fbpx

Revizorski sud EU: “Džungla prehrambenih oznaka dovodi potrošače u zabludu”

Pravno - 30 studenoga, 2024

Europskim potrošačima sve je teže dešifrirati nutritivne oznake na hrani.

Ova situacija, koju je Revizorski sud EU opisao kao “džungla”, ne samo da stvara zabunu, već izlaže kupce riziku da budu prevareni, s potencijalnim zdravstvenim posljedicama. Prema izvješću koje je nedavno objavilo europsko revizorsko tijelo, trenutni pravni okvir nedostaje i ne pruža potrebnu zaštitu od obmanjujućih ili nestandardiziranih tvrdnji.

Fragmentirani sustav

Jedan od glavnih problema koje je istaknuo Sud je nepostojanje zajedničkog sustava označavanja na europskoj razini. Trenutačno države članice usvajaju različite pristupe, pridonoseći heterogenom krajoliku koji zbunjuje potrošače. Na primjer, Francuska koristi Nutri-Score, sustav semafora koji dodjeljuje slovo i boju namirnicama na temelju njihove nutritivne kvalitete, dok Italija koristi NutrInform bateriju, koja predstavlja informacije u obliku baterija koje se “pune” ovisno o postotak dnevnih hranjivih tvari sadržanih u porciji. Ova dva pristupa, unatoč tome što imaju isti cilj – pružanje korisnih i trenutnih informacija – odražavaju suprotstavljene filozofije. Nutri-Score favorizira sintetičku prosudbu, koja može biti previše jednostavna, dok NutrInform Battery pruža više detalja, ali zahtijeva veću sposobnost tumačenja od strane potrošača. Nedostatak jedinstvenog zakonodavstva stvara zbrku i potkopava povjerenje europskih građana koji se bore da svjesno biraju zdrave prehrambene proizvode.

Obmanjujući slogani i neadekvatne kontrole

Osim rascjepkanosti, Revizorski sud EU osudio je širenje slogana i naznaka koje mogu dovesti u zabludu. Pojmovi kao što su “prirodno”, “nisko masno” ili “bez dodanog šećera” ne zadovoljavaju uvijek definirane standarde i često se koriste u čisto promidžbene svrhe. Ova praksa, prema Sudu, ne samo da zbunjuje potrošače, već može dovesti i do štetnih izbora hrane, osobito kada obmanjujuće poruke prikrivaju sadržaj šećera, soli ili masnoće veći od očekivanog. Kontrole informacija na označavanju trenutačno su ograničene, a kazne za kršenje nisu dovoljne da obeshrabre neispravno ponašanje. Sud naglašava da nedostatak odgovarajućeg nadzora potiče zlouporabu i slabi povjerenje potrošača u sustave označavanja.

Hitna potreba za usklađenim zakonodavstvom

U tom kontekstu, Revizorski sud EU-a poziva Europsku komisiju da ubrza prezentaciju zakonodavnog prijedloga za usklađivanje sustava označavanja nutritivne vrijednosti na razini EU-a. Prijedlog se prvobitno očekivao tijekom nedavno završenog zakonodavnog mandata, ali je odgođen i sada je među prioritetima nove Komisije von der Leyen. Zajednički sustav mogao bi poboljšati jasnoću i usporedivost prehrambenih informacija, olakšavajući europskim potrošačima razumijevanje vrijednosti hrane koju kupuju. Međutim, put do sporazuma nije bez prepreka, jer razlike između sustava koji se trenutno koriste također odražavaju različite političke i kulturne vizije o tome kako informirati građane i promicati uravnoteženu prehranu.

Interesi u pitanju

Iza rasprave o označavanju prehrambenih vrijednosti stoje značajni ekonomski i komercijalni interesi. Sustav poput Nutri-Scorea, na primjer, neki doživljavaju kao kažnjavanje tradicionalnih europskih proizvoda, poput maslinovog ulja ili sira, koji bi mogli dobiti manje povoljnu ocjenu iako su sastavni dio zdrave mediteranske prehrane. S druge strane, detaljniji pristupi kao što je NutrInform Battery mogli bi biti manje neposredni za prosječnog potrošača, smanjujući njihovu učinkovitost. Uloga prehrambene industrije također je dovedena u pitanje, jer ona lobira za održavanje određenog stupnja fleksibilnosti u načinu na koji se informacije prezentiraju. Standardizacija bi mogla dovesti do značajnih troškova za tvrtke, posebno one koje posluju na međunarodnim tržištima.

Utjecaj na javno zdravlje

Nemogućnost osiguravanja jasnih i pouzdanih oznaka ima izravne implikacije na javno zdravlje. Prema studijama koje navodi Sud, potrošači koji ne dobiju točne informacije skloni su podcijeniti rizike povezane s prekomjernom konzumacijom određenih hranjivih tvari, poput šećera i zasićenih masti, pridonoseći povećanju pretilosti i kroničnih bolesti povezanih s prehranom. Usklađeni sustav ne samo da bi mogao promicati bolje informirane izbore hrane, već i smanjiti nejednakosti među europskim građanima, osiguravajući jednak pristup kvalitetnim informacijama bez obzira na zemlju u kojoj žive. Izvješće Revizorskog suda EU-a upozorenje je Komisiji i Države članice: vrijeme je da se prevladaju podjele i usvoji zajednički sustav označavanja prehrambenih vrijednosti koji istinski štiti potrošače. Samo će jasan i ujednačen regulatorni okvir moći jamčiti transparentnost, povjerenje i zdravlje za sve europske građane, istovremeno promičući konkurentnost prehrambene industrije u skladu s informacijskim i sigurnosnim zahtjevima.

 

Alessandro Fiorentino