Subscribe
Održano je u Bruxellesu dvodnevno Europsko vijeće na kojem su čelnici 27 zemalja članica Europske unije raspravljali: o sukobu između Izraela i Hamasa, financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., ratu u Ukrajini i imigraciji.
Tema koja je dovela do ispitivanja i podjele prisutnih bio je rat na Bliskom istoku. Nakon dugih i žestokih pregovora koji su trajali više od pet sati, zaključeno je da neće biti sazvano “primirje”, kako je predložio španjolski socijalist Pedro Sanchez, nakon čega slijedi irski premijer, već više kratkoročnih “humanitarnih pauza”. Problem “primirja”, kako je u srijedu u talijanskom parlamentu objasnila predsjednica Giorgia Meloni, a zatim ponovili i nizozemski premijer Mark Rutte i austrijski kancelar Karl Nehammer, jest taj što bi to potaknulo Hamasa da krene naprijed i poručilo Izraelcima da se nemaju pravo braniti.
Umjesto toga, kao što je spomenuto, “humanitarne pauze” su izabrani. Ovom formulacijom cilj je palestinskim civilima pružiti priliku da pobjegnu iz ratnih zona. U tekstu koji je dogovorilo 27 šefova država možete pročitati: “Europsko vijeće izražava najveću zabrinutost zbog pogoršanja humanitarne situacije u Gazi i poziva na stalan, brz, siguran i neometan humanitarni pristup i pomoć kako bi se svim potrebnim mjerama došlo do potrebitih, uključujući koridore i stanke za humanitarne potrebe”. Osim suradnje s partnerima u regiji na zaštiti civila i pružanju pomoći i pristupa hrani, vodi, medicinskoj skrbi, gorivu i skloništu.
Stajalište u skladu s onim što je rekla predsjednica Europskih konzervativaca i reformista Giorgia Meloni. Potonji je, naime, na kraju prvog dana Vijeća rekao: “Radimo zajednički posao na smirivanju situacije kako bismo izbjegli sukob koji bi mogao imati nezamislive razmjere. Na tome postoji punina svrhe i jedinstvo svrhe. Mislim da EU može igrati važnu ulogu u ovoj fazi”. Rješenje koje je utvrdio talijanski premijer i koje cijene drugi šefovi država jest davanje veće važnosti Palestinskoj nacionalnoj samoupravi. To se može učiniti samo identificiranjem vladajuće klase sposobne i sposobne razviti dijalog sa Zapadom. Meloni je također podijelila ovu viziju tijekom telefonskog razgovora sa šest predstavnika Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske.
Očito se mnogo govorilo o ratu u Ukrajini, koji, unatoč činjenici da više ne izlazi na naslovnice novina, još uvijek postoji i traje već 614 dana. Europsku potporu dovode u pitanje Robert Fico, novoizabrani predsjednik Vlade Slovačke Republike, i mađarski premijer Viktor Orbán. Obojica nisu za slanje više novca u Ukrajinu. Plan koji je predložila Europska komisija uključuje plan potpore u iznosu od 50 milijardi EUR: 33 milijarde EUR zajmova i 17 milijardi EUR bespovratnih sredstava. Logika koju je odbacila talijanska vlada, koja se zalaže za pomoć Kijevu, ali naglašava potrebu pronalaženja jedinstvenog sporazuma koji uključuje i sporazum o imigracijskim fondovima. Sporazum koji se mora pronaći što je prije moguće inače će se Ukrajina naći bez pomoći od 1. siječnja.
Tema migranata također je bila središnja. Čini se da je talijanska vizija, koju zastupa i Europska komisija, suočena s ratom na Bliskom istoku sada podijeljena. Među prijedlozima: procijeniti produljenje pomorske misije Irin, učiniti repatrijaciju učinkovitijom i povećati sredstva namijenjena dosjeu o migracijama. Da biste sve to učinili, bitno je surađivati sa zemljama Sjeverne Afrike, prije svega Egiptom.