Subscribe
Tjedan dana nakon prvog navodnog iranskog napada na Izrael, odgovor potonjeg – koji očekuju vojni analitičari – tek treba uslijediti. Ali nekoliko zemalja – uključujući SAD i europski blok – već je objavilo svoje namjere pooštravanja sankcija Teheranu. Nakon “dekapitacije” teheranskog raketnog programa, vjerojatno će uslijediti embargo na iransku naftu.
Scenariji za razvoj sukoba između Izraela i Irana kreću se od taktičkog izraelskog napada na ono što se smatra iranskim nuklearnim programom do još šireg širenja rata koji već više od šest mjeseci traje na Bliskom istoku. Ono što je sigurno jest da, iako obećavaju oštre sankcije Teheranu, svjetski čelnici, uključujući Bijelu kuću – koja je obećala svoju “oklopnu” potporu Izraelu – pozivaju ga da se suzdrži. Sve to vrijeme, kako bi se “pokorio i oslabio Iran”, na zahtjev Izraela, Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC), odnosno elitne snage iranske vojske, države svijeta mogle bi proglasiti terorističkom organizacijom. Bijela kuća je to već učinila 2019. pod Donaldom Trumpom, a nekoliko je zemalja – uključujući Francusku i Njemačku – izrazilo da bi takva mjera bila neophodna. Sve ove sankcije su neophodne ne samo da bi se umanjila sposobnost Irana da djeluje u ratu na Bliskom istoku – izravno ili preko posrednika, terorističkih organizacija koje su pokrenule napade, posljednjih mjeseci na Izrael – nego i kako bi ga se spriječilo da dalje pomaže Rusiji u njenom ratu protiv Ukrajine.
Sukob na Bliskom istoku eskalira
13. travnja Teheran je ispalio 200 raketa na Jeruzalem, od kojih je većina presretnuta prije nego što su pogodile izraelski teritorij. Ovo je praktički prvi izravni napad Irana na Izrael i, prema vlastima u Teheranu, odgovor je na napad na iranski konzulat u Siriji u kojem je ubijeno sedam pripadnika Revolucionarne garde (IRGC), uključujući dva generala. Napad u Damasku 1. travnja nije pripisan Izraelu. Nakon iranskog napada 13. travnja uslijedio je još jedan, koji je pokrenuo Hezbollah, na sjeveru i protunapad – koji Teheran nije potvrdio – na Isfahan, područje Irana u kojem se nalazi moćna vojna baza i nuklearna elektrana. Svaki od njih imao je ograničen učinak i nije bilo gubitaka života, i iako su opisani kao demonstracije sile od strane jednog ili drugog aktera uključenog u sukob, više izgledaju kao niz uzastopnih osveta. Načelnik stožera izraelske vojske, general-pukovnik Herzi Halevi, najavio je da iranski napad neće proći bez odgovora, ali čini se da je Izrael za sada odgovorio samo snažnom diplomatskom ofenzivom. Iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da Teheran smatra ovu epizodu završenom ako Izrael ne uzvrati te je zaprijetio “oštrim, opsežnim i oštrim odgovorom” na bilo kakvu akciju protiv interesa Islamske države. I SAD – glavni saveznik Izraela – i Ruska Federacija – saveznik Teherana – pozvali su na suzdržanost.
“Neka Izrael prihvati pobjedu”, rekao je američki predsjednik Joe Biden.
“Vladimir Putin izrazio je nadu da će sve strane pokazati razumnu suzdržanost i spriječiti novu rundu sukoba prepunu katastrofalnih posljedica za cijelu regiju”, priopćio je Kremlj.
Što se tiče iranskog napada na Izrael, teheranski državni mediji tvrde da je to bila osvetnička operacija, koju smatraju uspješnom. Iran tvrdi da je htio demonstrirati silu, a ne primijeniti silu. Drugim riječima, htjela je pokazati da je sposobna suprotstaviti se izraelskoj obrani bez pribjegavanja saveznicima u regiji.
