fbpx

Trump-Harris: Što se događa u SAD-u?

Uncategorized @hr - 27 kolovoza, 2024

U jeku kampanje za predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama, Donald Trump odlučio je preduhitriti svoju suparnicu Kamalu Harris tako što je odletio u Arizonu kako bi posjetio “vruću” granicu s Meksikom. Cilj ovog strateškog poteza je jasan: kritizirati useljeničku politiku Bidenove administracije i istaknuti slabosti potpredsjednice Harris, koja je bila odgovorna za imigracijski portfelj tijekom svog mandata. Nije slučajno da je Trump odabrao baš dan kada Harris službeno prihvaća demokratsku nominaciju za predsjednika, želeći tako skrenuti medijsku pozornost sa svog suparnika. Samo nekoliko sati prije odlaska u Arizonu, bivši predsjednik prisustvovao je skupu na otvorenom u Sjevernoj Karolini, prvom od pokušaja napada 13. srpnja. Zaštićen neprobojnim staklom, Trump se nije suzdržao od kritika, optužujući Baracka Obamu i njegovu suprugu Michelle za osobne napade na njega: “Govore mi da pričam samo o politici i da ne napadam osobno, a onda rade upravo suprotno”, izjavio je. Često na sramotan način. Prvi američki predsjednik Afroamerikanac tijekom govora u Chicagu ismijao je tajkuna govoreći o veličini Trumpovog reproduktivnog organa. Ovako nizak udarac tjera čovjeka da se zapita ne samo koliko je nisko pala američka debata nego i što bi se dogodilo da takve izjave nije davao demokrat, nego republikanac. Drugi aspekt koji se ne smije zanemariti je snažan imidž kandidata Trumpa tijekom njegovog mitinga iza neprobojnog stakla. Je li to sloboda za čovjeka koji nije ljevičar? Zašto ovakva slika nije dospjela na naslovnice diljem svijeta i izazvala bijes? U zemlji demokracije nije normalno da kandidat mora održavati skupove zaštićeni neprobojnim staklom. Trump je tada najavio da će prenositi Harrisin govor na svojoj društvenoj mreži Istina, obećavši da će je “razotkriti”. Što se tiče pitanja pobačaja, ponovio je da neće uvesti nikakvu federalnu zabranu, dok je Harrisova protukandidata Tima Walza označio kao “nedosljednog” i nedostojnog za predsjednika. U međuvremenu, Trump je pokrenuo platformu za kriptovalute pod nazivom “The DeFiant Ones”, predstavljajući je kao alternativu ponudi velikih banaka i financijskih institucija, optužujući ih da su predugo tlačili Amerikance. Oko dva mjeseca prije izbora, The New York Times je otkrio da je FBI pretresao domove dvojice američkih komentatora povezanih s ruskom televizijom, u pokušaju da obuzda moguće utjecaje Kremlja na glasovanje. Pojedinci koji su uključeni su Scott Ritter, bivši UN-ov inspektor za oružje, i Dimitri K. Simes, savjetnik u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji 2016. godine. Iako još nisu objavljene službene optužnice, očekuju se daljnje racije i potencijalne optužnice. U međuvremenu, Trump nastavlja osvajati teren nakon tjedna Demokratske konvencije, sklapajući novi savez s Robertom F. Kennedyjem Jr., poznatim članom američke političke dinastije. Posljednje ankete, od kojih je većina politički pristrana, predviđaju njegov poraz. Bivši predsjednik krenuo je u niz događaja, prisustvujući skupovima u ključnim državama poput Nevade i Arizone, gdje se prvi put pojavio s Kennedyjem, koji je upravo suspendirao svoju kampanju u deset država i podržao Trumpa. Bivši predsjednik s ponosom je pozdravio Kennedyjevu potporu, nazvavši ga “iznimnom osobom, koju svi poštuju”. Robert Kennedy Jr., priznajući ideološke razlike s Trumpom, istaknuo je da se njihove vrijednosti preklapaju u određenim područjima, poput sigurnosti hrane i borbe protiv kroničnih bolesti. Međutim, Kennedyjeva odluka da podrži Trumpa izazvala je različite reakcije, posebno unutar njegove vlastite obitelji, a neki od njegove braće i sestara taj su izbor nazvali “izdajom obiteljskih vrijednosti”. Unatoč njihovoj međusobnoj podršci, Trump tek treba otkriti kakvu bi ulogu Kennedy mogao imati u potencijalnoj