Subscribe
Sad ili nikad. Mogli bismo zaključiti priču o dosadašnjim naporima Rumunjske da uđe u schengenski prostor, dok se čeka posljednje (ali možda ne i posljednje) poglavlje koje bi trebalo biti napisano početkom prosinca ove godine.
Osim uzvišenosti i razočarenja – jer Rumunji su također imali svoje izjave poput “učinili smo sve što se od nas tražilo, sada nas se više ne može odbiti” – od naših političara, ali i sve češćeg “niste ipak spreman” – od drugih, u ovoj temi postoje neke konstante u gotovo 15 godina otkako se o njoj raspravlja, koje se ne mogu zanemariti: tehnički uvjeti koje zahtijeva Europa odavno su ispunjeni; ostaje bizarno, iako je to teško dokazati, da je opetovano odbijanje nekih država povezano s određenim vlastitim interesima (razmotrimo slučaj Nizozemske i luke Constanta); uvjetovanje prijema u Schengen ukidanjem CVM-a, iako je ipak stvar zdravog razuma, ne bi se smjelo koristiti svaki put kad nema drugih protuargumenata. Pa zašto onda opet kucamo na zatvorena vrata? Pogotovo što sada postoji povoljna konjunktura – poput odluke Rumunjske o ulasku u NATO, nakon ustupanja prostora za prelet američkim zrakoplovima, pred kraj rata na Kosovu – u koju se Zapad sprema premjestiti kamione, vlakove, brodove , avioni s hranom, lijekovima itd. za ukrajinsku vojsku sa zapada na istok preko zime. Može li biti u pitanju nesposobnost rumunjskih političara koji su bili na čelu zemlje posljednjih 15 godina da ispregovaraju ovo djelo sa Zapadom?
Europski parlament usvojio je u utorak 18. listopada velikom većinom glasova rezoluciju kojom se od Europskog vijeća traži da poduzme potrebne korake za prijem Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor.
Napominjući da je schengenski prostor “jedno od najvećih postignuća Europske unije”, europarlamentarci ističu da države članice još nisu donijele jednoglasnu odluku o prijemu Bugarske i Rumunjske, iako su dvije zemlje odavno ispunile potrebne uvjete. Prema priopćenju objavljenom nakon glasovanja, EP smatra da je održavanje unutarnjih graničnih kontrola diskriminirajuće i ima negativan utjecaj na živote mobilnih radnika i građana.
Ometanje uvoza, izvoza i slobodnog kretanja robe u lukama također šteti jedinstvenom tržištu EU-a, stoji u priopćenju EP-a. Prema dokumentu, do kraja 2022. Vijeće bi trebalo poduzeti sve potrebne korake za donošenje odluke o primanju Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor slobodnog kretanja.
Stajalište EP-a ima političku vrijednost i može se smatrati signalom, ali odluka pripada Vijeću i trebala bi biti donesena na Vijeću za pravosuđe i unutrašnje poslove 8. i 9. prosinca . U međuvremenu bi stručnjaci Komisije trebali izraditi izvješće o tehničkoj (ponovnoj) procjeni.
Rezolucija EP-a usvojena je s 547 glasova za, 49 protiv ekstremističkih stranaka i 43 suzdržana predstavnika stranke nizozemskog premijera Marka Ruttea. Može li to biti znak da će se Nizozemska ponovno protiviti članstvu?
Nakon glasovanja EPP-a, bivši tehnokratski premijer Dacian Ciolos, sada zastupnik Renew u Europskom parlamentu, ustvrdio je da je neuspjeh Rumunjske da se pridruži Schengenu rezultat “politike mesnice” bivših vlada koje nisu mogle pregovarati o ovom cilju. Druga dva rumunjska zastupnika u Europskom parlamentu, Vasile Blaga, bivši ministar unutarnjih poslova u vladi PDL Emila Boca, koji je tada objavio da je Rumunjska završila pripreme i ispunila tehničke uvjete za Schengen, i Corina Crețu, bivša predsjednička savjetnica predsjednika PSD-a Iona Iliescua, krive su neuspjeh u “diplomaciji” i, ujedno, upozoriti na rastuću plimu euroskepticizma u dvjema zemljama nakon mogućeg odbijanja.
