Subscribe
Posljednjih mjeseci rasprava o budućnosti Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) preuzela je središnju ulogu u europskim institucijama.
U Bruxellesu se sve veći broj država članica protivi ideji spajanja sredstava CAP-a s drugim programima u sljedećem dugoročnom proračunu EU-a (2028.-2034.). Ovaj prijedlog, koji je iznijela Europska komisija, izazvao je snažnu zabrinutost nekoliko vlada koje se boje slabljenja strateške autonomije poljoprivrednog sektora. Od Francuske do Belgije, preko Austrije i Luksemburga, mnoge su europske prijestolnice izrazile svoje neslaganje tijekom posljednjeg sastanka Vijeća EU za poljoprivredu i ribarstvo. Ideju da se više od 500 trenutno odvojenih programa, uključujući kohezijske fondove i one za poljoprivredu, objedini u jedinstveni ‘nacionalni fond’ odbacili su brojni politički predstavnici.
Francuska ministrica poljoprivrede Annie Genevard naglasila je važnost održavanja namjenskog proračuna za CAP, s odgovarajućim resursima za suočavanje s budućim izazovima. Prema Genevardu, bitno je sačuvati “zajednički karakter ZPP-a” i izbjeći njegovo uključivanje u jedinstveni fond koji bi mogao raspršiti sredstva za poljoprivredni sektor. Italija se također odlučno izjasnila protiv spajanja CAP-a s drugim europskim fondovima. Državni podtajnik za poljoprivredu, Patrizio Giacomo La Pietra, ponovio je potporu talijanske vlade za “jaku” ZPP, s zasebnim proračunom i odgovarajućim resursima. Stav koji dijeli i španjolski ministar Luis Planas Puchades, prema kojem CAP mora zadržati “vlastitu osobnost i dobru financijsku potporu”. Druge zemlje, poput Belgije i Austrije, izrazile su sličnu zabrinutost. Šef belgijskog odjela za poljoprivredu David Clarinval upozorio je da bi svako smanjenje sredstava moglo ugroziti stratešku autonomiju europskog poljoprivrednog sektora. Austrija je sa svoje strane ponovila potrebu da se ZPP održi kao zajednička politika, izbjegavajući rizik fragmentacije u 27 zasebnih nacionalnih politika. Luksemburg i Grčka također su izrazili podršku neovisnoj ZPP-u, naglašavajući važnost osiguravanja autonomnog proračuna koji se ne apsorbira u veći i manje specifičan fond za poljoprivredne potrebe. Dok su mnoge države članice zauzele jasan stav, Njemačka još nije izrazila konačno mišljenje. Ministar poljoprivrede u odlasku, Cem Özdemir, prisustvovao je svom posljednjem ministarskom sastanku, a da se nije službeno oglasio o tom pitanju. Rasprava o budućnosti ZPP-a u Njemačkoj stoga ostaje neriješena, čekajući formiranje nove vlade koja bi mogla utjecati na europski poljoprivredni proračun u narednim godinama. Sa svoje strane, europski povjerenik za poljoprivredu, Janusz Wojciechowski, nije izravno odgovorio na zabrinutosti koje su izrazile različite države članice. Međutim, rekao je da je “prilično umiren” intervencijama koje je čuo i izrazio uvjerenje da će sljedeći CAP imati dovoljan proračun. Ideja o integraciji poljoprivrednih fondova u širi financijski spremnik od velike je zabrinutosti za sektor. ZPP je bitan alat za potporu europskim poljoprivrednicima, osiguravanje stabilnosti tržišta i očuvanje sigurnosti hrane na kontinentu. Ako bi se fondovi namijenjeni poljoprivredi spojili s drugim programima, postojao bi rizik od disperzije sredstava i smanjenja izravne potpore poljoprivrednicima. Nadalje, reforma koja je oslabila ZPP mogla bi imati negativne posljedice na inovacije u sektoru, na održivost okoliša i na sposobnost država članica da se suoče s izazovima klimatskih promjena i globalne konkurentnosti.
Sljedeći višegodišnji financijski okvir EU bit će definiran u narednim mjesecima, a službeni prijedlog očekuje se na ljeto. U međuvremenu će rasprava o ZPP-u i dalje biti središnja točka europskog političkog dnevnog reda. Zemlje koje se protive jedinstvenom fondu nastavit će izražavati svoj glas kako bi osigurale da poljoprivreda ostane neovisni prioritet u proračunu EU-a. Stavovi država poput Francuske, Italije, Španjolske, Belgije i Austrije pokazuju da postoji široki konsenzus o potrebi očuvanja zasebnog proračuna za CAP. No, ostaje za vidjeti kakav će biti konačni stav Europske komisije i koji bi se kompromisi mogli pojaviti u tijeku pregovora.
Zajednička poljoprivredna politika ključna je komponenta europskog gospodarstva i sigurnosti hrane na kontinentu. Ideja o povezivanju poljoprivrednih fondova s onima iz drugih programa riskira slabljenje cijelog sektora, smanjenje potpore poljoprivrednicima i ugrožavanje strateške autonomije EU-a u proizvodnji hrane. Sve veće protivljenje ovom prijedlogu od strane mnogih država članica jasan je signal: ZPP mora ostati neovisna politika, s namjenskim resursima i strukturom koja jamči njegovu učinkovitost. U nadolazećim mjesecima rasprave na europskoj razini bit će ključne za određivanje budućnosti poljoprivrede na kontinentu i za osiguranje da se potrebe sektora na odgovarajući način uzmu u obzir u sljedećem proračunu EU-a.
Alessandro Fiorentino