Subscribe
Rumunjska luka Constanta, smještena na Crnom moru i odnedavno dio schengenskog gospodarskog prostora, identificirana je već drugu godinu zaredom kao jedan od najvažnijih ulaza u Europu za drogu iz Latinske Amerike u izvješću Globalne inicijative protiv Transnacionalni organizirani kriminal (GIATOC), koji svake godine radi rendgenske snimke kriminalnih mreža koje djeluju diljem svijeta. Analitičari organizacije sa sjedištem u Ženevi (Švicarska) govore o “Balkanskoj morskoj ruti” kojom iz zemalja Južne Amerike u jugoistočnu Europu stižu visokorizične droge poput kokaina i heroina.
Stručnjaci GIATOC-a primjećuju da se kroz iste mreže također trguje oružjem, krivotvorenom robom i robom ili otpadom iz drugih dijelova svijeta. Autori izvješća tvrde da većina kokaina i heroina iz Južne Amerike – posebice iz Kolumbije – ne ostaje u Rumunjskoj, već se transportira zapadnije u Budimpeštu i Beč ili Amsterdam. Izvješća organizacije također pokazuju da Rumunji preferiraju kanabis, koji uvoze iz zapadne Europe ili proizvode kod kuće, ili sintetičke droge, čije su cijene značajno pale posljednjih godina. To je zato što su cijene kokaina još uvijek previsoke za rumunjske potrošače. Indeks globalnog organiziranog kriminala, prvi globalni analitički alat za procjenu kriminalnih tržišta, pokrenut je 2021. i prati podatke iz 193 države članice UN-a, a provodi se u okviru programa američkog State Departmenta.
Rumunjska tranzitna zemlja za trgovinu kokainom
Prema izvješću GIATOC-a za 2023., Rumunjska je postala ” autocesta” za drogu iz Južne Amerike, a zemlja je tranzitna zemlja za trgovinu kokainom. Izvješće također kaže da su cijene na ulici previsoke, tako da nema puno rumunjskog tržišta za kokain.
“Kriminalna infrastruktura koja je razvijena za trgovinu velikim količinama heroina ili sintetičkih droga sada se također koristi za trgovinu kokainom. Ova infrastruktura je prerušena u legalnu kako bi se analizirao rizik i kontrola vlasti. Rumunjski državljani koji žive u Južnoj Americi, kao i Južnoamerikanci u Rumunjskoj, stvaraju stabilne veze za skupine organiziranog kriminala zainteresirane za razvoj novih alternativnih ruta (…) Iako zemlja služi kao tranzitno središte za trgovinu kokainom, nema velikog domaćeg tržišta; lokalna potražnja je niska zbog visoke cijene droge na ulici”, stoji u izvješću.
Što se tiče heroina, on bi u Rumunjsku ulazio iz Gruzije, kažu analitičari iz Ženeve.
“Prema izvješću, heroin se trajektima krijumčari iz gruzijskih luka na Crnom moru, prvo stižući do Odese ili drugih zemalja EU-a poput Rumunjske ili Bugarske. Odatle se infiltrira istočnim ogrankom primarne balkanske rute, naposljetku do Nizozemske i drugim zemljama srednje i zapadne Europe, istaknute kriminalne mreže često uspostavljaju legitimne trgovačke infrastrukture kako bi pomogle svojim opsežnim operacijama trgovine drogom, što sugerira da je nekoliko tvrtki diljem EU identificirano kao paravan za prikrivanje ovih ilegalnih aktivnosti. “
U ranijem izvješću, analitičari sa sjedištem u Ženevi primijetili su da većina heroina iz Južne Amerike stiže u Europu preko turskih luka na Mramornom moru. S druge strane, dokument iz 2023. otkriva da je u Rumunjskoj – posebno u glavnom gradu Bukureštu i drugim sveučilišnim središtima – zabilježen porast upotrebe sintetičkih droga.
Rasprava o legalizaciji kanabisa u Rumunjskoj u medicinske svrhe
Što se tiče glavne droge koju konzumiraju Rumunji – kanabisa – ona ili dolazi iz Španjolske i Nizozemske ili se – a to je slučaj za većinu količina koje se prodaju na rumunjskom tržištu – proizvodi u zemlji.
“Iako se kanabis u Rumunjsku donosi iz Španjolske i Nizozemske, većina zaplijenjenog kanabisa u zemlji zapravo je domaće proizvodnje. Ovaj trend odražava nedavni porast trgovine kanabisom, pri čemu je kanabis i dalje najraširenija droga među mlađom populacijom. Legalizacija kanabisa i kanabinoidnih tvari u ljekovite svrhe je predmet rasprave u Rumunjskoj, međutim, i vlada i Ministarstvo zdravlja odlučno se protive takvim naporima za legalizaciju, dok proizvodnja amfetamina u Rumunjskoj doživljava značajan rast i ecstasy je porastao u posljednjih nekoliko godina, unatoč tome, podaci pokazuju da su te droge još uvijek skuplje u Rumunjskoj u usporedbi s zapadnom Europom (MDMA) prvenstveno ulazi u Rumunjsku iz Njemačke i Nizozemske, dok amfetamini dolaze iz Njemačke. Belgija i Bugarska”, stoji u dokumentu.
