Rumunjska, posljednje mjesto u Europi po naplati PDV-a

Godine 2023. Rumunjska je ostala na posljednjem mjestu u Europi po naplati PDV-a, poziciju koju je držala gotovo stalno u proteklom desetljeću, unatoč brojnim zakonodavnim mjerama protiv prijevara koje provode vlasti. Štoviše, usprkos općem europskom trendu posljednjih godina, Rumunjska je uspjela “performans” povećanja PDV jaza, dok su čak i zemlje njezinog okruženja, s kojima je do jučer bila u istoj skupini – Bugarska, Mađarska i Poljska – napravila značajne korake u smanjenju ovog pokazatelja. Za one koji nisu upoznati s pojmom GAP, PDV GAP se definira kao manjak u naplati poreza na dodanu vrijednost. Drugim riječima, radi se o razlici između iznosa PDV-a koji bi gospodarski subjekti trebali uplatiti u proračun i stvarnog iznosa koji država naplati.

U tom kontekstu ne čudi što je Rumunjska krajem prošle godine postala studija slučaja Europske komisije. No, vlada u Bukureštu nada se da će se s provedbom nove mjere za suzbijanje utaje poreza uvođenjem sustava E-račun stvari promijeniti. Iako je sustav krenuo snažno od 1. siječnja ove godine, iznenadivši i najveće skeptike, ostaje za vidjeti koliko će dobro funkcionirati nakon 1. srpnja, kada istječe šestomjesečni poček koji se tvrtkama daje za prelazak na novi sustav. završava.

Prema najnovijim podacima o naplati PDV-a koje je analizirala Europska komisija, između 2019. i 2021. rumunjski PDV GAP porastao je za 4% s najnižih 32,7% u 2018. Istodobno je na razini EU stopa naplate porasla za oko 2%. Ukupni jaz u PDV-u u EU-u smanjio se za oko 38 milijardi eura, s 99 milijardi eura u 2020. na 61 milijardu eura, što je poboljšanje “bez presedana” u usporedbi s prethodnim godinama, prema Europskoj komisiji. Prema njemu, većina je zemalja postigla napredak u naplati PDV-a, zahvaljujući “specifičnim političkim odgovorima, posebno onima koji se odnose na digitalizaciju poreznih sustava, izvješćivanje o transakcijama u stvarnom vremenu i elektroničko fakturiranje”.

Manjak GAP-a u Rumunjskoj u naplati PDV-a oko 30 puta je veći od onih zabilježenih u Finskoj (1,3%), Estoniji (1,8%) i Švedskoj (2%) – vodećim zemljama u Europi – i više od 10 posto veći od onog koji su prijavili posljednjeplasirana zemlja ispred nje, Malta (24,1%). Značajnije deficite bilježe i Grčka (17%) i Litva (14,5%). Analiza evolucije rumunjskog PDV GAP-a u usporedbi s okolnim bivšim komunističkim zemljama – Bugarskom, Mađarskom i Poljskom – otkriva još tužnije zaključke.

Tri su zemlje uspjele dramatično smanjiti ovaj pokazatelj od 2018. godine, dosegnuvši 4,9%, 4,4% odnosno 3,3% u 2021. godini. To je unatoč činjenici da sve tri zemlje imaju značajnu komponentu vlastite potrošnje (potrošnja vlastitih proizvoda u malim kućanstvima, na koje se PDV ne obračunava, ne fakturira) kao i Rumunjska. Osim toga, Mađarska ima najvišu standardnu ​​stopu PDV-a u EU od 27% (u Rumunjskoj je 19%). U svim tim zemljama važnu ulogu odigrala je digitalizacija poreznih sustava, a mjere su se uvodile postupno kroz niz godina kako bi se okolina prilagodila sustavu.

Bugarska, Mađarska i Poljska primijenile su uglavnom iste mjere, koje su provele i rumunjske vlasti. Jedina mjera koju Rumunjska nije isprobala je detaljno bilježenje i prijava transakcija PDV-a u stvarnom vremenu, kao što je učinjeno u Mađarskoj. U ovom kontekstu nesposobnosti Rumunjske da se uhvati u koštac s utajom poreza i njezinog neuspjeha da položi test naplate PDV-a, Europska komisija je prošle godine tome posvetila poglavlje pod nazivom “Rumunjska – studija slučaja o stalno visokom deficitu naplate PDV-a”.

“Za razliku od drugih zemalja EU-a, Rumunjska je posljednjih godina iskusila uporan i visok deficit naplate PDV-a. Od 2000., prve godine u kojoj je proučavan deficit naplate PDV-a, on se kretao iznad praga od 30 posto. Osim toga, usklađenost s PDV-om deficit je u cijelom razdoblju od 2000. do 2021. bio značajno veći nego u bilo kojoj drugoj državi članici. Između 2013. i 2021. kretao se između 33,2 i 39,7 posto”, navodi se u dokumentu Europske komisije.

