Svjetsko gospodarstvo pogođeno ekstremnim vremenskim uvjetima

Ekstremne vremenske prilike, uključujući toplinske valove, suše i poplave, i dalje postavljaju nove rekorde i predstavljaju izazove za globalno gospodarstvo i društvo.

Prirodne katastrofe – potresi, požari, poplave itd. – prouzročio je ukupne gospodarske gubitke veće od 313 milijardi dolara na globalnoj razini u 2022. Prema izvješću koje je objavilo osiguravajuće društvo, ta je brojka 4% veća od godišnjeg prosjeka za 21. stoljeće.

Rumunjska druga u Europi po posljedicama požara vegetacije

Isto izvješće, koje upozorava na globalnu situaciju, također pokazuje da Rumunjska ne prolazi dobro ni po pitanju posljedica požara vegetacije – zauzima drugo mjesto u Europi – ili po pitanju potresa, gdje je među glavnim zemljama kojima prijeti katastrofa od potresa.

Prema izvješću koje je objavio AON, posrednik u osiguranju i reosiguranju, osiguravajuća društva i društva za reosiguranje pokrila su samo 132 milijarde dolara, ili 42%, ukupnih gubitaka od 313 milijardi dolara, označavajući 2022. kao petu najskuplju godinu u povijesti za industriju osiguranja. Ove brojke – kažu autori izvješća – ističu alarmantnu stvarnost, odnosno ukupni jaz u zaštiti od 58%, što znači da gotovo polovica ekonomskih gubitaka uzrokovanih prirodnim katastrofama nije pokrivena osiguranjem.

U kontekstu izazova koje predstavljaju klimatske promjene i posljedica katastrofa, uloga osiguravajućih društava postaje ključna za ublažavanje njihova gospodarskog učinka i poboljšanje otpornosti pogođenih zajednica.

“U globaliziranom svijetu posljedice prirodnih katastrofa daleko nadilaze neposredna zemljopisna područja utjecaja. To je realnost koje je Rumunjska svjesna, iako nije izravno pogođena olujama i ne doživljava istu ozbiljnost vremenskih pojava kao druge regije”, izjavio je Eugen Anicescu, izvršni direktor rumunjske podružnice AON-a.

Primjer za to je razorni potres u Turskoj, koji je, osim brojnih gubitaka ljudskih života, prouzročio štetu od oko 90 milijardi dolara. Prema studiji AON-a, samo oko 42% štete uzrokovane potresom bilo je pokriveno osiguranjem.

“Potres koji se dogodio u veljači ove godine nije samo tragedija za Tursku, već ima i posljedice na globalnoj razini, uključujući i ovdje u Rumunjskoj. Kada tržište osiguranja utječe na jednu zemlju, cijene će rasti ne samo na tom tržištu, već i globalno (…) Istodobno je važno raspravljati o gubicima i štetama na nekretninama, bilo stambenim ili poslovnim, te se suočiti sa stvarnošću da su klimatski rizici globalni problem koji zahtijeva kolektivno i odgovorno djelovanje. Potrebna nam je integrirana globalna i lokalna strategija za učinkovitu prilagodbu i zaštitu od budućih klimatskih rizika. Mislim kako bismo također trebali razumjeti kako rumunjsko gospodarstvo raste, tako će rasti i iznos štete koju ćemo morati pokriti pojedinačno ili kolektivno”, pojasnio je Eugen Anicescu.

Osim posljedica na cijene osiguranja, studija AON-a također predviđa da je Rumunjska, kao i druge europske zemlje poput Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske i Cipra, izložena velikom riziku od katastrofa od potresa. Prognozu potvrđuju podatci Svjetske banke, koji pokazuju kako se velik dio rumunjskog stanovništva nalazi u područjima s visokim seizmičkim rizikom. Ranjivi u tom pogledu su i ključne prometne, energetske, vodoopskrbne i komunikacijske usluge, kao i 60-75% dugotrajne imovine zemlje koja značajno doprinosi gospodarskom i socijalnom razvoju zemlje.

Istraživači procjenjuju da ako je Rumunjsku pogodio tako jak potres (magnitude 7,4 po Richterovoj ljestvici i traje oko 56 sekundi) kao onaj 4 od ožujka 1977. ekonomska šteta bila bi u desecima milijardi eura, tisuće ljudi bi bilo ozlijeđeno, a oni koji bi izgubili svoje domove brojali bi se u stotinama tisuća, kaže Allana Simpson, regionalna koordinatorica za upravljanje rizicima od katastrofa u Europi i središnjoj Aziji pri Svjetskoj banci. U potresu u Rumunjskoj 1977. ozlijeđeno je oko 11.300 ljudi, a oko 35.000 domova se srušilo. Većina materijalne štete bila je koncentrirana u Bukureštu gdje su se urušile više od 33 zgrade. Budući da zgrade pogođene potresom 1977. još nisu ojačane, postoji rizik da će u slučaju novog potresa materijalna šteta i gubitak života biti mnogo veći nego prije 46 godina.