“Tri su argumenta koji bi trebali dovesti do brze odluke o integraciji Rumunjske i Bugarske u schengenski prostor. Prvo je tehnički argument, koji bi trebao biti dovoljan, kao što je bio dovoljan za druge države članice koje su već članice schengenski prostor.Rumunjska ispunjava sve tehničke uvjete za Schengen, a rat u Ukrajini bio je ispit za vanjsku granicu EU-a koji je Rumunjska položila s odličnim ocjenama.Drugi argument je moralni: Europa nas uči lekciju o solidarnost godinama. Solidarnost pred ratom za izbjeglice i migrante, solidarnost pred energetskom krizom. Rumunjska je obavila svoju domaću zadaću bez komentara. Pokazali smo solidarnost bez zadrške, a ne zato što nas je netko natjerao. Učinili smo to jer rumunjski građani vjeruju u te vrijednosti. Pitanje je: Je li Europa sposobna do kraja provesti u praksi lekciju koju podučava? Treći argument je praktičan koji konc predstavlja budućnost Europske unije. Ova budućnost je ugrožena euroskepticizmom i to sve češće vidimo na nacionalnim izborima. Budućnost EU ovisi o tome kako se odnosi prema građanima svake države članice. Ne stvara li odbijanje donošenja legitimne odluke o integraciji Rumunjske i Bugarske u Schengen val euroskepticizma u ove dvije zemlje? Nije li lekcija iz Brexita dovoljna?”, rekao je zastupnik Vasile Blaga u Europskom parlamentu, citirajući rumunjski tisak.
“To je jako tužno. Već 11 godina i više ispunjavamo sve uvjete za ulazak u Schengen i cijelo vrijeme su postojali egoizmi vezani uz izbore u raznim zemljama EU. Nizozemska već nekoliko godina prijeti vetom, a pitanje Schengena do sada nije stavljeno na dnevni red Vijeća pravosuđa i unutarnjih poslova. Čini mi se da Rumunji ne zaslužuju ovakav tretman koje primamo godinama, jer ispunjavamo sve uvjete i mislim da je nedostatak solidarnosti neprikladan za vrijeme u kojem živimo, vrijeme kada bi povjerenje u EU moglo vrlo lako opasti, zbog ovih velikih nepravdi koje rumunjski građani doživljavaju. To je promašaj diplomacije, još se nadamo da će u prosincu to doći na dnevni red, kako se nadamo. Mi smo, međutim, zemlja na granici koja brani granicu kroz koju pšenica prolazi iz Mađarske, iz Ukrajine na zapad i obrnuto, tako da je bilo vrijeme da Rumunjska vrlo jasno ispregovara neke prednosti za rumunjski narod”, rekao je europarlamentarac Corina Crețu, članica Grupe progresivnog saveza socijalista i demokrata, za Euronews Rumunjska.
Premijer Nicolae Ciucă i predsjednik Klaus Iohannis optimistični su da će Zapad “prepoznati sve što smo učinili” u ratu u Ukrajini.
Premijer Nicolae Ciucă rekao je početkom kolovoza u intervjuu za Bloomberg kako očekuje da će Rumunjska ove godine pristupiti Schengenu te da će Bruxelles odustati od Mehanizma suradnje i provjere (CVM) za našu zemlju.
Ciucă je rekao kako očekuje da će Rumunjska – nakon više od desetljeća čekanja – dobiti ulazak u schengensku zonu prije kraja godine, korak koji bi eliminirao duga čekanja na granicama Rumunjske s drugim državama EU i povećao privlačnost Rumunjske stranim ulagačima. Bruxelles će također odbaciti režim koji prati napredak Rumunjske u reformi pravosuđa i iskorjenjivanju korupcije, rekao je rumunjski dužnosnik, nakon godina kritika izvršne vlasti EU-a.
