Subscribe
Nedavni potez Izraela, koji je naredio da se oko 100.000 ljudi preseli u takozvana ‘sigurna područja’ u palestinskoj enklavi, pojačao je napetosti u regiji. U utorak, 7. svibnja, zauzimanje graničnog prijelaza Rafah od strane izraelskih tenkova, jedinog prijelaza koji dosad nije u potpunosti kontrolirao Izrael, izazvalo je međunarodnu zabrinutost. Glavni tajnik UN-a António Guterres upozorio je da bi napad na Rafah bio ‘strateška pogreška, politička katastrofa i humanitarna noćna mora’. Unatoč tome, izraelski ministar obrane Yoav Gallant opravdao je invaziju na Rafah, tvrdeći da Izrael ‘nema drugog izbora’. Ova eskalacija napetosti dolazi nakon što je Hamas odbio predloženo primirje na pregovorima u Kairu, pojačavajući neizvjesnost oko budućnosti Pojasa.
Još jednom, sjene rata zamračuju horizont Bliskog istoka. Još jednom odjekuje buka sukoba između Izraelaca i islamističke skupine ukorijenjene na palestinskom teritoriju, izazivajući kaos u Gazi. Prošlo je sedam mjeseci od izbijanja ovog novog sukoba između Izraela i Hamasa, a njegovo iznimno nasilje zaokupilo je globalnu pozornost, gurnuvši svijet, već iscrpljen kontinuiranom ratnom sagom u Ukrajini, u još jedan sukob nepredvidivih posljedica.
Od kobnog 7. listopada 2023., kada su Hamasovi borci pokrenuli teroristički napad bez presedana tisućama raketa i kopnenih napada koji su ostavili južni Izrael opustošenim, scena je kaosa i bijesa. Više od 1400 odnesenih života, 242 izraelska i strana civila prvotno oteto i neizvjesnost kojoj se, čini se, ne nazire kraj. Izraelske obrambene snage (IDF) odgovorile su proglašavanjem ratnog stanja i pokretanjem vojnih operacija u Gazi, gdje službeni broj poginulih i ozlijeđenih doseže zastrašujuće razmjere.
Narativ ovog sukoba upleten je u klupko povijesti, tuge i očaja. Od izraelske neovisnosti 1948. i kasnijih ratova sa susjednim arapskim zemljama, do palestinske izbjegličke krize poznate kao Nakba, sukob je ostavio trag patnje koji se proteže desetljećima. Okupacija palestinskih teritorija nakon rata 1967. i neuspjeli pokušaji mira stvorili su beskrajne cikluse nasilja i nepovjerenja.
Gaza, u epicentru ovog beskrajnog rata, svjedočila je neizrecivoj patnji. Od planiranog povlačenja Izraela 2005. do preuzimanja vlasti od strane Hamasa 2007., palestinsko stanovništvo iskusilo je silaznu spiralu u očaj. Sukobi između Hamasa i Izraela povremeno su eskalirali, gurajući regiju u stanje stalnih sukoba.
Trenutna kriza između Izraela i Hamasa pogoršana je napetostima oko Esplanade džamija, svetog mjesta i za muslimane i za Židove. Sukobi oko kontrole nad istočnim Jeruzalemom, koji mnogi smatraju okupiranim teritorijem, raspirili su vatru razdora. Borba oko prava na molitvu na al-Aqsi i sporovi oko statusa Jeruzalema potaknuli su krug nasilja, dodatno produbljujući podjele u ionako podijeljenoj regiji.
Usred ove sumorne slike, postavlja se neizbježno pitanje: zašto ovaj sukob i dalje traje? Odgovori su složeni koliko i uključeni akteri. Nedostatak značajnog napretka prema trajnom političkom rješenju, ukorijenjeno nepovjerenje između stranaka i različiti politički programi potaknuli su spiralu nasilja i odmazde.
Dok se pregovori u Kairu nastavljaju, a međunarodna zajednica očajnički traži izlaz iz ove krize, imperativ je zapamtiti ljudsku cijenu ovog sukoba. Iza hladnih statistika i senzacionalističkih naslova stoje uništeni životi, raseljene obitelji i generacije zarobljene u beskrajnom krugu rata.
U konačnici, potraga za mirom na Bliskom istoku zahtijeva hrabrost, predanost i iskreno prepoznavanje zajedničke ljudskosti svih uključenih. U međuvremenu, svijet gleda teška srca, nadajući se da će jednog dana svjetlo pomirenja moći raspršiti sjene rata.