Subscribe
Europska unija nedavno prolazi kroz tihu, ali duboku krizu: krizu povjerenja građana u temeljne institucije države. Najnovija anketa koju je proveo Polling Europe u ime stranke ECR potvrđuje ono što mnogi od nas osjećaju godinama – europski građanin više ne vjeruje da je pravosudni sustav neovisan. Prema anketi provedenoj u ožujku 2025., samo 36% građana EU vjeruje da pravosuđe u njihovoj zemlji nije pod političkim utjecajem. U nekim zemljama, poput Rumunjske, taj postotak pada na zabrinjavajućih 28%, pri čemu je na mišljenje Rumunja svakako utjecalo otkazivanje predsjedničkih izbora krajem prošle godine. Za istinsko konzervativno razmišljanje, ove se brojke ne mogu smatrati pukom statistikom. Oni su simptomi duboke pukotine u strukturi otpornosti europske civilizacije. Pravda, viđena kao stup ravnoteže između slobode i autoriteta, gubi svoj legitimitet u očima građana, a bez pravde cijela arhitektura društvenog poretka postaje krhka.
Konzervativizam i pravda: organski odnos
Konzervativna doktrina ne može se smatrati jednostavnim skupom desničarskih političkih opcija. To je vizija čovjeka i društva usredotočena na ideju da red prethodi slobodi, a sloboda bez pravila postaje samovolja. Za građane koji prihvaćaju konzervativne ideje, pravda je svetinja javnog reda. Zato pravda mora biti: neovisna, odoljeti iskušenju moći; moralan, koji treba poštovati; trezveno učinkovit, kako bi se osigurala stabilnost. Sadašnja kriza povjerenja javnosti u pravosuđe ne smije se iskoristiti za rušenje ovih institucija, već za vraćanje njihovog istinskog autoriteta. Umjesto bacanja prezira na suce i pretvaranja ih u žrtvene jarce za politički neuspjeh, pravi konzervativizam poziva na razborite, ali čvrste reforme koje vraćaju povjerenje javnosti bez uništavanja institucionalne strukture države.
Antipravosudni populizam – opasna devijacija
Nažalost, ono za što se danas tvrdi da je ‘konzervativna desnica’ u Europi (a posebno u istočnoj Europi) često je vulgarizirana, populistička i antiestablišment verzija konzervativizma. Stranke iz skupina Patriot ili Europe of Sovereign Nations (kao što su AfD ili Rassemblement National) u svom političkom diskursu stalno koriste fraze poput: ‘pravda se rasprodaje’, ‘suce kontrolira Bruxelles’, ‘suce kontrolira sustav’ ili ‘sustav je korumpiran do srži svojih kostiju’.
Prema nedavnoj anketi, samo 27 posto birača ovih stranaka vjeruje pravosuđu. To je brojka koja ne odražava samo nepovjerenje građana EU-a u institucije, već i proračunatu političku strategiju u kojoj se retorika protiv pravde koristi kao izborno oružje. Ali pravi konzervativac ne može mirno gledati kako se državne institucije retorički ruše radi trenutne izborne dobiti. Ovo nije ‘zdrava’ pobuna protiv progresivnih ekscesa, već veliki rizik koji može dovesti do anarhije. Svi znamo da kada se uruši vladavina prava, ne zavlada nacionalni poredak, već zakon najjačeg.
Rumunjska je eksperimentalni laboratorij lutajuće desnice
Politička situacija u Rumunjskoj simbol je onoga što se događa na europskoj razini. Zabrinjavajuće je da 65% građana smatra da je pravosuđe politički kontrolirano, a ukupno povjerenje u sustav među najnižima je u EU. U isto vrijeme, neke od stranaka u Rumunjskoj koje se deklariraju konzervativnima promiču virulentan diskurs protiv pravde, elite i Bruxellesa, krećući se prema desnoj verziji koja je više plod pučkih frustracija nego konzervativnih vrijednosti. Za Rumunjsku, prilika za pravu konzervativnu alternativu ne leži u buci ulica, već u izgradnji moralnog, koherentnog i institucionalnog prava. Pravo koje brani obitelj s jedne strane i vladavinu prava s druge strane. Desnica koja brani naciju, ali i politički neutjecajnog suca. Pravo koje razumije da biti konzervativan ne znači boriti se protiv poretka, već ga jačati lucidnošću i čvrstoćom kako bi služio interesima građana.
Što učiniti? Konzervativna strategija rekonstrukcije
Suočen s tim izazovima, europski konzervativizam ima jasnu misiju: vratiti povjerenje građana u pravosuđe i institucije, ne pretvarajući ih u ideološke bastione. Između ostalog, to bi značilo borbu protiv korupcije bez stvaranja medijske histerije. Ne kroz kulturne ratove, već kroz jasne propise, meritokraciju i transparentnost. Takozvana politička imenovanja na ključna mjesta u pravosuđu trebaju se vršiti odgovorno, na temelju sposobnosti i ugleda, a ne poslušnosti. S druge strane treba istaknuti građanski odgoj u duhu poštivanja zakona, vlasti i reda – duboko konzervativnih vrijednosti. Političari bi trebali prihvatiti odbacivanje demagogije usmjerene protiv establišmenta, čak i kada im to donosi glasove. Konzervativizam to duguje okosnici, a ne samo povoljnim anketama.
Europski konzervativizam, nije reakcionarni instinkt nego čin konstrukcije
Konzervativizam nije nostalgija ili strah. Riječ je o odgovornosti za nasljeđe europske civilizacije, koje ne uključuje samo katedrale i obitelji, već i neovisne i cijenjene sudove. Nedavno istraživanje Polling Europe pokazuje nam gdje smo, ali nam u isto vrijeme daje smjer u kojem bismo trebali ići. Zato je za ponovnu izgradnju povjerenja građana u pravosuđe potreban lucidan, moralan i hrabar politički pothvat. Upravo iz tog razloga pravi konzervativci moraju biti na čelu ove rekonstrukcije, ne kao revolucionari desnice, već kao čuvari reda.