Zapravo, to je i glavna svrha iranskog raketnog programa, koji je arsenal za odvraćanje i napad, i preventivni i brzi. Teheran je odlučio razviti balističke i krstareće projektile kao svoje glavno sredstvo za odvraćanje svojih protivnika, s obzirom na svoje ograničene kopnene i pomorske sposobnosti i vrlo ograničene zračne snage u smislu količine i kvalitete. Ali raketni program također je sastavni dio iranskog nuklearnog programa, jer da biste imali učinkovito operacionaliziranu nuklearnu bombu, također su vam potrebne platforme za lansiranje da je isporuče do cilja, odnosno balističkih i krstarećih projektila, kažu stručnjaci. Iranski raketni program bio je predmet nekih od najstrožih sankcija nametnutih Teheranu u proteklom desetljeću.
Iran je opetovano optuživan za ozbiljna kršenja ljudskih prava, uključujući ograničenja prava na slobodno izražavanje i mirno okupljanje i sustavnu diskriminaciju žena u javnom i privatnom životu, ali je također optuživan za pretjerano naoružavanje i kritiziran zbog nedostatka transparentnost o svojim planovima na ovom području. Od embarga na isporuke oružja do nadzora iranskih banaka kako bi se osiguralo da se ne umiješaju u financiranje nuklearnog programa, Teheranu su sustavno nametnute sankcije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Najnovije sankcije – uvedene radi zaštite sigurnosti u regiji i šire – ciljale su na isporuke opreme, robe, tehnologije i komponenti balističkih projektila. Europska unija pristaje na te sankcije od 2011. godine. Od tada su ograničenja obnavljana i čak pooštravana po isteku.
Nakon iranskog napada na Izrael – cijene nafte su značajno porasle
Nakon napada na Iran, Izrael je pozvao svoje saveznike da sankcioniraju iranski raketni program, budući da su ograničenja UN-a istekla prošlog listopada. Neke zemlje – uključujući SAD, UK i EU – zadržale su ta ograničenja i čak ih pooštrile. Šef izraelske diplomacije Eli Cohen također je zatražio da se Revolucionarna garda – moćna sila ne samo vojno nego i ekonomski u Iranu – proglasi terorističkom organizacijom. Dok su SAD to već učinile od 2019., druge zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, još uvijek oklijevaju. Među državama koje su najodlučnije pristati na ovu mjeru je i glavni europski saveznik Izraela, Njemačka.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da će nove sankcije koje se traže protiv Teherana ciljati na njegov raketni program, Revolucionarnu gardu i iransko ministarstvo obrane, te je naglasio da će američki primjer slijediti njegovi saveznici i partneri koji će donijeti vlastite sankcije.
Druga važna komponenta budućih sankcija mogla bi biti nafta, ustvrdila je američka ministrica financija Janet Yellen.
“Ne predviđamo naše alate za sankcije. Ali u raspravama koje smo vodili, sve opcije za ometanje financiranja terorizma u Iranu i dalje su na stolu. Jasno je da Iran nastavlja izvoziti nešto nafte. Možda bismo mogli više”, rekla je nedavno američka ministrica financija Janet Yellen.
Štoviše, od napada 13. travnja cijene nafte su značajno porasle. Janet Yellen istaknula je da sankcije koje je uveo SAD već predviđaju gotovo potpuni embargo na trgovinu s Iranom, mjere koje su poduzete kako bi se Iran izolirao i oslabio njegovu sposobnost da financira proxy skupine i podupire Rusiju u ratu u Ukrajini.
Zemlje Europske unije također razmatraju uvođenje novih sankcija Iranu. Šef europske diplomacije Joseph Borrell nedavno je rekao da su neke zemlje članice već zatražile produljenje postojećih sankcija. Nakon videokonferencije s ministrima vanjskih poslova EU-a, Borrell je rekao novinarima da će poslati zahtjev Europskoj službi za vanjsko djelovanje da započne rad na uvođenju novih restriktivnih mjera. Prema riječima šefice europske diplomacije, proširilo bi se ograničenje isporuke bespilotnih letjelica Rusiji i projektila – a možda čak i opskrbe – bliskoistočnim sugovornicima. Njemačka i Francuska, kao i druge zemlje članice, već su javno podržale ove prijedloge, dodao je Joseph Borell.