Sastanak na vrhu EU-a u Granadi: suočavanje s izazovima budućnosti

Treći sastanak na vrhu Europske političke zajednice započeo je 5. listopada u Granadi (Andaluzija). Europska politička zajednica platforma je za političke i strateške rasprave o budućnosti Europe koja je otvorena prije točno godinu dana, 6. listopada 2022., kada su se šefovi država i vlada gotovo 50 europskih zemalja sastali u Pragu radi promicanja suradnje i političkog dijaloga u Europi kako bi se na najbolji način riješila glavna pitanja kao što su obrana, prosperitet i stabilnost.

Forumu 2023. sudjelovale su države članice EU-a te Albanija, Andora, Armenija, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Island, Kosovo, Lihtenštajn, Moldova, Monako, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Norveška, San Marino, Srbija, Švicarska, Ukrajina i Ujedinjena Kraljevina. Pridružili su im se predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, navodno zbog zdravstvenih problema, i predsjednik İlham Aliyev nisu bili prisutni. Prvotna namjera bila je održati dva summita godišnje. Nakon prvog u Pragu, drugi će se održati u Moldaviji 1. lipnja 2023., prije trećeg u Granadi.

Čelnici i čelnice EU-a na sastanku su svoje rasprave usmjerili na dosje o migrantima i gospodarsku konkurentnost, ali i na okoliš i digitalne vještine, kao što je umjetna inteligencija, te naposljetku, naravno, na rat u Ukrajini.

Predsjednik Volodimir Zelenskiy također je nazočio sastanku. Čelnici i čelnice iskoristili su priliku da ponovno istaknu svoju predanost i nepokolebljivu potporu ukrajinskom cilju. Privremeni predsjednik španjolske vlade Pedro Sánchez ponovio je “čvrstu” predanost Španjolske, kao zemlje koja trenutačno predsjeda rotirajućim predsjedništvom Vijeća Europske unije, da “nastavi poduzimati korake za formalno otvaranje pregovora” o pristupanju Ukrajine EU-u, do izvješća Europske komisije, koja će dati svoje mišljenje o tome jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u Ugovorima i jesu li provedene potrebne reforme ukrajinska vlada. Španjolski predsjednik održao je i bilateralni sastanak sa Zelenskim prije uvodnog zasjedanja sastanka, tijekom kojeg su raspravljali i o slanju novog paketa vojne pomoći narodu Ukrajine.

Među izazovima na vrhu europskog programa je proširenje. Trenutačno postoji osam zemalja sa statusom službenog kandidata za prijam u EU. To su Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. Osim toga, Gruzija i Kosovo potencijalni su kandidati. Prema europskim izvorima, očekuje se da će se nove države članice pridružiti obitelji EU-a do 2030., čime će se Europska unija proširiti za manje od deset godina.

Pitanje proširenja usko je povezano s takozvanim načelom zasluga, prema kojem zemlje kandidati moraju uložiti napore kako bi uskladile svoje zakone s pravilima i standardima EU. U tom kontekstu raspravljalo se i dogovorilo zajedničku viziju o tome kako raditi na novom pristupu postupnom pristupanju EU-u.

Druga tema o kojoj se raspravljalo bio je energetski sektor, koji je posebno važan u vrijeme poput sadašnjeg, i koji će se u budućnosti morati sve više uzimati u obzir, uzimajući u obzir i potrebu da se uloži više napora u provedbu obnovljive energije. Postavljeno je i osjetljivo pitanje krize u Gorskom Karabahu, u kojoj su sudjelovali Azerbajdžan s jedne strane i armenski separatisti s druge strane, što je dovelo do masovnog egzodusa iz enklave, pri čemu je raseljeno više od stotinu tisuća ljudi. U vezi s tim pitanjem Europska unija odlučila je ostati ujedinjena u osudi ofenzive Azerbajdžana te su u tom pogledu Armeniji ponuđeni milijuni humanitarne pomoći.