Stručnjaci Komisije također primjećuju da značajno smanjenje stope PDV-a za 4% u 2016. i daljnji 1 postotni bod u 2017., na niz roba, “nije imalo zamjetan utjecaj na razvoj jaza u ispunjavanju PDV-a.” PDV je porez na potrošnju, a PDV GAP je jaz između iznosa koji bi država trebala prikupiti od tog poreza i onoga što se stvarno prikupi. Prema ekonomskim analitičarima, porast ovog pokazatelja u Rumunjskoj tim je alarmantniji jer je potrošnja porasla u posljednje dvije godine. S druge strane, to je ozbiljan signal upozorenja da nešto ne funkcionira, iako je Rumunjska proteklih godina provela mjere koje je tražila Europska komisija, a koje su dale rezultate u drugim europskim zemljama. U Rumunjskoj niti regulacija mjera kao što su AMEF, RO e-Invoice, RO e-Transport i SAFT, pa čak ni pooštravanje kazni za utaju poreza nisu dali očekivane rezultate. Niti činjenica da Rumunjska ima niske stope PDV-a na neke proizvode – 5% i 9% – nije prevladavajući faktor u održavanju ovog pokazatelja na visokoj razini od 36 %-37% , kažu ekonomski analitičari. Očigledan zaključak: prijevara, odnosno neke tvrtke su pronašle “rupe” u zaobilaženju ovih propisa i prevarile državni proračun uz moguće suučesništvo poreznih nadzornih tijela. To je nedavno potvrdio i ministar financija Marcel Boloș.

„Jaz u PDV-u pokazuje da smo država s najvećom utajom poreza i najvećom financijskom nedisciplinom u upravljanju ovim vitalnim porezom za našu zemlju“, objasnio je ministar Boloș zašto je bilo potrebno uvesti sustav e-računa.

“Koje prednosti imamo od ovog modula? Jednostavna! Jedna: smanjujemo jaz u PDV-u, što je najveće postignuće za našu zemlju, ako se taj cilj ostvari. To donosi dodatnih milijardu eura prihoda, a ja ću vam reći, neakademski, potpuno eliminira telefonsku metodu, lobiranje, intervencije u organizaciju poreznih inspekcija, nema više odlaska na kojekakve… ne! Modul za e-račune i modul protiv poreznih prijevara će recite gdje idu timovi porezne inspekcije i jako upozoravam da će raditi s poreznom tajnom čije će sankcije, što se tiče curenja i korištenja podataka tamo, biti izuzetno drastične”, dodao je ministar financija.

Gotovo 2 milijarde eura manjka naplate PDV-a u Rumunjskoj

Prema ministru financija, manjak u naplati PDV-a prošle je godine iznosio više od 9 milijardi leja, što vlada ove godine planira smanjiti za oko polovicu.

“PDV za 2023. godinu završili smo s naplatom PDV-a od 104 milijarde leja. U 2024. postavili smo cilj od 115 milijardi leja, a iz borbe protiv utaje poreza, uz pomoć modula e-fakture i modula za borbu protiv utaja poreza, još 5 milijardi leja, dakle težak zadatak za nas, 120 milijardi leja”, istaknuo je Marcel Boloș.

Sustav E-Račun stupio je na snagu 1. siječnja, od kada je obvezan za sve isporuke roba i usluga. Zahtijeva sve tvrtke da prijave račune izdane putem sustava u roku od 5 dana od izdavanja. Do 01.07.2024., međutim, paralelno će teći izdani i primljeni računi u papirnatom formatu, pdf/mail, kao i do sada, ali je njihovo prijavljivanje u RO sustav e-Račun obavezno bez obzira na formu računa. Od 1. srpnja 2024. godine računi će se slati samo putem e-Računa, a originalnim računima smatrat će se samo računi koji budu poslani i potvrđeni u sustavu.

Sustav, implementiran preko Ministarstva financija, operativan je od 2022., ali je prijenos računa putem njega bio obvezan samo za privatne tvrtke u odnosima s državnim subjektima, za one vezane uz robu s fiskalnim rizikom te za putničke agencije koje izdaju račune na temelju na bonove za odmor.

Rumunjska je podnijela zahtjev Europskoj komisiji (EK) u siječnju 2022. za odstupanje od zakonodavstva EU-a o PDV-u kako bi se program proširio na sve komercijalne transakcije. Razlog je bio taj što je ANAF-u još uvijek trebalo vremena da pripremi svoje IT sustave da izdrže nagli porast broja poreznih obveznika koji pristupaju njegovim poslužiteljima. Do sada je, iako su prijavljene neke pogreške u sustavu, samo u prvom tjednu siječnja preuzeto 2,7 milijuna faktura ukupne vrijednosti 16 milijardi leja, prema najavi ministra Boloșa, koji procjenjuje da će uskoro želite 1 milijun faktura dnevno.

“Loše vijesti za one koji su mislili da sustav ne funkcionira”, zaključio je.

U istom kontekstu, Boloș je upozorio da je nakon 1. srpnja neregistriranje u sustav e-Račun prekršaj i da tvrtke riskiraju visoke kazne. No, nakon nekoliko dana opet se javio kako je “sustav poboljšan”, glavni problem – što je sustav omogućavao unos duplih računa – riješen. Izjava je uslijedila nakon inzistiranja privatne poslovne zajednice da je sustav neispravan od svojih prvih dana. Mnogi su se poduzetnici žalili i na birokraciju pri prijavi na sustav, a velike tvrtke, među kojima i jedna tvrtka za mobilnu telefoniju, objavile su da ne mogu implementirati sustav od 1. siječnja.