Rat u Izraelu izazvao neslaganje unutar Europske unije

Rat u Izraelu, iako još u ranim danima, već je stvorio neslaganje unutar Europske unije. Iako su države članice ujedinjene u osudi Hamasovih napada i pružanju potpore Izraelu u trenutačnoj tragičnoj situaciji, među državama članicama koje imaju različita stajališta o kontinuiranoj financijskoj potpori Palestincima polako se, ali sigurno pojavljuje raskol.

Neke od tih zemalja, glasovima svojih čelnika, bilo na predsjedničkoj razini ili na čelu svojih vlada, već su izrazile svoje stajalište. A glavni argument za nastavak te potpore je da palestinski narod ne treba miješati s terorističkom organizacijom Hamas. Otuda i rasprave o tome treba li obustaviti financijsku potporu koju je EU posljednjih godina dodijelio Palestini , što je iznimno znatan iznos, namijenjen potpori stanovništvu ove zemlje koja je više od pola stoljeća u stalnom sukobu sa svojim susjedom Izraelom. S druge strane, razumljiv je položaj država u kojima političari pozivaju – oprezno ili žestoko – da se ta potpora obustavi, na tragu napada koji su 7. listopada uzrokovali tisuće smrtnih slučajeva i ozlijedili terorističku organizaciju Hamas. Na ulicama zapadnoeuropskih gradova slavili su ih građani palestinskog podrijetla koji su korisnici zaštite koju nude te države, uključujući i dodjelu državljanstva. Međutim, važno je razmotriti kakve bi posljedice imala moguća obustava te potpore i može li se, u nedostatku rješenja u tom području, Europa naći s novim valom migranata, posebno u trenutačnom kontekstu sve većeg antimigracijskog raspoloženja.

“Vruću” reakciju EU-a odmah nakon napada 7. listopada izrazio je europski povjerenik Oliver Varhelyi:

“Sva plaćanja odmah su obustavljena, svi projekti pregledani, svi proračuni projekata, uključujući i za 2023., odgođeni do daljnjeg, ponovna evaluacija cijelog programa”, napisao je na platformi X.

Međutim, samo dan kasnije, Europska komisija najavila je da neće obustaviti pomoć palestinskom narodu preko svojih država članica, već će preispitati način na koji će se plan potpore provoditi u budućnosti.

Glasnogovornik Komisije Eric Mamer priznao je da prije Varhelyijeve objave nije bilo savjetovanja o tom pitanju i priznao da su bile potrebne višesatne konzultacije s državama članicama kako bi se objavilo, kako se čini, ispravak Europske komisije. Čini se da je sazvano Vijeće europskih ministara vanjskih poslova i pozvano na usklađivanje stajališta. Prema službenoj objavi, sazvao ju je šef europske diplomacije Josep Borrell kako bi razgovarali o situaciji između Izraela i Palestine. Prema njegovim riječima, odgovor Izraela da brani svoj teritorij legitiman je, ali se mora odvijati u granicama međunarodnog prava, što dijele i Ujedinjeni narodi.

Španjolska i Francuska ne žele zaustaviti financijsku pomoć palestinskom stanovništvu

Španjolska i Francuska dvije su države članice koje ne žele zaustaviti financijsku pomoć i to su službeno objavile. Slažu se s revizijom sporazuma, ali ne i s obustavom financijske pomoći – i tvrde da postoji potreba da se “teroristička skupina ne miješa s palestinskim stanovništvom”.

“Ta se suradnja mora nastaviti, ne možemo zbuniti Hamasa, koji se nalazi na popisu terorističkih skupina EU, s palestinskim stanovništvom ili s palestinskom samoupravom ili organizacijama Ujedinjenih naroda na terenu”, izjavio je Jose Manuel Albares, vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova, u intervjuu španjolskoj radijskoj postaji Cadena SER.

“Nismo za obustavu pomoći koja izravno koristi palestinskom narodu i to smo jučer jasno rekli Europskoj komisiji (…) Ova pomoć usmjerena je na potporu palestinskom stanovništvu, na području vode, zdravstva, sigurnosti hrane i obrazovanja”, navodi se u priopćenju francuskog ministarstva vanjskih poslova, prenosi Agerpres.

