Subscribe
Postoje mnogi i različiti načini na koje Europska unija utječe na tržište rada svojih država članica. EU bi trebao težiti stvaranju radnih mjesta, ograničavajući nedostatke što je više moguće i paziti da ne predviđaju stroga pravila i propise koji bi ograničili mogućnost poduzeća da postanu aktivni na tržištu rada. Ali da bi se analizirali izgledi, treba krenuti od najnovijeg stanja, od podataka o zaposlenosti za 2023. koje je Eurostat dao prošlog ožujka. PODACI O ZAPOSLENOSTI U EUROPSKOJ UNIJI Krenimo od podatka o zaposlenosti u dobi od 20 do 64 godine. U Europskoj uniji prosječan broj zaposlenih osoba u ovoj dobnoj skupini je 75,4%. Unutar tog postotka potrebno je analizirati i zaposlenost muškaraca koja iznosi 80%, dok se zaposlenost žena zaustavlja na 70,2% – razlika je gotovo deset postotnih bodova. U usporedbi s prethodnom godinom (podaci su za 2023., dakle govorimo o 2022.), stopa zaposlenosti muškaraca u Europskoj uniji porasla je za 0,5 posto, dok je za žene porasla za 0,9 posto u jednoj godini. Posebno kad je riječ o zapošljavanju žena, treba istaknuti da je u posljednjih deset godina došlo do oporavka od 9,1 postotnih bodova. Ovaj rast sluti na dobro, ali je još uvijek prenizak da bi polučio značajne rezultate u srednjem roku. OSPOSOBLJAVANJE, PODUZEĆA I ZAPOŠLJAVANJE U svjetlu podataka, jasno je da ulazak u svijet rada, kao i nadogradnja vlastitih profesionalnih vještina i eventualna reintegracija, moraju proći kroz neizbježne čimbenike na koje vlade država članica, podržani istinski proaktivnim europskim politikama, moraju utjecati. Konkretno, elementi koje treba uzeti u obzir su obuka radnika (bez obzira na to u kojoj se fazi njihove radne karijere nalazili), uloga poduzeća na tržištu rada i politike vezane uz zapošljavanje. Imajući na umu ove tri točke, moramo pristupiti ovom pitanju i dinamici koja je s njim povezana unutar Europske unije. POJEDNOSTAVLJIVANJE ADMINISTRACIJE I BIROKRACIJE Zvijezda vodilja u ovom trenutku može biti samo pojednostavljenje kao element podrške poduzetništvu i inovativnosti. Pojednostavljivanjem propisa, također promicanjem javno-privatnog partnerstva, tvrtkama se olakšava ulaganje u ljudski kapital i nova zapošljavanja. Stoga je potrebno ograničiti administrativni i birokratski teret koji trenutno proizlazi iz europskih propisa. Cijenu trenutno plaćaju uglavnom mikro, mala i srednja poduzeća. Upravo zbog njih moramo poraditi na učinkovitoj primjeni Small Business Acta i principa “one in, one out”, odnosno nema novog zakona bez procjene utjecaja na živote poduzetnika. Štoviše, ne možemo a da ne pomislimo na važnost koju profesionalci imaju u radnom tkivu svake zemlje. Stoga ih je potrebno izjednačiti s poduzećima u pogledu poticaja i potpore. ENERGIJA I OKOLIŠ U SRCU ZAPOŠLJAVANJA Europski zeleni zaokret ne može proći bez zapošljavanja. Stoga i tržište rada mora biti usmjereno na održivost, ali bez negativnog utjecaja na živote građana i gospodarstva država članica. Stoga su potrebne politike za poticanje otvaranja novih radnih mjesta, ali uvijek s obzirom na brojne gospodarske i ekološke izazove s kojima se suočava budućnost Unije. Još jednom, podrška mora biti usmjerena prije svega na mikro, mala i srednja poduzeća, posebno u cilju suzbijanja rastućih troškova energije i nestabilnih cijena sirovina povezanih, na primjer, s vrlo neizvjesnom međunarodnom situacijom. Imajući to na umu, države članice moraju se vratiti priznavanju uloge i društvene korisnosti rada u susjedstvu i poduzeća. Samo na taj način možemo pokrenuti pozitivan proces zaštite gradova i teritorija od degradacije. Lokalna valorizacija rada stoga će neizbježno ovisiti o tradicijama i jedinstvenim karakteristikama prisutnim na svakom teritoriju. ZAPOŠLJAVANJE NAJMLAĐIH Naposljetku, pitanje koje mora najviše zabrinjavati u nadolazećim desetljećima je zapošljavanje mladih i politike usmjerene na njegovo jačanje. Poticanje poduzetništva (osobito mladih) i tvrtki koje zapošljavaju mlade, te obuka u školama u odnosu na svijet rada, teme su koje nove europske institucije ne mogu zaobići. Osobito porezne olakšice za tvrtke koje otvaraju nova radna mjesta moraju postati središnji element europskih politika.