Subscribe
Između 14. i 24. ožujka 2025. agencija Polling Europe provela je anketu za ECR o dva vrlo zanimljiva i nadasve središnja pitanja nacionalne i međunarodne rasprave, posebice nakon najnovijih događaja vezanih uz trgovinske carine koje je američki predsjednik nametnuo ostatku svijeta. Dvije glavne teme, podijeljene u nekoliko pitanja koja ćemo analizirati, prvo se tiču percepcije koju građani različitih država članica EU imaju o vlastitom pravosudnom sustavu, a zatim prelaze na analizu odnosa Unije s predsjednikom Donaldom Trumpom.
METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Kako bismo bolje razumjeli neke od podataka sadržanih u izvješću, vrijedi započeti s metodološkim okvirom na kojem se temelji istraživanje, koje je provedeno online među reprezentativnim uzorkom građana EU-a starijih od osamnaest godina. Ukupno je obavljeno 5006 intervjua tijekom deset dana tijekom kojih su postavljena pitanja. Oni su raspoređeni među 27 država članica u kvotama proporcionalnim kvantitativnoj težini stanovnika i jednako raspoređenim po spolu i dobi (uzimajući u obzir najnovije podatke koje je objavio Eurostat). Naravno, bile su potrebne neke prilagodbe, a Unija je podijeljena na pet područja analize: Njemačka, Francuska, Srednja i Istočna Europa (Baltičke države, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Hrvatska, Slovenija), Sjeverna Europa (Švedska, Danska, Finska, Belgija, Nizozemska, Luks., Irska, Austrija) i Južna Europa (Španjolska, Italija, Portugal, Grčka, Malta, Cipar). Konačno, odvojeni podaci – ali još uvijek sadržani unutar područja pripadnosti – prikupljeni su za tri zemlje: Italiju, Španjolsku i Poljsku. Razumijevanje odabranih podjela također je korisno za dubinsku analizu zasnovanu na srednjoročnim i dugoročnim odnosima i dinamici između država i na unutarnjem planu. Među podacima koje ćemo analizirati su i neki koji se tiču europskih političkih skupina. Analiza korištene metode rada također je korisna kako se ne bi pogrešno mislilo da više od pet tisuća intervjuiranih građana ima toliko duboko znanje o politici EU da u potpunosti razumiju glavne političke obitelji i njihove specifične i karakteristične značajke. Naime, u anketi, kada govorimo o glasačima europskih političkih skupina, treba uzeti u obzir da su za svaku državu članicu građani intervjuirani o svojim glasačkim namjerama glede nacionalnih stranaka, a zatim su podaci rekodirani odbijanjem tih namjera na europsku političku obitelj kojoj pripadaju.
PRAVOSUĐE I PRAVOSUDNI SUSTAV
Analiza se u ovom prvom trenutku posebno usredotočila na neovisnost pravosuđa u različitim državama članicama Europske unije. Pitanje se odnosilo na pravosuđe, suce i percepcije građana o njihovoj ovisnosti ili na neki drugi način o uplitanju političkih snaga u unutarnju frontu pojedinih zemalja. Gledajući sirove podatke, prije preciziranja analize pojedinačnih slučajeva, možemo sa sigurnošću ustvrditi da većina europskih građana ne vjeruje u potpunu neovisnost sudaca i pravosudnog sustava u svojoj zemlji. Zapravo, 57% vjeruje da postoji neki oblik uvjetovanja od strane političkih snaga, dok samo 36% ispovijeda svoju neovisnost.
NEOVISNOST SUDACA I PRAVOSUĐE
Promatrajući raspored podataka između zemalja i područja obuhvaćenih analizom, lako možemo uočiti stanjivanje na krajnjim rubovima: jasnije na poziciji ‘potpune neovisnosti’ sudaca i pravosuđa, kao i na poziciji ‘potpune uvjetovanosti’ političkih snaga. Distribucija se više fokusira na poziciju “uglavnom neovisnih”, koja ipak ostaje u manjini, te na poziciju “djelomično uvjetovanih”, koja čini većinu od 57%. Ispostavilo se da je zemlja koja najviše vjeruje u uvjetovanost svog pravosudnog sustava Španjolska: zapravo, 74% ispitanika dalo se na odgovore povezane s djelomičnim ili potpunim uvjetovanjem. Nakon Španjolske, sa 68%, slijedi južna Europa (brojka koju nedvojbeno vode Italija i Španjolska), sa 66% srednja i istočna Europa (brojka koja uključuje i Poljsku) i jednakih 63% ispitanika iz Poljske i Italije. Pravosudni sustav i suci smatraju se najneovisnijima u Njemačkoj (s 49%), u sjevernoj Europi (44%) i Francuskoj (s 40%).