U nedavnom intervjuu Agerpresu, Allana Simpson je kazala kako su ulaganje u prevenciju i pripravnost najvažniji koraci koje Rumunjska treba poduzeti u sadašnjem kontekstu, kako bi svaki građanin znao što učiniti u slučaju potresa i mogao pomoći onima u zajednici kojima je potrebna pomoć.

Rumunjska zauzela drugo mjesto u Europi nakon Španjolske po šumskim požarima

U nedavnom izvješću AON-a ističe se još jedna zabrinjavajuća činjenica: Rumunjska se nalazi na drugom mjestu u Europi nakon Španjolske po šumskim požarima. Prema izvješću, 2022. godine u Rumunjskoj je izgorjelo 163.000 hektara zemlje kao posljedica požara vegetacije, uzrokujući znatnu štetu i svrstavajući zemlju na drugo mjesto u Europi nakon Španjolske, gdje je izgorjelo dvostruko više zemlje, 316.000 hektara.

Područje izgorjelo u šumskim požarima u Europskoj uniji 2022. bilo je drugo po veličini u ovom stoljeću.

Prema podacima dobivenim satelitskim praćenjem EFFIS-a, ukupna površina izgorjela u šumskim požarima u Europskoj uniji 2022. bila je druga po veličini u ovom stoljeću, odmah iza 2017. Europski informacijski sustav o šumskim požarima (EFFIS) stavio je kumulativnu ukupnu površinu Europske unije uništenu požarima od siječnja do sredine studenoga 2022. na više od 785 000 hektara, što je više nego dvostruko više od prosjeka od oko 317 000 hektara u razdoblju 2006. – 2021.

6,4 megatona ugljika iz požara u EU-u samo u 2022.

CAMS – Copernicus Atmospheric Monitoring Service kaže da je rezultat u skladu s njegovim podacima, procjenjujući ukupne emisije požara u EU-u i Velikoj Britaniji između ^{1. lipnja i 31. kolovoza na 6,4 megatona ugljika, što je najviša razina za ovo doba godine u posljednjih 15 godina.} CAMS je prošle godine istaknuo da su veliki požari koji bjesne u Španjolskoj i Francuskoj doveli do najvećih emisija ugljika u razdoblju od lipnja do kolovoza od početka satelitskog praćenja 2003. godine, s velikim utjecajem na kvalitetu zraka u regiji.

Svjetska meteorološka organizacija Ujedinjenih naroda priopćila je u rujnu 2022. da će interakcija između zagađenja i klimatskih promjena utjecati na stotine milijuna ljudi tijekom sljedećeg stoljeća i pozvala na konkretne i hitne mjere za ublažavanje štete. S klimatskim promjenama i sve većom urbanizacijom, istraživački institut Swiss Rea procjenjuje da će se povećati i ekonomski gubici od poplava.

“Samo u 2021. godini vidjeli smo više od 50 velikih poplava širom svijeta”, upozorio je Martin Bertogg, voditelj odjela za opasnosti i katastrofe u Swiss Reu, prošle godine.

Samo u 2021. poplave su prouzročile štetu u vrijednosti od 82 milijarde dolara (73 milijarde eura) na globalnoj razini, rekli su dužnosnici tvrtke, ističući značajne nedostatke u pokrivenosti tim rizikom koji bi se mogli povećati s klimatskim promjenama, javlja AFP, a pokupio ga je Agerpres.

Neplanirana urbanizacija povećava rizike od poplava

Prema podacima Svjetske banke, rizici od poplava pogađaju oko 2 milijarde ljudi na globalnoj razini, a klimatske promjene i neplanirana urbanizacija dodatno će povećati njihovu učestalost. Njihov utjecaj na gospodarstva, zajednice i ljude može biti dalekosežan.

Svjetska banka pružila je potporu Rumunjskoj i Bugarskoj za nacionalno ažuriranje karata opasnosti i rizika od poplava za provedbu drugog ciklusa Direktive EU-a o poplavama. To je nakon što su dvije zemlje, zajedno s još četirima državama članicama EU-a – Ciprom, Grčkom, Litvom i Slovačkom – 2021. morale ažurirati svoje karte opasnosti.

Ovom se Direktivom pruža opći okvir za integrirano upravljanje poplavnim rizicima i od država članica EU-a zahtijeva se da utvrde područja potencijalnog značajnog rizika od poplava (APSFR), provedu detaljne procjene rizika od opasnosti i poplava te karte poplava te razviju planove upravljanja poplavnim rizicima s programima mjera za rješavanje poplavnih rizika.