Španjolski ministar poljoprivrede predlaže 43 mjere kao odgovor na zahtjeve primarnog sektora

Tijekom posljednjih nekoliko mjeseci Španjolska je svjedočila gnjevu poljoprivrednika i primarnog sektora, s nizom masovnih prosvjeda i marševa traktora diljem Španjolske, posebice u glavnom gradu Madridu. Primarni sektor prosvjedovao je protiv velikih poteškoća s kojima se suočava, djelomično uzrokovanih klimatskim nepogodama i međunarodnim uvjetima, ali u svakom slučaju pogoršanih katastrofalnim politikama koje su nacionalne, regionalne i europske vlade dosljedno provodile.

U tom smislu, prosvjednici su zahtijevali djelovanje Vlade, uključujući mjere za zaštitu europskog prehrambenog suvereniteta i europske proizvodnje pred uvozom i nelojalnom konkurencijom iz trećih zemalja, poboljšanja i rigoroznu provedbu španjolskog Zakona o prehrambenom lancu, koji zabranjuje različite razine prehrambenog lanca vrijednosti od toga da budu prisiljeni prodavati svoje proizvode s gubitkom; smanjenje birokratske birokracije, kao i temeljna reforma Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (CAP), osobito u odnosu na njezine odredbe i obveze koje se odnose na okoliš. Konkretno, poljoprivrednici se žestoko protive takozvanim ‘eko-shemama’ ZPP-a, koje poljoprivrednici moraju provoditi da bi dobili subvencije, ali koje nameću neprihvatljive ekološke uvjete koji ometaju proizvodnju hrane i profitabilnost poljoprivrednika.

Iako su prosvjedi u Španjolskoj propali, gnjev poljoprivrednika svakako ostaje, a unatoč simboličnim gestama političara, temeljni, strukturni problemi na koje su poljoprivrednici ukazivali nisu riješeni, pa čak ni riješeni. Političari u svojim uredima u Madridu i Bruxellesu ostaju potpuno odvojeni od društvene i ekonomske stvarnosti na selu. Ovaj je tjedan španjolski ministar poljoprivrede, ribarstva i prehrane Luis Planas predložio dokument s 43 mjere organizacijama primarnog sektora, no one su premale i prekasne.

43 mjere koje je Planas predložio, a koje su raspoređene u 7 klastera, uključuju sljedeće. Prvo, Planas predlaže promicanje mjera na razini EU-a u odnosu na ZPP. Konkretno, ministar se obvezao promicati pojednostavljenje, smanjenje birokratske birokracije i fleksibilizaciju ZPP-a, uključujući davanje veće fleksibilnosti i pojednostavljenje kriterija za primjenu eko-programa.

U odnosu na međunarodnu scenu, Planas se također obvezao na obranu ‘zrcalnih klauzula’ i poštenog natjecanja u međunarodnoj trgovini. S tim u vezi, ministar je predložio osnivanje radne skupine za praćenje uvoza i izvoza primarnog sektora te za jačanje granične kontrole uvoza iz trećih zemalja. Također je obećao da će Vlada braniti da, kada se trgovinski poslovi dogovaraju na međunarodnim forumima, uvezeni proizvodi podliježu istim uvjetima koji su nametnuti proizvođačima u EU.

Što se tiče još jednog vrlo važnog pitanja za poljoprivrednike, Ministarstvo predlaže jačanje gore spomenutog španjolskog Zakona o prehrambenom lancu, kao i jačanje inspekcijskih kapaciteta i nadležnosti AICA-e, španjolske Agencije za kontrolu hrane i informacije. Ipak, što je još značajnije, Planas je predložio da se i ovo pitanje podigne na europsku razinu, jer želi da se zabrana prodaje s gubitkom riješi i na europskoj razini.

Što se tiče gospodarske pomoći, značajna mjera u Planasovom dokumentu je ministrov prijedlog pokretanja kreditne linije od 700 milijuna eura, u suradnji s ICO-om (Spanjolski službeni kreditni institut), koja bi bila raspodijeljena na sljedeći način: 500 milijuna eura za jamstvo kreditiranja poljoprivrednika, a 200 milijuna eura za mlade poljoprivrednike i generacijsku smjenu.

Nadalje, što se tiče poreza i pristojbi na gorivo, ministar poljoprivrede predlaže zadržavanje snižene stope poreza na dizel za poljoprivredu, što bi značilo poreznu olakšicu od 400 milijuna eura, kao i odbitak od 35% na računu za gorivo za poljoprivrednu uporabu i 15% na gnojivo. Ministarstvo također predlaže smanjenje neto povrata na 15% za 2023. godinu što se tiče poreza na dohodak.

Hvaleći vlastitu spremnost da se uhvati u koštac s tim pitanjem, ministar Planas se, pak, nehotice omanuo. Optužio je desničarske stranke VOX i PP da ne žele dogovor Vlade i poljoprivrednika te da “žele da se prosvjedi nastave barem do lipanjskih izbora za EU”. Međutim, ono što Planas nije shvatio jest da to prešutno dokazuje da desničarske stranke nude učinkovitiji odgovor na zahtjeve poljoprivrednika, te da je položaj poljoprivrednika u velikoj mjeri pogoršan španjolskom ljevičarskom vladom i velikim dijelom Europske komisije politike koalicije.