Rumunjska druga u EU po kvaliteti života

Gotovo tri četvrtine Rumunja vjeruje da i zemlja i svijet općenito idu u pogrešnom smjeru. Ovo je zaključak najnovijeg istraživanja koje je naručila rumunjska internetska publikacija, potvrđujući rezultate drugog sociološkog istraživanja objavljenog ranije ove godine. Slični postoci pokazuju da je samo 30% Rumunja optimistično glede toga kako stvari idu. No čak i ako nisu zadovoljni smjerom u kojem se kreću zemlja i svijet, većina Rumunja je zadovoljna vlastitim životom, svojim svakodnevnim životom. Postotak onih koji su zadovoljni ili vrlo zadovoljni svojim životom porastao je u 2023. u odnosu na 2022. za gotovo 20%.

70% Rumunja vjeruje da stvari idu u krivom smjeru

Prema nedavno objavljenoj anketi koju je krajem veljače proveo INSCOP, više od 70% Rumunja vjeruje da stvari idu u pogrešnom smjeru u Rumunjskoj iu svijetu. Istodobno, postotak onih koji smatraju da im je život lošiji nego prije pet godina više je nego dvostruko veći od postotka onih koji kažu da je život bolji, sa 60 %-30% . Međutim, prema istraživanju, postotak onih koji misle da se stvari kreću u dobrom smjeru blago je porastao u 2022., s 20,8% na 25,5%. A postotak onih koji su pesimistični u pogledu budućnosti zemlje smanjio se 2022. sa 74,5% na 70,1%. Ostali ispitanici nisu odgovorili na ovo pitanje. Postoci su gotovo jednaki kada je riječ o tome je li smjer u kojem svijet ide ispravan ili pogrešan: 24% Rumunja smatra da je smjer ispravan, 70,6% misli da je pogrešan, a 5,4% nije odgovorilo.

Prema nedavno objavljenom istraživanju, značajan postotak, više od dvije trećine Rumunja, vjeruje da im se život pogoršao u posljednjih pet godina, a postotak onih koji se nadaju boljem životu u sljedećih pet godina tek je ispod 45%. Međutim, postotak onih koji misle da im se život poboljšao u odnosu na prije pet godina znatno je veći od onih u sličnoj anketi koju je ista tvrtka provela 2022., popevši se na 36,9% s 29,3%. Prema trenutnoj anketi, oni koji misle da im je život postao bolji nego prije pet godina su ljudi u dobi od 18 do 44 godine, oni s visokim obrazovanjem, oni s visokim i vrlo visokim primanjima i glasači vladajućeg Saveza PSD-PNL u Rumunjskoj. Postoci onih koji se nadaju da će im život biti bolji za pet godina i onih koji misle suprotno približno su jednaki – 44,4% odnosno 46,2%, a postotak onih koji ne znaju/neodgovaraju je 9,4%. Većina onih koji misle da će im život biti bolji 2029. su ljudi od 18 do 29 godina, ljudi s visokim obrazovanjem i glasači krajnje desne konzervativne stranke AUR.

Istraživanje je proveo INSCOP Research putem telefonskih intervjua na uzorku od 1100 osoba od 22. do 29. veljače. Najveća dopuštena pogreška podataka je +- 2,95% pri 95% pouzdanosti.

Prema drugom istraživanju, koje je provela druga tvrtka za ispitivanje javnog mnijenja prošlog prosinca, ono pokazuje slične postotke u pogledu percepcije Rumunja o putu kojim je Rumunjska. Prema ovom sociološkom istraživanju, koje je proveo IRES, ukupan broj pesimističnih ispitanika – onih koji misle da će biti gore i onih koji misle da se neće promijeniti u odnosu na prošlu godinu – iznosi gotovo 70 posto.

Rumunji imaju izrazito nisko povjerenje u političku klasu

Istodobno, istraživanje otkriva da većina Rumunja vjeruje da ovogodišnji izbori neće utjecati na njihov život nabolje, usred izrazito niskog povjerenja u političku klasu. Tako je manje od trećine ispitanika reklo da misli da će 2024. biti bolja od 2023., manje od četvrtine – 23% – misli da će biti ista, a 43% da će biti lošija. Optimisti su među ekstremnim dobnim skupinama – vrlo mladi i stariji – oni s niskim stupnjem obrazovanja i u ruralnim područjima. Na drugom kraju ljestvice pesimisti su zaposleni ljudi u dobi od 36 do 65 godina.