administraciji, iako je Kennedy nagovijestio da bi se mogao uhvatiti u koštac s epidemijom kroničnih bolesti. Trump je također najavio da će, u slučaju pobjede, osnovati neovisno predsjedničko povjerenstvo za napade na predsjednike i kandidate, uključujući i svoje, s ciljem objavljivanja preostalih povjerljivih dokumenata o ubojstvu Johna F. Kennedyja. Savezništvo s Kennedyjem moglo bi se pokazati ključnim za Trumpa, posebno u swing državama gdje bi Kennedyjeva potpora mogla napraviti razliku. Dok ankete pripisuju Kennedyju samo 3-4% nacionalnih glasova, ti bi glasovi mogli biti odlučujući u tijesnoj utrci. Igra je otvorenija nego ikada. S druge strane, Kamala Harris, tek iz Demokratske konvencije u Chicagu, sada se suočava s odlučujućom fazom kampanje. S vodstvom u anketama i bujicom donacija, Harris se mora usredotočiti na sadržaj, pripremajući se za televizijsku debatu s Trumpom 10. rujna, događaj koji bi mogao promijeniti tijek utrke. Harris je obećala smanjiti poreze za srednju klasu, izgraditi tri milijuna novih domova i zaustaviti povećanje stanarine, ali sada je suočena s pritiskom da detaljno objasni kako namjerava financirati te inicijative i riješiti najhitnija pitanja zemlje, poput useljavanja, klimatske promjene, oružano nasilje i kriminal. Njezin govor prihvaćanja nominacije, emitiran s Demokratske konvencije, privukao je više gledatelja od Trumpova, označivši simboličnu, ali važnu pobjedu u borbi za publiku. Pritom je potrebno naglasiti da, unatoč više od 30 dana od početka predizborne kampanje, nikada nije dala intervju novinama i televiziji. U nadolazećim mjesecima Harris će se suočiti s nizom izazova, uključujući potrebu da osvoji države koje su smatrane izgubljenima tijekom kampanje Joea Bidena, poput Sjeverne Karoline, Nevade, Arizone i Georgije. Harris je spremna putovati u Georgiju sljedeći tjedan, ali planira smanjiti putovanja kako bi se usredotočila na pripremu za debatu s Trumpom. Jen O’Malley Dillon, predsjednica Harrisove kampanje, priznala je da će utrka biti izuzetno tijesna, no Harris se pokušava predstaviti kao kandidatkinja promjene, unatoč svojoj ulozi u Bidenovoj administraciji. Kandidatkinja demokrata već je uložila gotovo 400 milijuna dolara u oglašavanje do jeseni, s ciljem da predstavi svoju agendu i zasjeni Trumpa. U svom govoru o prihvaćanju nominacije, Harris je obećala da će biti “predsjednica za sve Amerikance”, obraćajući se nezavisnim biračima i republikancima koji se protive Trumpu. Oštro je kritizirala i svog suparnika, nazvavši ga “malo ozbiljnim čovjekom” i upozorivši da će njegov povratak u Bijelu kuću imati ozbiljne posljedice. Što se tiče pitanja imigracije, Harris je obećala reformu sustava koji smatra neuspješnim, odbacujući pomisao da se politika igra sa sigurnošću zemlje. Na gospodarskom planu, obećala je smanjiti poreze za obitelji i srednju klasu, nastojeći iskoristiti entuzijazam koji je izazvala njezina kandidatura. Unatoč entuzijazmu, kritičari i dalje tvrde da Harris nudi malo konkretnih informacija o tome kako će postići svoje ciljeve, što je točka na koju republikanci usredotočuju svoje napade. Svatko može obećati da će promijeniti svijet, ali u zemlji u krizi kao što su Sjedinjene Američke Države, ono što je obećano mora biti potkrijepljeno mogućnostima i činjenicama. Kako je objasnio BBC, ni Kamala Harris nije previše iskrena. Mali primjer: Harris je rekla da je za vrijeme Bidenove administracije, u kojoj je bila potpredsjednica, inflacija pala ispod 3%. Istina, ali istina je i da je inflacija pod Bidenom dosegla 9%, a čak je i sadašnjih 2,9% brojka koju Trumpova administracija nikad nije dirala; naprotiv, uvijek je bilo ispod toga. U međuvremenu, Trump nastavlja pokušavati ponovno zauzeti tlo, a potpora Robertu F. Kennedyju Jr. mogla bi biti prekretnica u njegovoj kampanji, osobito u swing državama. Međutim, ostaje za vidjeti koliko će se ta podrška zapravo pretvoriti u glasove.