Subscribe
Posljednjih desetljeća Azija je brzo postala globalna tehnološka sila, izazivajući tradicionalne lidere poput Sjedinjenih Država i Europe.
Zemlje kao što su Kina, Japan i Južna Koreja postigle su golem napredak u ključnim sektorima kao što su umjetna inteligencija, telekomunikacije i proizvodnja poluvodiča, a kao odgovor na ovaj rastući izazov, Europska zajednica posvetila se razvoju protumjera koje su strateške za očuvanje svoje tehnološke autonomije i ostanak konkurentan u globalnom kontekstu.
Prvu liniju obrane Europske zajednice predstavljaju velika ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D). Programom Horizon Europe EU je izdvojio značajna sredstva za potporu inovacijama i otkrivanju naprednih tehnologija s ciljem premošćivanja tehnološkog jaza s Azijom i promicanja stvaranja inovativnih rješenja u strateškim sektorima kao što su umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i proizvodnja poluvodiča , koji su sve bitniji u globalnoj tehnološkoj evoluciji. Europska zajednica prepoznaje važnost međunarodne suradnje u tehnološkom sektoru i izgradnja partnerstva sa zemljama koje dijele iste vrijednosti i ciljeve ključna je za suočavanje s globalnim izazovima. Međutim, EU aktivno surađuje sa zemljama poput Sjedinjenih Država, Japana i Južne Koreje na razvoju sinergije i promicanju dijeljenja znanja i resursa u području tehnologije.
Još jedan ključni aspekt za suprotstavljanje azijskoj tehnološkoj moći je usklađivanje standarda i propisa. Europska zajednica zapravo radi na uspostavi zajedničkih standarda u području kibernetičke sigurnosti, etičke umjetne inteligencije i novih tehnologija. Ovi napori ne samo da olakšavaju međunarodnu suradnju, već i doprinose zaštiti europskih građana od potencijalnih prijetnji i zlouporaba povezanih s nepravilnom upotrebom tehnologija, čemu se nikad nije pridavalo toliko pozornosti kao posljednjih godina, posebice s obzirom na posebno delikatnu globalnu geopolitičku situaciju. Stvaranje okruženja pogodnog za start-upove i inovacije je, na primjer, ključno za poticanje gospodarskog i tehnološkog rasta, a Europska zajednica, zapravo, provodi politike i programe za pojednostavljivanje pristupa financiranju za poduzeća u nastajanju i poticanje suradnje između javnog i privatnog sektora. Nadalje, promiču se inovacijski inkubatori i tehnološka središta kako bi se ubrzao razvoj i širenje novih tehnologija uz uključivanje većine kontinentalnih nacija spremnih za novi izazov, uključujući industrijske.
Tehnološka konkurencija zahtijeva visokokvalificiranu i prilagodljivu radnu snagu i iz tog razloga Europska zajednica ulaže u osposobljavanje i obrazovanje, promičući obrazovne programe koji potiču razvoj digitalnih i tehnoloških vještina već od novih generacija, već predisponiranih za hipertehnološke vizije. na poslu. Ovaj pristup ne samo da osigurava konkurentnu radnu snagu, već također pomaže smanjiti ovisnost o tehnološkoj stručnosti izvan EU-a. Izazov azijske tehnološke moći, koju prije svega predstavljaju kineske, japanske i indijske tvrtke, zahtijeva strateški i koordinirani odgovor Europske zajednice. Ciljanim ulaganjima u istraživanje i razvoj, međunarodnu suradnju, standardizaciju, potporu novoosnovanim poduzećima i visokokvalificiranu radnu snagu, EU ucrtava put kojim će osigurati svoju tehnološku autonomiju i ostati konkurentan u svijetu kojim sve više dominiraju azijske inovacije. Izazov je velik, ali uz holističku strategiju i kolektivnu predanost, Europa se može uspješno suočiti s globalnom tehnološkom promjenom ciljajući na moguće i najkorisnije vodstvo za budućnost. Potencijal Europe u tehnološkom sektoru dobro je poznat i svaka će država članica morati pridonijeti postizanju još viših razina. Znanje starog kontinenta, koje je uvijek bilo snažno usmjereno nadasve zanatskoj karakterizaciji, morat će se razvijati i biti privlačno. Tehnološki svijet neprestano se razvija i Europa se ne može smatrati neprikladnom da to dočeka.