90% trgovine drogom odvija se na vodi
S druge strane, analiza kolumbijskih vlasti, objavljena prošle godine, pokazuje Arad – rumunjski okrug na rumunjsko-mađarskoj granici – na karti trgovine drogom. Izvješće je rezultat 45-dnevnog rada u kojem su kolumbijski istražitelji pratili put nekoliko stotina tona droge iz Južne Amerike – kokaina, heroina, marihuane, amfetamina, kao i koka-kole i hašiša – u Europu diljem svijeta. Prema izvješću, droga ulazi u Europu preko Mramornog mora, odatle ide u Bugarsku i preko kopnene granice u Rumunjsku. Dio droge ostaje ovdje, no većina odlazi preko rumunjsko-mađarskih graničnih prijelaza, uglavnom preko Nădlaca u okrugu Arad, u Budimpeštu ili Beč. Prema dokumentu, 90% trgovine drogom odvija se na vodi, a droga se prevozi brodom ili podmornicom u SAD, Europu i Aziju.
Najvažnija droga koja se proizvodi i prometuje iz Kolumbije je kokain. Prema službenim izvješćima, 21% kolumbijske proizvodnje kokaina završi u Europi. Istodobno, kolumbijski kokain zauzima značajan segment tržišta na starom kontinentu: 40% kokaina koji kupuju europski potrošači dolazi iz Kolumbije. Jedan detalj vrijedan pažnje je način na koji trgovci ljudima komuniciraju. Prema kolumbijskim istražiteljima, koriste se naprednom tehnologijom i modernim komunikacijskim alatima. Trgovci ljudima komuniciraju jedni s drugima u šifriranom obliku putem platformi za online igranje. Prema tužiteljima za organizirani kriminal u Rumunjskoj, luka Constanta koristi se za krijumčarenje velikih razmjera kada su u pitanju velike količine droge. Za manje količine koriste se rumunjski kuriri ili kurirske službe.
Prema izvješćima u koja je Europa Liberă imala uvid, Uprava za istraživanje organiziranog kriminala i terorizma (DIICOT) razbila je nekoliko mreža koje su prevozile drogu iz Kolumbije u Rumunjsku. Među članovima tih mreža identificirane su osobe iz ove zemlje. To je također slučaj mreže koja je razbijena u srpnju 2022., skrivajući sintetizirane droge u granulama zemlje i kave. Mreža je identificirana u okrugu Arad, a droga je prokrijumčarena u zemlju preko luke Constanta. Kokain je bio skriven u sintetičkoj zemlji za cvijeće. Droga je izdvojena u improviziranom laboratoriju u susjednoj županiji Bihor. U istom laboratoriju, druga švercerska mreža također je izvozila drogu iz Kolumbije, skrivenu u granulama kave. Ovu drugu mrežu činila su dva Rumunja, dva Kolumbijca i jedan izraelski biznismen sa sjedištem u Bukureštu. U ovom drugom slučaju kokain je u Rumunjsku unesen u prtljazi nosača koji su putovali zrakoplovom.
Što je Globalna inicijativa i koji su joj ciljevi?
GIATOC je koalicija od preko 600 neovisnih stručnjaka diljem svijeta. Ova se organizacija usredotočuje na ljudska prava i demokraciju, upravljanje sa sve većim naglaskom na organizirani kriminal. Njegovi članovi uključuju istaknute osobe u provedbi zakona, upravljanju i razvoju, posvećene osmišljavanju novih strategija za borbu protiv organiziranog kriminala. Polazeći od povjerljivih razgovora koje su uglavnom vodili službenici za provedbu zakona iz raznih zemalja, kako razvijenih tako i zemalja u razvoju, u New Yorku tijekom 2011.-12., začeta je Globalna inicijativa. Ove rasprave uključile su pojedince na prvoj liniji borbe protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine i trgovine, koji su uočili nedostatak temeljite analize, integracije u nacionalne strategije i odgovarajućih multilateralnih alata. Štoviše, utvrđeno je da su postojeće metode suradnje bilateralne, spore i ograničenog opsega. Slijedom toga, uspostavljena je Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala kako bi se potaknula opsežna rasprava i inovativna rješenja, postavljajući temelje za sveobuhvatnu globalnu strategiju protiv organiziranog kriminala.