KOLIKO JE BITNA POLITIČKA PRIPADNOST?
Anketa koju predlaže Polling Europe također ima za cilj dati političku pripadnost tim podacima, također dijeleći odgovore prema europskoj političkoj obitelji kojoj ispitanici pripadaju. Tako je lako uočiti da se postotak onih koji su za potpunu neovisnost pravnog sustava nalazi u Zelenima (47%), u Renew Europe (48%) i u EPP-u (43%). Postoci koji su, međutim, nadmašeni od onih ECR-a (73%), European Patriots (68%) i ESN (71%), koji umjesto toga upiru prstom u smjeru političkog uvjetovanja sudaca i pravosudnog sustava.
POVJERENJE U PRAVOSUDNI SUSTAV
Drugo pitanje u okviru ovog prvog dijela ankete tiče se povjerenja građana u pravosudni sustav. I ovdje su postoci pomaknuti prema pozicijama nepovjerenja (kod 50% ispitanika), dok 46% vjeruje sucima i političkom sustavu svoje zemlje. To je također u suprotnosti s brojem ispitanika koji smatraju da postoji uplitanje politike u sustav.
Opet, gledajući distribuciju podataka, može se vidjeti stanjivanje u pojasima koji predstavljaju ekstremne pozicije, dok brojka koja predstavlja najveće povjerenje u pravosudni sustav dolazi iz Njemačke s brojkom od 55%. Skeptične prema stvarnoj funkcionalnosti sustava su zemlje srednje i istočne Europe (60%) i ponovno Španjolska (58%). Nepovjerenje, ono prema iberskoj zemlji, vidljivo je u svim dosad postavljenim pitanjima.
RAZLIKA IZMEĐU PROGRESISTA I KONZERVATIVACA
Ispitanici su zatim upitani o svojim namjerama glasanja u nacionalnom kontekstu, kako bi se podaci zatim mogli kodirati u europska kućanstva kojima pripadaju. Kao i kod prvog pitanja, veći skepticizam došao je od konzervativnih, populističkih i krajnje desničarskih skupina, posebice kod ECR-a sa 68%, Patriota sa 63% i ESN-a sa 67%. Više povjerenja izraženo je pomicanjem ulijevo, ponovno sa Zelenima (60%), EPP-om i Strankom europskih socijalista S&D s 57%.
U konačnici, jasno je da povjerenje u pravosudni sustav iu neovisnost sudaca svakako varira ovisno o političkoj orijentaciji ispitanika i njihovom zemljopisnom podrijetlu. Konkretno, čini se da su zemlje članice EU-a na sjeveru one koje su najviše uvjerene u kvalitetu svog pravosudnog sustava. Istovremeno, na istoku i jugu ima najviše skeptičnih zemalja. Podjela se odnosi i na političku pripadnost, pri čemu euroskeptičnija europska kućanstva s nepovjerenjem gledaju na rad pravosuđa, dok ispitanici bliži progresivnim pozicijama više vjeruju u neovisnost sudaca. Ta se stajališta također lako mogu pripisati nacionalnim specifičnostima i događajima koji su mogli obilježiti pojedine države članice i njihove pravosudne sustave posljednjih godina. Eklatantni slučajevi korupcije ili neostvarenje pravde mogu biti temelj negativnog odgovora u smislu povjerenja, dok duga pravosudna tradicija i sustav koji se smatra stabilnim i daleko od mogućnosti vanjskog uplitanja (bilo političkog ili drugog karaktera) svakako navodi ispitanika da s većim povjerenjem promišlja rad i neovisnost sudaca.