Osim toga, predsjednik Europskog vijeća, njemačka kancelarka i predsjednik Francuske istaknuli su svoju čvrstu potporu neovisnosti, suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti Armenije i nepovredivosti njezinih granica. Međutim, glavna tema summita bile su migracije. Doista, sve države slažu se oko potrebe rješavanja tog pitanja, posebno s obzirom na porast broja izbjeglica i smrtnih slučajeva na Sredozemlju.

EU je već prošle srijede, 4. listopada, ostvario znatan napredak u pregovorima o sporazumu o migracijama i azilu. Konkretno, talijanska premijerka Giorgia Meloni, zajedno s nizozemskim premijerom Markom Rutteom, britanskim premijerom Rishijem Sunakom, Albancem Edijem Ramom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, održala je sastanak kako bi na još usredotočeniji i precizniji način raspravljali o borbi protiv trgovine ljudima, raspravljanje o konkretnim i strukturnim rješenjima kako bi se stalo na kraj fenomenu koji će u suprotnom i dalje izmicati kontroli i pogoršavati situaciju s kojom se suočava europski kontinent. Također je vrijedan pažnje bio sastanak Melonija i Scholza, koji su, nakon nekih neslaganja po pitanju migracija, održali srdačne razgovore i postigli konvergenciju vizija, izglađujući tako odnose i izbjegavajući bilo kakve trzavice.

Međutim, važno je napomenuti da su, unatoč napretku postignutom u Granadi, Poljska i Mađarska izrazile ogorčenje planiranim promjenama i stavile veto na njih.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron reagirao je rekavši da nema dovoljno protivljenja da se liši 27 potrebnih brojeva. “Budimpešta i Varšava izrazile su svoje neslaganje za pregovaračkim stolom”, kazao je. “To je stajalište koje su već iznijeli na ministarskoj razini, ali nas neće spriječiti u postizanju kvalificirane većine i stoga će nam i dalje omogućiti konkretan napredak.

Tijekom samita u Andaluziji održan je niz bilateralnih sastanaka, koji su omogućili različitim čelnicima da se sastanu licem u lice na ograničeniji način i učvrste i ojačaju odnose među različitim narodima, gradeći čvrste temelje za cjelokupnu budućnost Europe u najširem smislu. Primjerice, održan je sastanak predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, što je rezultiralo zajedničkim priopćenjem potpore Armeniji.

Nakon sastanka na vrhu Europske političke zajednice održan je, među ostalim u Granadi, neformalni sastanak Europskog vijeća na kojem se 27 čelnika i čelnica EU-a usredotočilo na prioritete za sljedeći saziv parlamenta.

Tako su se 6. listopada članice EU-a okupile kako bi razgovarale o raznim izazovima i krizama s kojima se Europa suočavala posljednjih godina i iz kojih je izašla jača i ujedinjenija, od pandemije bolesti COVID-19 u ožujku 2020. do rata između Rusije i Ukrajine koji je izbio u veljači 2022. Sva pitanja koja se uklapaju u strateški program ciljeva EU-a.

Sastanak održan u petak 6. listopada bio je usredotočen na sigurnost, obranu i kiberotpornost, konkurentnost i jedinstveno tržište, zelenu i digitalnu tranziciju, mogućnosti za multilateralizam i globalna partnerstva, migracije i proširenje. Događaji održani u Granadi između 5. i 6. listopada, na kojima su sudjelovali brojni institucionalni, vladini i politički akteri s europske scene, odvijali su se u kontekstu rasta i jačanja EU-a i šire. Još je dug put pred nama i sigurno će biti prepreka koje treba prevladati, ali ako se svaka članica usredotoči na maksimiziranje svojih napora u zaštiti svojih nacionalnih interesa, bit će sve lakše osigurati veći prosperitet i sigurnost za cijelu Europu.