Subscribe
“Komplicirano” je pravi pridjev za opisivanje onoga što se događalo u posljednjih nekoliko sati. Prvo summit EU-a, a zatim sastanak američkih i ruskih dužnosnika u Rijadu. Razrješenje sukoba na europskom pragu, koji traje već tri godine, nije tako blizu. Naprotiv, čini se da su napetosti između različitih uključenih aktera eskalirale. Trump, zagovornik summita u Saudijskoj Arabiji, bio je jasan: ‘Čujemo da oni (misleći na Ukrajince) nisu bili pozvani na pregovore. Ali tamo su već tri godine. Trebali su riješiti problem mnogo ranije. Nikada nisu trebali započeti rat’. S druge strane bio je predsjednik Zelenski koji je uzvratio: ‘Odluke o okončanju rata u Ukrajini ne mogu se donositi bez Ukrajine. Uvjeti se ne mogu postavljati bez našeg angažmana’. Četveroruko povlačenje konopa, koje ne isključuje mješavinu lažnih vijesti (kao što je početak rata) i ekspresnih najava (kao što je slanje trupa EU u Ukrajinu).
Stav SAD-a
Tijekom duge izborne kampanje koja je prethodila njegovoj pobjedi i inauguraciji u Bijeloj kući, Trump je više puta obećao okončanje rata u Ukrajini, kako bi bio prepoznat kao onaj koji će stati na kraj sukobima u svijetu, općenito. Jer ne treba zaboraviti da je američko uplitanje u pregovore Izraela i Hamasa do prije tjedan dana bilo toliko snažno da je uvjetovalo oslobađanje talaca; Ishod susreta Trumpa i Netanyahua nije se svidio Hamasu, kao što se izraelskom vođi nisu svidjeli stavovi Egipta i Jordana o prijemu palestinskog naroda. Zapetljana situacija. Ravnoteža između strana ostaje krajnje nesigurna, ali danas je pozornost SAD-a preusmjerena na drugu frontu: rusko-ukrajinsku. I ovdje je tajkun zauzeo vrlo jasan stav, u potpunosti isključivši Ukrajinu, unatoč tome što je imao kontakt sa Zelenskim u danima nakon inauguracije. Prema Trumpovim riječima, Ukrajina, a posljedično i Europa (iako to nije eksplicitno rekao), nisu učinili ništa konkretno da bi okončali rat i stoga vjeruje da može voditi bilo kakve pregovore s Rusijom bez konzultacija s onima koji su izravno uključeni. Uz to, iz svoje rezidencije u Mar-a-lagou, američki predsjednik je, obraćajući se novinarima, također nagovijestio da će rejting Zelenskog biti ‘na 4%’: jasna referenca na potrebu, s njegove točke gledišta, za novim izborima u Ukrajini. Po ovom pitanju nije se dugo čekao odgovor Zelenskog koji je tajkuna optužio da živi ‘u balonu dezinformacija’. Trump smatra da je poduzeti korak koristan za stvarno rješenje. Ne samo zato što bi, prema izvješćima nakon sastanka od 18. veljače, već postojao dogovor o susretu licem u lice s Putinom vjerojatno u ožujku ili čak, prema vjerodostojnim izvorima iz Kremlja, već krajem veljače. Njih su dvoje navodno već razgovarali telefonom više od sat i pol, pronalazeći nekoliko točaka slaganja tijekom razgovora. Ostaje veliki upitnik oko uloge koju će, za Trumpa, Europa morati igrati u ovoj dvosmjernoj viziji. Dok je s jedne strane rekao da se zalaže za slanje mirovnih trupa EU-a u Ukrajinu, o čemu razmišljaju samo neke države, ali ne dijele sve, s druge strane nikada nije spomenuo zemlje EU-a kao moguće partnere u ovim pregovorima. Ovo otvara scenarij o kojemu se nije razmišljalo do prije nekoliko tjedana: dvosmjerni pakt. Sjedinjene Države vrlo brzo mijenjaju lice; Trump je stupio na dužnost prije samo mjesec dana, no potpisane izvršne uredbe i više nego simbolična rukovanja već su redefinirali SAD i ono što će predstavljati za ostatak svijeta u nadolazećim godinama. Na Europi je, u ovom slučaju, da smisli kako se nositi s ovom novom stvarnošću.
