Subscribe
Trendovi u Europi i svijetu u borbi protiv lažnih vijesti i dezinformacija
Sredinom siječnja u Bruxellesu je održana konferencija o slobodi tiska koju je sponzorirala stranka ECR. Središnja tema bila je ključna u svjetlu nadolazeće kampanje za europske izbore u lipnju 2024., posebice zbog poteškoća u pronalaženju istinski „slobodnih“ informacija.
Među temama o kojima se raspravljalo bili su slučajevi “kontaminacije” informacijama, ratne strategije koje su se provodile kroz medije, te prepreke s kojima se novinari susreću u svom radu, riskirajući napade, zatvore ili nešto gore. To također uključuje rastuću ulogu umjetne inteligencije u svijetu masovne komunikacije.
Posebno je važna uloga društvenih medija. Izvorno osmišljeni da okupe ljude, pretvaraju se u alate za laku, obmanjujuću političku propagandu, posebno usmjerenu na mlađu populaciju, ali s implikacijama i na stariju demografiju. Čak i traženje ispravaka u slučajevima namjerno lažnih podataka često ne uspijeva. Izazovno je brisati medijsku metu i nakon isprike novinara koji je objavio netočnosti.
Europa nije izuzeta od ozbiljnih informacijskih problema. Izvješće koje je provela i objavila stranka ECR otkriva da je između 2014. i 2023. ubijeno 50 novinara, uključujući urednike Charlie Hebdoa ubijene tijekom napada u siječnju 2015. godine. Te godine Francuska je bila druga zemlja u svijetu po broju ubijenih novinara.
Značajni incidenti dogodili su se 2017. s ubojstvom malteške novinarke Daphne Caruana Galizia, ustrijeljene nakon što je otkrila umiješanost političara u skandal Panamski papiri. Drugi primjer bilo je ubojstvo novinara Jana Kuciaka i njegove djevojke nakon istrage o vezama između Ficove vlade i nekih talijanskih skupina ‘Ndrangheta’. Godine 2021. u Nizozemskoj je Peter de Vries ubijen nakon što je dao podršku svjedocima u procesu protiv marokansko-nizozemskog organiziranog kriminala.
Na događaju u Bruxellesu sudjelovalo je veliko međunarodno izaslanstvo iz Armenije, Francuske, Moldavije, Rumunjske, Njemačke, Irske, Italije, Poljske i drugih zemalja. Započelo je okruglim stolom čiji je domaćin bila skupina ECR u Europskom parlamentu, a na kojem su sudjelovali supredsjednik Nicola Procaccini (FdI), zastupnik u Europskom parlamentu Jorge Buxade, glavni tajnik stranke Antonio Giordano i zastupnici Ilcic (HR), Ross (NL), De La Pisa Carrión (SP) i Tertsch.
“Često dolazi do brisanja glasova koji nisu u skladu s mainstreamom radi ušutkavanja, kroz međusobno jačanje”, izjavio je Procaccini tijekom okruglog stola. Međutim, dodao je da je mainstream izgubio tlo pod nogama, budući da su zdrav razum i slobodno izražavanje misli putem drugih medija doveli desni centar do uspjeha gotovo posvuda. “Vjerujem – zaključio je – da neće uvijek biti moguće potisnuti svoje stajalište, pogotovo tamo gdje ga možemo inteligentno izraziti.”
Prvi panel, koji je moderirao Maicol Pizzicotti Busilacchi, međunarodni tajnik pokreta mladih Fratelli d’Italia, fokusirao se na slobodu medija na europskoj i međunarodnoj razini. U panelu su sudjelovali glavni tajnik stranke Antonio Giordano (FdI), Ludmila Belcencova, moldavska predsjednica Stop Media Ban, Jorge Martín Frías iz španjolske zaklade “Disenso” i talijanski novinar Antonio Rapisarda.
“Smatram da je vrlo važno razgovarati o svemu što kontaminira informacije i potkopava njihovu kvalitetu. Usredotočili smo se na nova pitanja vezana uz slobodu tiska i slobodu izražavanja”, komentirao je SG Antonio Giordano. Belcencova, voditeljica “Stop zabrani medija”, obratila se publici govoreći o izazovima s kojima se susreću neovisni novinari u Moldaviji, govoreći o medijskoj represiji i analizirajući situacije diljem Europe.
Sljedeći panel, koji je moderirala novinarka Anne Elisabeth Moutet iz francuskog “The Telegrapha”, raspravljao je o utjecaju stranih aktera na slobodu tiska i nadolazećim europskim izborima, ključnim za sile poput Sjedinjenih Država, Rusije i Kine. Panelisti su bili članovi Europskog parlamenta Carlo Fidanza (FdI) i Herman Tertsch (Vox), odvjetnica za ljudska prava i članica “Stop zabrani medija” Natalia Bayram te Gary Kavanagh, direktor Instituta Edmund Burke.
Carlo Fidanza iznio je glavne aspekte Zakona o digitalnim uslugama, alata koji bi mogao osigurati veću zaštitu slobode izražavanja na društvenim mrežama, sprječavajući cenzuru od strane njihovih vlasnika. Fidanza je naglasio vanjsko uplitanje u izborne kampanje i unutarnje uplitanje nevladinih organizacija. Iako bi se uredba mogla odgoditi do nakon izbora, potvrdio je da je očuvanje izborne kampanje neophodno. Dotaknuo se i umjetne inteligencije, moćnog alata koji može dovesti do proizvodnje “dubokih lažnjaka” i revolucije na tržištu rada.
Uz već objašnjenu dinamiku, postoje i elementi kao što je ekonomska kriza – koja stoga potiče medije da prežive na temelju broja klikova, a ne kvalitete pruženih informacija – uz složenu društvenu dinamiku koja uzrokuje informacijski sustav ući u krizu.
Porast prijetnji i nasilja prema novinarima, koncentracija medijskog tržišta koja ograničava pluralizam i progresivna politička kontrola nad uredničkim odborima, čime se potkopava samoregulacija, pokazuju zabrinjavajuću sliku za europski tisak, postavljajući još jedan izazov koji ‘ECR želi pobijediti.
Budući da sam osobno sudjelovao u ovom događaju, mogu samo ustvrditi da se problemi informiranja tiču cjelokupne populacije i vidim jasnu distinkciju: s jedne strane ljevica se zalaže za rušenje tuđeg mišljenja, napadajući ne ono što se govori, nego koga on kaže to; s druge strane, konzervativna desnica koja vjeruje u diskusiju, debatu i slobodu izražavanja vlastitih misli i prihvaćanja tuđih bez predrasuda, stavljajući stvarnost činjenica ispred vlastite vizije. Slobodna Europa izgrađena je ujedinjenjem savjesti slobodnih Europljana svjesnih onoga što se događa, stoga sloboda tiska mora biti ključna točka od koje se može započeti gradnja nove Europe.