Svijet se razoružava, Europa kupuje oružje

Od financijske i humanitarne pomoći do oružja i sankcija protiv Ruske Federacije, Europska unija je ispunila svoja obećanja napadnutoj Ukrajini, ne štedeći truda. Troškovi mjera koje su europske zemlje poduzele, kako pojedinačno tako i kao blok, tijekom gotovo dvije godine rata nisu zanemarivi. Rastuća inflacija, potaknuta krizom cijena energije, stagnacija ili čak gospodarski pad bile su samo neke od posljedica rata: paradoksalno, dok se ostatak svijeta razoružavao, Europa je na kraju bjesomučno kupovala oružje, pomažući jednom od rijetkih sektora procvjetati industrija koja je, za razliku od gospodarstva u cjelini, ionako rasla, uključujući i tijekom pandemije Covida.

EU i njegove financijske institucije mobilizirale su više od 37,3 milijarde eura za gospodarsku, socijalnu i financijsku potporu Ukrajini od početka rata. Ne zaboravimo da je nedavno pušteno i 50 milijardi eura pomoći iz EU bloka u sljedeće četiri godine za Ukrajinu. Ta je potpora bila u obliku makrofinancijske pomoći, proračunske potpore, hitne pomoći, odgovora na krize i humanitarne pomoći. Europske zemlje također su pogođene troškovima izbjeglica iz zone sukoba i troškovima oružja isporučenog okupiranoj Ukrajini. Mnoge zemlje članice EU-a, zajedno s drugim zemljama diljem svijeta, pojedinačno su pružile potporu u naoružanju ukrajinskoj vojsci, iscrpljujući njihove zalihe. Zalihe koje su se morale obnoviti zbog straha od prijetnje od istog napadača.

Ekonomske sankcije protiv Ruske Federacije najteže su u povijesti Europske unije i, čak i ako su djelomično postigle svoju svrhu – demobilizirati rusko gospodarstvo – stvorile su europsku krizu na energetskom tržištu i ostavile mnoge europske zemlje koje traže rješenja za borbu protiv svoje ovisnosti o ruskom plinu. Ukrajinsko žito, koje je napalo tržišta svojih susjeda u jugoistočnoj i srednjoj Europi u tranzitu prema zapadnim zemljama, natjecalo se s domaćom proizvodnjom, dovodeći poljoprivrednike u tim zemljama u poteškoće. Europa je bila svjedokom rasta cijena energije, previranja na financijskim tržištima i oštrog pada gospodarstava Rusije i Ukrajine.

Rat u Ukrajini usporio je gospodarski rast u EU

Nedavna studija koju je objavila Švicarska nacionalna banka, a koju citira Reuters, otkriva da je rat u Ukrajini usporio gospodarski rast i “znatno” povećao inflaciju diljem Europe, a ozbiljniji učinci tek dolaze. Studija, koja promatra gospodarstva triju zemalja EU-a plus UK-a i Švicarske, kaže da bi industrijska proizvodnja bila 0,1% do 0,7% veća u četvrtom kvartalu 2022. da Moskva nije napala Kijev. Inflacija u svakoj od tih zemalja također bi bila 0,2% do 0,4% niža.

“Negativne posljedice rata vjerojatno će biti mnogo veće u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju, posebno za realno gospodarstvo. (…) Za godinu ili dvije, ovaj negativni učinak vjerojatno će biti otprilike dvostruko veći,” tvrde autori.

Ujedinjeno Kraljevstvo je bilo posebno teško pogođeno, s padom gospodarske proizvodnje od 0,7% i rastom inflacije od 0,2%, dok bi švicarski BDP bio 0,3% viši, a inflacija 0,4% niža da nije bilo rata. Francuska bi imala 0,3% nižu inflaciju i 0,1% veći BDP, dok bi talijanska inflacija bila 0,2% niža, a BDP 0,3% viši. Međutim, najzabrinjavajući primjer je njemačko gospodarstvo. Njezin bi BDP bio 0,7% viši, a inflacija 0,4% niža u četvrtom kvartalu 2022. da Rusija nije napala Ukrajinu, prema studiji. Njemačka je izašla iz recesije u drugom tromjesečju 2023., ali njeni slabi rezultati i dalje štete rastu u eurozoni, ranije su upozorili analitičari Bloomberga i Reutersa.