“Sve što smo učinili od početka sukoba pokazuje da smo spremni postati članica Schengena”, rekao je Ciucă, govoreći o području EU-a bez graničnih kontrola.
“Stvarno očekujemo da svi ostali čelnici EU-a prepoznaju sve što smo učinili”, ustvrdio je premijer Ciucă.
Predsjednik Klaus Iohannis također je rekao da je “optimist”, ali rezerviran oko vremenskog horizonta. Nakon posjeta s nizozemskim premijerom Markom Rutteom vojnoj bazi u Cincuu, rekao je da je prenio “legitimna očekivanja” Rumunjske da se pridruži schengenskom prostoru.
“Optimističan sam”, rekao je Klaus Iohannis, ali je rekao da ne želi dati “ekstremno optimističnu izjavu o trajanju”.
Mark Rutte rekao je da Nizozemska “u načelu nije protiv toga”. Upitan bi li mogao pristati na pristupanje Rumunjske ove godine, nizozemski premijer je rekao “ne mogu vam dati rok”.
No nizozemski političar ipak je uključio CVM u jednadžbu. Rekao je da je Rumunjska “morala poduzeti dovoljno pozitivnih koraka” da ima “strukturalno bolju vladavinu prava” prije nego što postane članica Schengena i da bi volio vidjeti izvješće CVM-a o tome kako Bukurešt radi u otkrivanju i rješavanju slučajeva “korupcije” i organizirani kriminal”.
“Nizozemska načelno nije protiv pristupanja Rumunjske, smatramo da sve zemlje koje ispunjavaju uvjete trebaju pristupiti. (…) Vrlo je važno da će sve informacije biti na stolu, Europska komisija sada radi na tome . Ovo je procedura u Schengenu. Nizozemska se ne protivi pristupanju Rumunjske Schengenu, ali to moramo učiniti na transparentan i pošten način. Zato sam spomenuo CVM”.
“Moramo imati dovoljno pozitivnih iskoraka i moramo imati bolju strukturnu pravnu državu. Puno je koraka napravljeno, ono što sada treba utvrditi u CVM-u, o korupciji, o organiziranom kriminalu, to je CVM , oni rade na tome da procijene i onda moramo zajedno procijeniti”, rekao je nizozemski premijer u Cincuu, okrugu Brasov.
Njemačka, Francuska, Finska i Nizozemska donedavno su u javnosti ostale zemlje koje su iznosile ako ne protivne, a ono barem skeptične stavove prema našem ulasku u Schengen. Francusko-njemačka formulacija je prije bila da se schengenski prostor treba reformirati prije daljnjeg širenja, au međuvremenu su Njemačka i Francuska dale podršku Rumunjskoj.
Ove zemlje čine neformalnu skupinu stranih veleposlanstava u Bukureštu koja su vrlo zabrinuta za napredak reformi u pravosuđu, vladavini prava i CVM-u, kao što se može vidjeti iz pisama koje su tijekom godina slali rumunjskim vlastima u Bukureštu o toj temi (Sjedinjene Države često su im se pridružile u njihovim naporima javnog komuniciranja, ali ne igraju ulogu u schengenskom pitanju).
Dakle, čak i ako više ne moramo uvjeravati Njemačku – koja je u doba Merkel bila jedan od partnera u dijalogu koji je trebao “argumente”, niti Finsku koja slijedi isti diskurs prihvaćanja, uz Nizozemsku ostaje Švedska uvjeriti se. Protuargument: CVM.