Na pitanje što bi željeli da se promijeni, ispitanici su naveli životni standard, brigu države za potrebe građana ili ispunjenje predizbornih obećanja i poštenje vladajućih. Međutim, svaki peti ispitanik nije mogao dati odgovor. Što se tiče političkih promjena, većina ispitanika naznačila je neke temeljne, sistemske promjene: većina bi voljela vidjeti promjenu predsjednika, Vlade i Sabora, ali i cijele političke klase.

Međutim, istraživanje je pokazalo da su očekivanja Rumunja od izborne godine 2024. prilično niska. Rezultati istraživanja pokazuju da samo 16% Rumunja vjeruje da će ovogodišnji izbori imati pozitivan utjecaj na njihove živote, a samo svaki peti vjeruje da će život nakon izbora biti bolji za sve građane. Optimisti su mladi ljudi i ljudi s nižim stupnjem obrazovanja, koji vjeruju da će četiri izbora pozitivno utjecati na živote Rumunja. Pesimista je više među muškarcima nego među ženama i u dobnoj skupini od 36 do 65 godina. Međutim, podaci istraživanja potvrđuju zaključak Eurostata o razini zadovoljstva kvalitetom života. Iako nisu zadovoljni smjerom u kojem se kreću zemlja i svijet, nemaju povjerenja u političku klasu i ne vide da će izbori nešto promijeniti, većina Rumunja je zadovoljna svojim životima. Gotovo 60% ispitanika IRES ankete reklo je da su zadovoljni i vrlo zadovoljni načinom na koji žive. Istodobno, samo 5% ispitanih ima sve što im je potrebno, a 6% kaže da je patilo od gladi. Postotak onih koji su zadovoljni svakodnevnim životom porastao je u posljednjih godinu dana, sa samo 41% u 2022.

Ovo istraživanje proveo je Rumunjski institut za evaluaciju i strategiju, između 12. i 19. prosinca, na uzorku od 1075 osoba, koristeći metodu telefonskog intervjua, a bilo je samofinancirano. Dopuštena granica pogreške: +_3%.

Rumunjski izbori 2024. – procijenjena izlaznost preko 50%

Iako većina Rumunja vjeruje da ovogodišnji izbori neće promijeniti njihove živote, najnovija istraživanja javnog mnijenja koja mjere vjerojatni odaziv daju postotke odaziva preko 50%. Prema nedavnoj anketi CIRA-e, više od 53% Rumunja s pravom glasa kaže da će izaći na birališta na izborima za Europski parlament. S druge strane, prema drugoj anketi koju je krajem siječnja proveo INSCOP, samo 4,7% Rumunja vjeruje da su europski parlamentarni izbori najvažniji, a 20,4% da bi najvažniji izbori bili oni za imenovanje lokalnih vlasti . Najviše ispitanika kao najvažnije ove godine označilo je predsjedničke izbore – 42,3 posto, a 18,1 posto izbore za Sabor. Postotak onih koji su odgovorili da nijedan od ovih izbora nije bitan je samo 1,8%, a onih koji nisu naveli odgovor 0,8%.

Rumunjska druga u EU po zadovoljstvu kvalitetom života

Podaci Eurostata za 2022. Rumunjsku su svrstali na drugo mjesto u EU po zadovoljstvu kvalitetom života, u rangu s Poljskom i Finskom. Na temelju vlastitog samoizvještavanja o tome kako ocjenjuju svoj život, Rumunji postižu iznad europskog prosjeka po gotovo svim pokazateljima rangiranja – od stambene situacije, posla, osobnog zdravlja pa čak i dohotka. To znači da su Rumunji “sretniji” od većine ljudi u Europskoj uniji. Jedina zemlja s boljim rezultatom od sve tri je Austrija. Na suprotnom kraju ljestvice bile su Njemačka i Bugarska.