Subscribe
Prema međunarodnim promatračima iz Zambije, Nigerije i Srednjoafričke Republike, nacija pod utjecajem obilne donacije žitarica iz Moskve, predsjednički izbori u Rusiji smatrani su primjerom demokracije. No, čini se da nisu uzeli u obzir više od 100 ljudi uhićenih tijekom trodnevnog glasanja.
Putin osigurava svoj peti mandat s nevjerojatnih 87,9% glasova (porast od 12 bodova u odnosu na prije šest godina) i izlaznošću od 74,3% (u usporedbi sa 67,54% u 2018.), prema službenim podacima. Ovo je zasjenilo trojicu protukandidata, Leonida Sluckog (iz Liberalno-demokratske stranke), Nikolaja Kharitonova (Komunistička partija) i Vladislava Davankova (Novi ljudi). Unatoč tome što režimski tisak hvali “kolosalan rezultat”, čak i offshore kladioničari koji posluju u Sjedinjenim Državama ocjenjuju samo šanse da Putin napusti Kremlj prije 2030. s 2,2. Međutim, njegov bi mandat mogao biti produljen do 2036. godine, prema Ustavu. Ruske vlasti također su izvijestile o povećanom odazivu u okupiranim ukrajinskim regijama. Izuzev zdravstvenih problema, Putin bi trebao zadržati predsjedničku dužnost najmanje do 2030. godine, obilježavajući pola stoljeća vladavine.
Unatoč tome što su svi promatrači očekivali trijumf Vladimira Putina, situacija u Kremlju nije išla baš onako kako su se nadali. Diljem nacije mnogi su se odazvali pozivu Alekseja Navaljnog, upućenom samo nekoliko dana prije njegove smrti, pozivajući Ruse da sabotiraju izbore tako što će se masovno pojaviti na glasačkim mjestima zadnjeg dana glasovanja, u nedjelju. Ovaj prosvjed, iako nije bio nezakonit, ipak se smatrao hrabrim i odvažnim.
Posljedično, dugi redovi glasača formirali su se u većim gradovima, posebno u Moskvi i Sankt Peterburgu, dokumentirani kamerama neovisnih medija i mobitelima poput Moscow Timesa. Ovo sudjelovanje navelo je Navaljnog bliskog suradnika, Ivana Ždanova, da ga označi kao “uspjeh”. Naglasio je da je unatoč zastrašivanjima veliki broj ljudi došao iskazati solidarnost, što ovaj događaj čini značajnim unatoč simboličnom karakteru.
Naravno, ruska policija nije stajala bez posla. Najmanje 74 osobe u 17 ruskih gradova uhićene su tijekom jučerašnjeg glasanja, prema nevladinoj organizaciji Ovd-Info. Najviše uhićenja dogodilo se u Kazanu, gdje su policajci u civilu odbili dvadesetak birača koji su se u podne pojavili na biračkom mjestu postavljenom na sveučilištu. Ove prosvjedne akcije održane su i na grobu Navaljnog na moskovskom groblju Borisovskoe, gdje su mnogi građani položili svoje glasačke listiće s imenom disidenta.
Prosvjedi su posebno bili izraženi na biračkim mjestima u inozemstvu. U Gruziji je skupina prosvjednika marširala glavnim ulicama Tbilisija, ističući crveni transparent s porukom “Dosta s Putinom. Dosta kaosa, rata i represije”, zajedno s drugim natpisima. Dugi redovi formirani su i u drugim gradovima poput Erevana u Armeniji i Vilniusa u Litvi, ispred ruskih veleposlanstava. U Berlinu su prosvjednici protiv Putina zagrlili Juliju Navalnaju, udovicu ubijenog disidenta, izražavajući solidarnost.
U Moldaviji, u Kišinjevu, 54-godišnji muškarac, koji je tvrdio da je Moldavac, ali ima i rusko državljanstvo, bacio je Molotovljev koktel na biračko mjesto u ruskom veleposlanstvu, uzvikujući “Mrzim Rusiju” prije nego što je uhićen. Predsjednica središnjeg izbornog povjerenstva Ella Pamfilova izvijestila je da je odbila 280.000 kibernetičkih napada tijekom tri dana glasovanja.
Putin je izbore opisao kao “plebiscit” i pretvorio glasovanje u referendum u korist Specijalne operacije. Iz svog predizbornog stožera u Moskvi istaknuo je kako pravu moć imaju ljudi koji su odgovorno glasovali. Također se osvrnuo na tekući sukob u Ukrajini, istaknuvši gubitke Kijeva i ponudivši mogućnost mirovnih pregovora. Također je izrazio želju da Francuska ima aktivnu ulogu u tom kontekstu. Konačno, kao odgovor na međunarodne kritike, Putin je ponovio svoju potporu Kini u pitanjima kao što je Tajvan i izbjegao je izraziti preferencije između Bidena i Trumpa na predstojećim američkim izborima.