Prema službenoj statistici, najveće europsko gospodarstvo zabilježilo je nulti rast u razdoblju od travnja do lipnja 2023. u usporedbi s prvim kvartalom 2023. Uzroci bi bili – kažu analitičari – pad njemačkog izvoza, značajan pad industrijske aktivnosti i smanjenje potrošačke potrošnje zbog visoke inflacije i viših kamata. Istodobno, potrošnja kućanstava porasla je na nuli u razdoblju od travnja do lipnja 2023., dok je državna potrošnja porasla za 0,1%, investicije su porasle za 2,1%, a izvoz je pao za 1,1%.

SAD i Kina, glavni ekonomski partneri EU

Prema europskim statistikama, eurozona je gotovo eliminirala svoj trgovinski deficit jer je povećan izvoz kemikalija – gdje je Ukrajina bila jedan od najvećih izvoznika – i strojeva, dok je vrijednost uvoza energenata, posebno iz Rusije, pala. U ovoj pozadini rata u Ukrajini – prema istim službenim statistikama – SAD i Kina postale su glavni trgovinski partneri EU-a. EU je izvozila više u Kinu i više uvozila iz SAD-a. I ovom posljednjem poglavlju, uvozu, pridonio je i uvoz oružja.

Potražnja za oružjem u Europi i SAD-u značajno je porasla s potporom Ukrajini. Kako su europske zemlje iscrpljivale svoje zalihe, nastojale su ih obnoviti, oslanjajući se prvenstveno na uvoz, au puno manjoj mjeri na vlastitu proizvodnju. Samo u 2023. prodaja 100 najvećih svjetskih tvrtki za proizvodnju oružja porasla je sedmu godinu zaredom, unatoč pandemiji. Od 2018. do 2022. međunarodni transferi oružja pali su za nešto više od pet posto u usporedbi s 2013.-2017. Nasuprot tome, uvoz oružja europskih zemalja – uglavnom iz SAD-a – porastao je za 47%, a uvoz europskih zemalja članica NATO-a do 65%.

Ukrajina do nedavno nije igrala praktički nikakvu ulogu kao država primatelj i kupac oružja. Proizvodio je vlastiti i imao zalihe iz Sovjetskog Saveza. Time je smanjena potreba za uvozom. Ukrajina će 2022. godine biti treći najveći svjetski primatelj vojne opreme. U isto vrijeme, europska industrija oružja je porasla, iako rast sveukupno nije spektakularan. Istočna Europa je, međutim, počela proizvoditi oružje, topničke granate i drugu vojnu opremu tempom bez presedana od Hladnog rata.

Prema analizi Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, SAD i Velika Britanija dale su Ukrajini najizravniju vojnu pomoć u prvih deset mjeseci prošle godine, a Poljska je na trećem mjestu. U jugoistočnoj i srednjoj Europi, uz regionalno sigurnosno pitanje, rat u Ukrajini prilika je za industriju oružja.

“S obzirom na stvarnost rata u Ukrajini, kao i vidljiv stav u mnogim zemljama prema povećanju proračuna za obranu, postoji stvarna šansa za ulazak na nova tržišta i povećanje naših prihoda od izvoza u narednim godinama”, rekao je Sebastian Chwalek, direktor general poljskog državnog holdinga PGZ, koji kontrolira više od 50 tvrtki za proizvodnju oružja i streljiva, citira Reuters, a prenosi Agerpres.

Drugi proizvođači oružja također su počeli povećavati svoje proizvodne kapacitete i žure zapošljavati radnike, predstavnike tvrtki i vladine dužnosnike u Slovačkoj i Češkoj Republici, koja je bivši veliki proizvođač oružja, rekao je Reutersu.

Što se tiče Europske unije, i ona je nedavno pokrenula plan poticanja proizvodnje vojne opreme, posebice proizvodnje streljiva. Cilj mu je zajednička nabava – po uzoru na plinsku platformu – kako bi se popunile zalihe u državama članicama koje su ispražnjene isporukama oružja ukrajinskim vlastima. Prema Reutersu, već je sedam zemalja EU-a naručilo streljivo u sklopu tog programa. Narudžbe – pod ugovorima koje je sklopila Europska obrambena agencija (EDA) – odnose se na topničke granate kalibra 155 mm, jedno od najčešće korištenog streljiva u intenzivnom iscrpljujućem ratu između ukrajinskih trupa i invazijskih ruskih snaga.

Shema je stvorena kao dio plana vrijednog najmanje dvije milijarde eura, pokrenutog u ožujku s ciljem slanja milijun topničkih granata i projektila u Ukrajinu u roku od godinu dana.