Subscribe
Europska unija ubrzava proces financijske integracije stvaranjem Unije štednje i ulaganja (SIU), koju je Europska komisija predstavila 19. ožujka u Bruxellesu.
Ovaj novi okvir ima za cilj centralizirati kontrolu nad velikim upraviteljima imovine, ukloniti prepreke prekograničnim ulaganjima i učiniti štednju produktivnijom. Jedan od glavnih ciljeva SIU-a je jačanje nadzora financijskih tržišta. Čini se da je Europska agencija za vrijednosne papire i tržišta (ESMA) najprikladniji kandidat za preuzimanje ovog zadatka. No, prijelaz na jedinstveni nadzor bit će postupan. U četvrtom tromjesečju 2025. Europska komisija će predstaviti prijedlog prijenosa nekih nadležnosti s nacionalnih tijela na europsku razinu. Ova će se mjera posebno odnositi na upravitelje imovinom sa značajnom prekograničnom prisutnošću, koje je teško kontrolirati samo od strane vlasti jedne države. Ovakav pristup podsjeća na model koji je već usvojen za nadzor banaka, s ciljem osiguravanja jednakog tretmana tržišnih igrača.
Trenutna rascjepkanost europskog tržišta sprječava rast tvrtki koje posluju u više država članica. Iz tog razloga, drugi stup SIU-a osigurava uklanjanje regulatornih i nadzornih prepreka, čime se olakšavaju prekogranične financijske operacije. Time bi se poboljšale sinergije među europskim tvrtkama i ojačala njihova globalna konkurentnost. Paralelno se radi na bankovnoj uniji, ključnom elementu u stvaranju integriranijeg i konkurentnijeg kreditnog sektora. Snažniji i ujednačeniji bankarski sustav poboljšao bi pristup kapitalu za poduzeća, pomažući im u financiranju inovacija i širenja. Jedan od glavnih problema europskog financijskog tržišta je teškoća za tvrtke, posebno startupove, da dobiju sredstva bez pribjegavanja financiranju izvan kontinenta. Kako bi riješila ovaj problem, Komisija namjerava potaknuti vlasnička ulaganja mirovinskih fondova i osiguravajućih društava, s posebnim naglaskom na sektor rizičnog kapitala. Ovaj poticaj privatnom kapitalu može tvrtkama pružiti bitne resurse za rast i inovacije. Jedan od najvažnijih aspekata SIU-a odnosi se na optimizaciju europske štednje. Trenutačno je na bankovnim računima Europljana položeno oko 10 bilijuna eura, ogroman iznos koji bi se mogao bolje iskoristiti. Komisija ne namjerava tjerati građane na ulaganja, već želi dio te ušteđevine usmjeriti europskim tvrtkama kako bi se potaknuo gospodarski rast i smanjila ovisnost o vanjskom kapitalu. Kako bi postigao taj cilj, Bruxelles razmatra uvođenje štednih računa s poreznim poticajima, osmišljenih kako bi malim štedišama olakšao pristup tržištima kapitala. Drugo područje intervencije tiče se fondova dopunske mirovine, s ciljem stvaranja unosnijih i sigurnijih financijskih alata za suočavanje s izazovima umirovljenja i velikim životnim događajima. Prema procjenama Komisije, ove mjere bi europskim tvrtkama mogle jamčiti 470 milijardi eura dodatnih sredstava godišnje.
Osim financijske reforme, Europska komisija zacrtala je ambiciozan plan za jačanje zajedničke obrane. Ursula von der Leyen procijenila je da bi EU mogla mobilizirati 800 milijardi eura za ponovno naoružavanje Europe, s ciljem povećanja odvraćanja od Rusije. Prema povjereniku Andriusu Kubiliusu, “Ako želimo izbjeći rat, moramo biti spremni za njega”, naglašavajući važnost odgovarajuće vojne pripreme do 2030. Strategija uključuje usvajanje zajedničke nabave za vojnu opskrbu, kako bi se smanjila fragmentacija između država članica i osigurala interoperabilnost između europskog oružja. Osim toga, prednost će imati tvrtke s kontinenta, a tvrtke poput Leonarda prepoznate su kao vodeće u obrambenom sektoru.
Stvaranje Unije štednje i ulaganja ključni je korak za financijsku integraciju EU-a. Jačanje nadzora tržišta, uklanjanje prepreka ulaganjima i optimiziranje europske štednje mogu učiniti kontinent konkurentnijim na globalnoj razini. Istodobno, Europa se priprema za suočavanje sa sigurnosnim izazovima s ambicioznim planom ponovnog naoružavanja, čiji je cilj jačanje zajedničke obrane i smanjenje ovisnosti o neeuropskim dobavljačima. U nadolazećim godinama uspjeh ovih inicijativa ovisit će o sposobnosti EU-a da pronađe ravnotežu između propisa, gospodarskog rasta i međunarodne sigurnosti.
Alessandro Fiorentino