fbpx

Trebaju li Švedskoj švedske doktorande?

Eseji - 23 ožujka, 2025

Sindikat “Švedski inženjeri” nedavno je predstavio izvješće prema kojem se broj švedskih doktoranada u području inženjerstva smanjio za 36 posto od 2010. godine. Smanjenje se odnosi na sva područja znanosti, no posebno je vidljivo u inženjerstvu.

To se događa u trenutku kada je Europi potreban tehnološki skok u zelenoj i klimatski prilagođenoj tehnologiji. Europa ne smije zaostati u razvoju. Moramo biti na čelu nove tehnologije i moramo razviti svoju stručnost kako bismo stvorili održivije društvo.

Treba napomenuti da se nije smanjio ukupan broj doktoranada na švedskim sveučilištima, već broj švedskih doktoranada. Švedska sveučilišta već dugo ulažu u takozvanu “internacionalizaciju”. Željeli su privući strane studente, doktorande i nastavnike u Švedsku kako bi povećali kompetencije i status naših obrazovnih institucija. To je sigurno bilo potrebno na mnoge načine.

Švedska je mala zemlja koja treba stalni kontakt s velikim istraživačkim nacijama. U određenim predmetima, kao što su tehnologija i medicina, također se pojavila međunarodna praksa gdje se istraživači sele iz jedne zemlje u drugu kako bi izgradili svoju karijeru. Švedska, kao i sve druge zemlje Europske unije, ima interes pridružiti se ovom pokretu.

Ali većina stvari u životu ima svoju cijenu. Ako želite jedno, obično morate žrtvovati drugo. A ako će Švedska – kao i druge europske zemlje – imati opsežno međunarodno zapošljavanje studenata istraživača, mladim Šveđanima će biti teže dobiti pristup tim programima. To je čista matematika. Ako se 40 posto svih doktorskih pozicija popuni u inozemstvu, bit će 40 posto manje doktorskih pozicija za mlade Šveđane za koje se mogu prijaviti (s obzirom da se broj pozicija ne povećava, što bi moglo biti marginalno).

Možemo misliti da je to prihvatljivo. Možemo čak pomisliti da je to poželjno. No, ne možemo poreći da međunarodno zapošljavanje znači da će potencijalnim kandidatima iz vlastite populacije biti teže doći do dotičnih pozicija.

A sada je vlastiti sindikat švedskih inženjera, Swedish Engineers, oglasio uzbunu da to počinje postajati problem.

Pritisak međunarodnih prijava se donekle smanjio. Švedska je postala nešto selektivnija kada su u pitanju strani studenti i doktorandi. Ali zbog toga se nije povećao broj švedskih doktoranada. To je možda djelomično zato što je mnogim švedskim studentima dodiplomskog studija rečeno da je tako teško ući na doktorski program da nikada nisu ozbiljno razmišljali o prijavi za njega. I to je razlog zašto Švedska trenutno ima sve manji udio švedskih inženjera s doktorskim obrazovanjem.

Ali što je sa stranim doktorandima? Zar ne mogu biti korisni u Švedskoj? Švedski inženjeri ovdje ističu da mnogi stranci koji doktoriraju u Švedskoj napuštaju zemlju nakon završetka obrazovanja. Neki naravno ostaju i doprinose stručnošću i radnom snagom švedskim sveučilištima i švedskom tržištu rada, ali daleko od toga da svi to čine.

Ali postoji još jedan problem. Tri od deset doktoranada iz područja tehnologije dolaze iz Irana, Rusije ili Kine. To su zemlje čije su obavještajne službe aktivne u Švedskoj, a koje se bave prikupljanjem političkih i industrijskih informacija. Je li razumno da ti ljudi budu na švedskim sveučilištima i istraživačkim institutima? Mnogi od njih svakako su pošteni i dobronamjerni pojedinci, ali s međunarodnom situacijom kakvu danas imamo, teže će dobiti posao u švedskoj industriji i na švedskim istraživačkim institutima. Sigurnosne provjere postat će strože, a dugoročno bi pojedincima iz Rusije, Irana i Kine moglo uopće postati teško raditi u Švedskoj i Europskoj uniji. I tada će Švedska opet imati uložena sredstva u obrazovanje od kojih sama zemlja nema koristi.

Važno je regrutirati vrhunske međunarodne kandidate na našim sveučilištima. Važno je imati studentske razmjene i međunarodne istraživačke programe. Ali iz konzervativne europske perspektive, također je važno da se europske nacije temeljene na znanju brinu za održavanje kompetencija i kvalifikacija vlastitog stanovništva. Možda nam treba više promišljenosti i umjerenosti kada je riječ o internacionalizaciji naših europskih sveučilišta.