S druge strane, druge dvije zemlje, Njemačka i Austrija, priopćile su kako razmatraju obustavu potpore Palestincima, koja iznosi nekoliko stotina milijuna eura. Dužnosnici njemačke vlade najavili su ponovnu procjenu potpore Palestincima. Istodobno, prema berlinskoj izvršnoj vlasti, Njemačka će “razgovarati s Izraelom o tome kako se razvojni projekti u regiji mogu realizirati i koordinirati s međunarodnim partnerima u tom pogledu”, izvijestio je Reuters.

Njemački konzervativci žele kraj palestinske pomoći

Još radikalnije, neki njemački zastupnici, posebice iz konzervativne oporbe, pozvali su na okončanje pomoći Palestini.

“Cijela Europa, svih 27 država, sada se mora izjasniti: potreban nam je novi početak i više nećemo financirati teroriste”, rekao je konzervativac Armin Laschet.

Jasno stajalište Njemačke razumljivo je u kontekstu u kojem je napad Hamasa na Izrael na ulicama Berlina slavila pro-palestinska mreža. U tom kontekstu, političari demokršćanske i zelene stranke pozivaju na preispitivanje zabrane pro-palestinskih udruga u Njemačkoj, pa čak i na propitivanje povlačenja nekih njemačkih državljana.

Austrija: Jedno od najsnažnijih proizraelskih položaja u Europskoj uniji

Prosvjedi protiv Hamasa održani su i u Lyonu u Francuskoj, gdje su prosvjednici optužili predsjednika Emmanuela Macrona da je “suučesnik” u “kriminalnom Izraelu”. Iako se takvi prosvjedi do sada nisu održali u većim austrijskim gradovima, vlada kancelara Karla Nehammera već je najavila da će suspendirati 19 milijuna eura pomoći Palestini. Pozicija Beča ne iznenađuje. To je zato što je austrijska vlada posljednjih godina usvojila jedno od najsnažnijih proizraelskih stajališta u Europskoj uniji. Većina europskih zemalja (još) nije izrazila službeno stajalište o tom pitanju. To uključuje Rumunjsku, gdje je pitanje financijske potpore Palestincima ostalo neistraženo čak i u javnoj areni. To je unatoč činjenici da ima tradicionalne odnose s Palestinom, a mnogi palestinski studenti studiraju na rumunjskim sveučilištima od prije revolucije u prosincu 1989.

Prema europskom povjereniku Oliveru Varhelyiju, trenutačni program financijske pomoći za Palestinu iznosi gotovo 700 milijuna eura. Dio je višegodišnjeg plana razvojne potpore EU-a za Palestinu, vrijednog ukupno 1,2 milijarde eura. EU pruža razvojnu potporu Palestini nakon što je SAD tijekom Trumpove administracije “smanjio” financiranje UN-ove agencije koja se bavi palestinskim izbjeglicama – UNRWA-om. Glavni službeni argument koji je tada razmatran bio je vrlo jasan tadašnjem povjereniku EU-a Johannesu Hahnu:

“Bez UNRWA-e i bez izgleda za rješenje dviju država, bit će samo kaosa i nasilja i za Izraelce i za Palestince”. A taj “kaos” može donijeti značajne valove migranata s ovog područja u Europu.

UN-ova Agencija za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku osnovana je nakon arapsko-palestinskog rata 1948. i počela je djelovati 1950. godine. U to je vrijeme UNRWA bila odgovorna za 750.000 ljudi. Danas – 5,5 milijuna Palestinaca ima pravo koristiti usluge agencije. Glavne usluge su joj obrazovanje i pružanje zdravstvene zaštite, a Agencija upravlja sa 700 škola i 140 klinika izgrađenih u proteklih sedam desetljeća.

Smanjenje potpore EU – koja trenutačno osigurava gotovo polovicu operativnog proračuna UNRWA-e – moglo bi ugroziti njezino funkcioniranje, posebice zato što je agencija u lipnju bila “na rubu financijskog kolapsa”, izjavio je glavni tajnik UN-a Antonio Gutterez. Međutim, od napada 7. listopada, UNRWA se borila da skloni gotovo 200.000 ljudi u Pojas Gaze u nekoliko škola koje vodi, iako je većina njih oštećena izraelskim protunapadom.

Ovaj članak ne možemo završiti bez da kažemo da je najvjerojatnije da će u bliskoj budućnosti, i ovisno o tome kako će se sukob pokrenut 7. listopada, Europa ponovno biti meta novog vala migranata. S te strane, najpogođenije zemlje bit će Španjolska, Italija i Grčka, koje su na glavnoj ruti za migrante morem u Europsku uniju.