Samit EU u Francuskoj
Nije lako pronaći novi ključ, ali pretpostavlja se da EU ne želi djelovati bez SAD-a. To je rekla Giorgia Meloni, koja je također bila prisutna na danu inauguracije, a ponovila Ursula von der Leyen u posljednjih nekoliko sati. Čini se da je bliska suradnja između SAD-a i EU-a koja je obilježila posljednjih nekoliko godina, u vezi s ratom između Rusije i Ukrajine, došla do prekretnice: završava li se ili se obnavlja, ali pod drugom kožom? Upravo se predsjednik Europske komisije nakon summita u ponedjeljak u Bruxellesu sastao s američkim generalom Kelloggom, američkim izaslanikom za rusko-ukrajinsko pitanje. Bila je to prilika za von der Leyen da ponovi ‘temeljnu ulogu EU-a u osiguravanju financijske stabilnosti i obrane Ukrajine, s ukupnom obvezom od 135 milijardi eura, više od bilo kojeg drugog saveznika’, navodi se u službenoj bilješci koja je distribuirana odmah nakon sastanka. Predsjednica je također dodala da europsko opredjeljenje neće prestati; Želeći stoga trajni mir, nije propustila spomenuti da se bilo kakvi pregovori moraju temeljiti na neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti. Na kraju je izražena spremnost za sinergijsku suradnju sa SAD-om. Točka, ova, koja je temeljna za isticanje isključenja s preliminarnog sastanka između Rusije i SAD-a u utorak, 18. veljače. Među pritužbama na slanje mirovnih trupa na granicu su i one Giorgie Meloni, koja se založila za Italiju. Premijer, kako otkrivaju službeni izvori, ovo rješenje ne vidi učinkovitim; prema Meloni, postoje drugi putovi kojima treba ići, putovi koji ne bi uključivali vojni angažman u ovom dugom sukobu. Što se tiče nejasnoća, talijanski čelnik, poput von der Leyen, ne pristaje na kompromis oko mogućnosti otuđenja između SAD-a i EU-a, jer je ‘uplitanje Sjedinjenih Država’ temeljno, ‘europska i američka sigurnost utemeljena je u euroatlantskom kontekstu’. Istog je mišljenja i njemački kancelar Olaf Scholz koji je na kraju summita čiji je domaćin bio Macron, ne samo želio jasno ponoviti da se pitanje slanja trupa trenutno niti dijeli niti treba istraživati, već je ustvrdio i da ‘jako pozdravljamo činjenicu da govorimo o miru, ali to ne može biti diktat, ne može se nametnuti Ukrajini’. Prema riječima njemačkog čelnika, neophodno je djelovati u dogovoru sa Sjedinjenim Državama i ne smije biti, po njegovom stajalištu, podjele rada, a kamoli odgovornosti za ono što se događa na ukrajinskom teritoriju. Naime, Scholz je objasnio medijima: ‘NATO se temelji na činjenici da uvijek djelujemo zajedno i dijelimo rizike. To se ne smije dovoditi u pitanje’. U posljednjih nekoliko sati svoje stajalište, ne o primirju nego o stvarnom prekidu sukoba, iznio je i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani. Naime, ministar je objasnio da je Rusija sklona prekinuti neprijateljstva jer se boji ponovnog naoružavanja Ukrajine. U razgovoru s Brunom Vespom na TV-u, Tajani je također rekao da se suočavamo s kompliciranom ‘šahovskom partijom’ u kojoj SAD rade na dva fronta: udaljavaju Rusiju od Kine i pokušavaju politički približiti Rusiju, pokušavajući pronaći ključ za rješenje rata. Konačno, podijelio je telefonski poziv američkog državnog tajnika ministrima vanjskih poslova NATO-a kako bi ih izvijestio o sadržaju sastanka u Rijadu.