Subscribe
U Europu je u prva dva mjeseca ove godine ilegalno ušlo 31.200 migranata. Brojke, koje su u skladu s podacima za siječanj i veljaču 2023., otkriva Frontex, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu. Međutim, u usporedbi s prošlom godinom, došlo je do naglog pada ilegalnih ulazaka u središnje Sredozemno more i s Balkana, dok je troznamenkasti postotak porasta na rutama istočnog Sredozemlja i zapadne Afrike.
Dok je 4.300 izbjeglica iskrcalo na talijanskim obalama, uz smanjenje od 70 posto na godišnjoj razini, 9.150 (+117 posto) i 12.100 (+541 posto) osoba iskrcalo se u Grčkoj, odnosno na Kanarskim otocima. Brojka sa španjolskog arhipelaga, smještenog uz marokansku obalu, najveća je ikad zabilježena od strane Frontexa. Kriminalne organizacije koje djeluju u Mauritaniji navodno su presrele povećani broj subsaharskih migranata u zemlji i ponudile im rutu za ulazak u Europu. Na cayucosima, malim, rudimentarnim ribarskim čamcima, stotine ljudi hrabro se bore sa zamkama Oceana kako bi potražili utočište i novi život u španjolskoj ispostavi usred Atlantika. S manje kontrola nego na Mediteranu, zapadnoafrička ruta postaje najprometnija, ali i najopasnija.
Italija ključni igrač u međunarodnoj suradnji
Europa ne može ostati ravnodušna prema migracijskim tokovima i izvanrednim situacijama s kojima bi se ponovno mogle suočiti države poput Italije, Španjolske ili Grčke. Potrebni su stavovi i rješenja.
Bruxelles se bori da uđe u pogon, pogotovo jer je ostalo još samo nekoliko mjeseci do izbora u lipnju, kada će građani Starog kontinenta izaći na biračka mjesta kako bi birali nove parlamentarce. I tako prednjače i potiču Uniju 27 na promjenu ritma države kojima je svaki interes zaustaviti ilegalne tokove. Italija u tom smislu ima središnju i vodeću ulogu u međunarodnoj suradnji.
Vlada Giorgie Meloni to je pitanje stavila među prioritete zemlje i želi da Europa učini isto. Ako se iskrcavanje smanjilo iu posljednjim mjesecima 2023. te u siječnju i veljači 2024., jedan razlog se može pronaći koliko u političkim akcijama koje je podržao Rim, toliko iu spremnosti talijanske vlade da gradi mostove i ravnopravne oblike suradnje s Afrikom Države. Plan Mattei, sa svojih 5,5 milijardi kredita, kao i operacijama i jamstvima za postizanje društvenog razvoja, jedan je primjer.
Povijesni sporazum EU-Egipat
Talijanska vlast također se pojavila u povijesnom sporazumu između Europske unije i Egipta prošlog 17. ožujka. U Kairu su se, naime, Giorgia Meloni i Ursula Von Der Leyen, u pratnji premijera Belgije, Austrije, Grčke i Cipra, susrele s egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom Al Sisijem. Na stolu su postavljeni temelji za strateško partnerstvo Europske unije i Egipta koje će trajati do 2027.
Europa prepoznaje vladu u Kairu kao ključnu stratešku ulogu u svim onim geopolitičkim pitanjima koja utječu na Mediteran, Afriku i Bliski istok. Zato, kao što su već učinili Ujedinjeni Arapski Emirati, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka, želi pomoći Al Sisijevoj zemlji koja se bori s mučnom gospodarskom krizom. S jedne strane je devalvacija egipatske funte koja slabi gospodarstvo, a s druge strane nastavak napada Hutija na brodove koji prelaze Sueski kanal mogao bi prouzročiti daljnje probleme i gubitke za egipatsku vladu.
Europska unija je na pladnju stavila 7,4 milijarde u obliku pomoći i 600 milijuna u bespovratnim sredstvima, uključujući 200 milijuna za hitne slučajeve nepravilnog toka. Ovo je zajednički izazov s kojim se Egipat, Italija i Europa žele pozabaviti i nadvladati jačanjem legalnih migracijskih ruta i putova te intenziviranjem napora da se zaustave horde kriminalaca i neregularnih migranata. S tim u vezi, potpisnici su govorili o holističkom pristupu migracijama.
Model koji postavlja standarde
Operacija izvedena u Kairu pod pokroviteljstvom Melonijeve vlade podsjeća na onu u Kartagi. Europsko izaslanstvo, predvođeno predsjednicom Komisije Ursulom von Der Leyen, talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni i nizozemskim premijerom Markom Rutteom, prošlog je srpnja potpisalo memorandum o razumijevanju s tuniskim predsjednikom Kaisom Saiedom. Nakon velikog diplomatskog rada, u kojem je Italija bila apsolutni protagonist, Europa je predložila paket pomoći od 255 milijuna, uključujući čak 105 milijuna za zaustavljanje migracijskih tokova.
To partnerstvo, kako je podsjetila premijerka Giorgia Meloni, “za nas predstavlja model izgradnje novih odnosa s našim susjedima u Sjevernoj Africi”. Osam mjeseci nakon tog sporazuma Italija je nastavila svoj projekt i namjere. Doista, kao što je premijer ponovio u Kairu, predloženi model za rješavanje neregularnih migracijskih tokova postavio je standard.