Subscribe
U iznenađujućem obratu tijekom ovotjednog samita čelnika EU-a, prijedlog Europskog vijeća da se preusmjere milijarde eura namijenjenih za obnovljivu energiju i napore za smanjenje emisija imigraciji i obrani razotkriva krajnje licemjerje u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena unutar EU-a.
Ovaj potez dolazi manje od dva tjedna nakon Konferencije stranaka u Dubaiju na kojoj su se države članice UN-a obvezale utrostručiti proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.
Dok se države članice bore s konkurentskim financijskim prioritetima, ovaj potez postavlja pitanja o istinskoj predanosti nacija da se pozabave gorućim problemom klimatskih promjena kada su ekonomski interesi u pitanju.
Prijedlog predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da se skreše gotovo cijeli fond od 10 milijardi eura vrijedan 10 milijardi eura vrijedan fond Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) namijenjen unaprjeđenju tehnologija obnovljive energije otkriva zabrinjavajući trend. Dok su zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske izvana podržale inicijativu, nevoljkost drugih štedljivih europskih prijestolnica da povećaju proračunske doprinose naglašava oklijevanje da se brizi za okoliš daju prioritet u odnosu na financijska pitanja.
Kompromis koji je iznio Michel uključuje smanjenje fonda STEP na 1,5 milijardi eura, a preostala sredstva preusmjerena su na vojna ulaganja. Ova odluka dolazi u kritičnom trenutku, dok se Europska unija bori s izazovom balansiranja ekonomske stabilnosti, sigurnosnih interesa i odgovornosti za okoliš. Spremnost da se žrtvuje značajan dio fonda zelene energije za druge prioritete naglašava utjecaj ekonomskih razmatranja u oblikovanju klimatske politike.
Potencijalno smanjenje fonda STEP snažan je podsjetnik na izazove s kojima se države suočavaju u ispunjavanju svojih obveza u borbi protiv klimatskih promjena. Dok je Europska unija postavila ambiciozne klimatske ciljeve, preusmjeravanje sredstava od inicijativa za obnovljivu energiju razotkriva očigledan jaz između retorike i djelovanja. Kako je Njemačka nedavno smanjila svoj klimatski proračun, a desničarski političari prihvatili se protivljenja troškovima zelene tranzicije kao političke teme za razgovor, postaje očito da financijska zabrinutost potkopava kolektivne napore u rješavanju klimatske krize.
Interni sporovi unutar EU-a u vezi s preusmjeravanjem sredstava pokazuju nedostatak konsenzusa o hitnosti klimatskih mjera. Razočaranje portugalskog premijera Antónia Coste i alternativni prijedlog bugarskog premijera Nikolaya Denkova odražavaju rastuću napetost između država članica s različitim gospodarskim prioritetima. Stručnjaci iz industrije, uključujući Thomasa Pellerin-Carlina, upozoravaju da bi kompromis mogao biti katastrofalan za industriju čiste tehnologije, potkopavajući sposobnost Europe da se natječe s globalnim liderima poput SAD-a i Kine u brzo napredujućem području zelene tehnologije.
Ovaj potez također dovodi u pitanje neke od prijedloga u Programu za predstojeće belgijsko predsjedanje Vijećem Europske unije. Njihov je program postavljen tako da “postavi energiju i klimatsku tranziciju u središte svojih prioriteta”.
Cilj Belgijaca je “ojačati energetsku uniju” koja isporučuje “priuštivu energiju građanima i tvrtkama, osigurava jaku i pouzdanu sigurnost opskrbe i pridonosi klimatskoj neutralnosti”.
Međutim, predloženo preusmjeravanje sredstava od obnovljivih izvora energije na imigraciju i obranu od strane Europskog vijeća jedva da unapređuje ove ciljeve ili ciljeve sadržane u Zelenom planu.
Što je još važnije, ona također razotkriva uznemirujuće licemjerje u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Dok države daju velika obećanja i postavljaju ambiciozne ciljeve, oklijevanje da se dodijele odgovarajuća sredstva zelenim inicijativama kada su financijski interesi u pitanju izaziva ozbiljne sumnje u iskrenost njihove predanosti. Dok čelnici EU-a upravljaju delikatnom ravnotežom između ekonomske stabilnosti, sigurnosnih briga i odgovornosti za okoliš, svijet pozorno promatra, pitajući se hoće li se retorika oko klimatskih promjena pretvoriti u smislenu akciju ili će financijski razlozi nastaviti potkopavati težnju za održivim i ekološki prihvatljivim svjesna budućnost.