“Švedska je primila na znanje govor kancelara Scholza (…) Švedska vlada trenutačno procjenjuje mnoga pitanja u kontekstu nadolazećeg predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2023. Schengen i proces revizije su među tim pitanjima. Sigurnost građana EU-a, borba protiv organiziranog kriminala i zaštita vrijednosti EU-a bit će kamen temeljac švedskog predsjedanja.Što se tiče CVM-a, očekujemo nastavak obveza Komisije da ocijeni napredak Rumunjske u okviru Mehanizma i da provede preporuke CVM-a”, rekla je Therese Hydén, švedska veleposlanica u Rumunjskoj, a prenosi rumunjska internetska publikacija Panorama.
Štoviše, u izvješću o vladavini prava, koje je ljetos izradila Europska komisija, spominje se, među ostalim, visoka razina korupcije u našoj zemlji i smanjenje ovlasti DNK, ali se u dokumentu izražava i zabrinutost za neovisnost i slobodu tiska.
Izvješće CVM-a iz lipnja 2021. također je bilo oštro, jer Rumunjska tada još nije ukinula Posebni odjel, što se u međuvremenu dogodilo, ali i zato što nisu poništeni amandmani na pravosudne zakone koje je napravila bivša politička moć. Također, među primjedbama Europske komisije je i način na koji djeluju SCM i Pravosudni inspektorat, kao i imenovanje čelnika velikih tužiteljstava.
A bizarne činjenice ostaju…
Kao što je činjenica da bi ulazak Rumunjske u schengenski prostor mogao ugroziti nadmoć nizozemske luke Rotterdam, neki smatraju špekulacijama, drugi argumentom koji sve objašnjava.
Uz odgovarajuću logističku platformu na rumunjskom teritoriju, luka Constanta mogla bi značajno povećati količinu robe koja se kroz nju prometuje i, kako su prije nekoliko godina tvrdili stručnjaci za to područje, stvoriti oko 100.000 dodatnih radnih mjesta. Ili svako radno mjesto otvoreno u Constanti znači jedno manje u Rotterdamu, tvrdili su. Prema podacima koje je objavila vlada, prošle godine je kroz luku Constanța prošlo 65 milijuna tona tereta. Za usporedbu, međutim, luka u Rotterdamu obrađuje više od 450 milijuna tona tereta godišnje, a plovni putovi besprijekorno su održavani, a infrastruktura izvrsna.
“Mi, rumunjska država, pogođeni smo ovim problemom, u novije vrijeme, zadnje vrijeme znam, cijeli zapadni dio Rumunjske preferira obavljati svoj pomorski uvoz preko Rotterdama, doći na stranu Majne-Rajne, na mađarsku stranu u Rumunjsku”, rekao je prije nekoliko godina Daniel Georgescu, direktor Uprave za plovne putove.
Činjenica je da bi ulazak Rumunjske u schengenski prostor donio velike koristi gospodarstvu, kako je objasnio ministar financija Adrian Câciu. Važnu ulogu ima i izvoz, što bi bilo uvelike pojednostavljeno. Trenutno, carinske kontrole na granicama sa zemljama u zoni slobodnog kretanja znače izgubljeno vrijeme za rumunjske prijevoznike. Prijevoznici, koji već godinama pozivaju vlade da ubrzaju ulazak u schengenski prostor, kažu da bi to povećalo njihovu vanjsku konkurentnost, jer blokade na rumunjskoj carini prema Mađarskoj i Bugarskoj znače gubitke između 800 i 1000 eura dnevno za svakog blokiranog kamion, prema Ziarul Financiar.
Ili činjenica da je Glavni inspektorat za izvanredna stanja (IGSU) MUP-a u utorak potpisao ugovor s nizozemskom tvrtkom Damen o kupnji dva višenamjenska plovila za vatrogasce. Ugovor je potpisan na javnoj ceremoniji, a šef IGSU-a Raed Arafat rekao je da brodovi koštaju 20 milijuna eura, odnosno 24 milijuna eura. Ugovor je potpisan dan prije posjeta nizozemskog premijera Marka Ruttea Rumunjskoj.
The text was translated by an automatic system