Subscribe
Poljoprivredni sektor EU-a trebao bi se suočiti sa starim i novim neprijateljima u nadolazećim ljetnim mjesecima. Povećanje inflacije cijena hrane, aktualni rusko-ukrajinski rat i zalaganje za “održivu” poljoprivredu i dalje će dovoditi u pitanje sposobnost sektora da održi sredstva za život, a u širem smislu i prehrambenu suverenost EU-a.
Industrija će se suočiti s novim preprekama u obliku nepovoljnih vremenskih uvjeta i potencijalnih učinaka pada Crnomorske inicijative za žito (BSGI). Sve u svemu, i unatoč pozitivnim izgledima koje je Komisija izrazila u svojim najnovijim “Kratkoročnim izgledima za poljoprivredna tržišta EU-a u 2023.”, ne smije se izgubiti iz vida izazovi s kojima će se sektor i dalje suočavati.
U publikaciji Europske komisije predstavljen je opći pregled najnovijih trendova i izgleda za poljoprivredno-prehrambena tržišta po sektorima. U srpnju je objavila svoju analizu i zaključke za sektor prvog tromjesečja. Kad je riječ o ratarskim i specijaliziranim usjevima, u izvješću se zaključuje da bi se proizvodnja žitarica i uljarica u EU-u mogla povećati u 2023./24., za 5 %, odnosno 8 %. Nadalje, očekuje se da će izvoz žitarica iz EU-a porasti 6 %, dok će se uvoz ukrajinskih žitarica iz EU-a smanjiti za 35 % u odnosu na rekordne razine dosegnute 2022./2023. Ovaj najnoviji pad uglavnom je posljedica povećanja domaće proizvodnje. Sektor šećera bilježi rekordne cijene, iako je domaća proizvodnja niža za 12 %, dok je potrošnja u EU-u i dalje stabilna s povećanjem uvoza. Međutim, Komisija očekuje pad prinosa žitarica zbog vremenskih neprilika u proljeće.
Analiza i predviđanja za sektor životinjskih proizvoda pomalo su tmurniji, posebno za proizvodnju govedine i mliječnih proizvoda. Ne ide dalje, očekuje se da će se proizvodnja govedine smanjiti za 2%, čak i uz trenutne visoke cijene. Slično tome, očekuje se da će se proizvodnja svinjskog mesa u EU-u smanjiti za 5,5 % zbog malog uzgojnog stada i izbijanja afričke svinjske kuge (ASK). Isporuke mlijeka u EU-u u 2023. mogle bi biti 0,2 % niže nego prošle godine jer će se klanje vjerojatno povećati tijekom ljeta.
Ipak, Komisija je mogla primijetiti neke pozitivne trendove, uključujući potencijalni rast proizvodnje peradi od 2,4 %. Osim toga, izvoz obranog mlijeka u prahu, maslaca i proizvoda od sirutke u EU-u povećao se za 33 %, 11 % i 5 % tijekom prva tri mjeseca ove godine, što bi moglo pozitivno utjecati i na očekivani oporavak izvoza. Komisija je uglavnom izrazila povjerenje u taj sektor, tvrdeći da je poljoprivredna industrija i dalje stabilna te da dostupnost hrane nije ugrožena u EU-u.
Unatoč tome, sektor se i dalje suočava s ključnim pitanjima koja ublažavaju pozitivne izglede i dovode u pitanje u kojoj mjeri poljoprivrednici i potrošači bilježe bilo kakva poboljšanja. S jedne strane, očekuje se da će inflacija u eurozoni u 2023. dosegnuti 5,4 %, pri čemu će inflacija cijena hrane biti odgovorna za povećanje cijena hrane od 39 % na razini potrošača. Nadalje, kontinuirani sukob u Ukrajini sprečava svako snižavanje ulaznih i fiksnih troškova koje preuzimaju sami poljoprivrednici te bez očitog kraja na vidiku, upućuje na sumornu budućnost u smislu poboljšanja. Međutim, poljoprivrednici se pokazuju prilično otpornima i prilagodljivima, što može donijeti određenu nadu u budućnost. Naposljetku, poljoprivredni sektor i dalje se suočava s ključnim pitanjem: nespremnošću Europske komisije da ublaži zahtjeve zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) povezane s okolišem i održivošću. Uglavnom, odbijanje Komisije da dopusti poljoprivrednicima da rastu na zemljištu na ugaru ili graničnim pojasevima, da spomenemo samo neke, u ime izgradnje “otporne poljoprivrede”, ostavlja poljoprivrednike na cjedilu zbog smanjenja prinosa usjeva nakon suše i nepovoljnih vremenskih uvjeta.
Što je još gore, sektor se suočava s novim nizom pitanja koja dovode u pitanje pozitivne izglede Komisije. Proizvodnja sektora prvenstveno je otežana zbog tekućih nepovoljnih vremenskih uvjeta. Na primjer, visoke temperature doživljene ovog ljeta značajno su utjecale na ljetne usjeve poput kukuruza, soje i suncokreta. Nadalje, sektor bi se mogao suočiti s novim nizom poteškoća povezanih s padom crnomorskog sporazuma o žitaricama i njegovim rezultatom na globalnim cijenama hrane. Ipak, prerano je reći njegove učinke, a pozitivne tendencije koje je utvrdila Komisija donose određenu nadu u budućnost. U svakom slučaju, ne smijemo izgubiti iz vida izazove s kojima se sektor suočava i raditi na opremanju ključnih aktera u sektoru potrebnim alatima za suočavanje s njima.