Subscribe
Početak drugog mandata Donalda Trumpa na mjestu predsjednika SAD-a obilježen je nizom drastičnih odluka koje se tiču imigracije i vanjske politike. Dvije nedavne epizode istaknule su odlučnost američke administracije da zauzme tvrdolinijaški stav protiv ilegalnih migranata i stranih vlada koje opstruiraju deportacije. Prvi se odnosi na diplomatski sukob između Sjedinjenih Država i Kolumbije, koji je završio odlučnom pobjedom Washingtona; drugi uključuje najavu novih pritvorskih objekata za migrante u Guantanamu.
Kolumbijski slučaj: prijetnja carinama i Petrova kapitulacija
U prvoj epizodi prikazan je Gustavo Petro, kolumbijski socijalistički predsjednik, koji je prvotno odbio odobrenje američkim zrakoplovima koji prevoze deportirane migrante da slete u njegovu zemlju. Ovaj potez, opravdan razmatranjem dostojanstva migranata i odbijanjem da se vojni zrakoplovi koriste za deportacije, izazvao je oštru reakciju Trumpove administracije. Washington je odgovorio prijetnjom nametanjem carina do 25% na kolumbijski izvoz u Sjedinjene Države, postotak koji bi mogao narasti na 50% za nekoliko dana. S obzirom na to da tržište SAD-a apsorbira 28% kolumbijskog izvoza – u iznosu od oko 18 milijardi eura godišnje, uglavnom zahvaljujući nafti – prijetnja je imala ogromnu težinu. Petro se isprva pokušao suprotstaviti recipročnom mjerom, najavljujući carine od 50% na uvoz iz SAD-a. Međutim, ova se strategija pokazala neodrživom s obzirom na ekonomsku ovisnost Kolumbije o američkom tržištu. Uz ekonomske mjere, Trump je najavio niz diplomatskih sankcija, uključujući zabranu putovanja dužnosnicima kolumbijske vlade i ukidanje viza za institucionalno osoblje. Pritisak je postao nepodnošljiv za Bogotu, koja je u konačnici prihvatila sve uvjete koje je postavio Washington, uključujući i neograničeni povratak deportiranih neregularnih migranata. Ovaj incident označava prvi veliki sukob između Trumpa i jedne latinoameričke zemlje u njegovom drugom mandatu, pokazujući koliko je američka administracija voljna upotrijebiti ekonomske i diplomatske alate kako bi osigurala punu suradnju u politici migracija.
Guantanamo: Novi pritvorski centar za migrante
Paralelno s sukobom s Kolumbijom, Trump je najavio svoju namjeru da uspostavi nove objekte za zadržavanje do 30.000 migranata protjeranih iz Sjedinjenih Država unutar vojne baze Guantanamo na Kubi. Odluka je formalizirana predsjedničkim memorandumom i dio je niza restriktivnih mjera za imigraciju. Guantanamo je poznat po svom zatvoru maksimalne sigurnosti, otvorenom 2002. godine i dugo kritiziranom zbog navoda o mučenju i kršenju ljudskih prava. Međutim, Trumpov plan ne uključuje smještaj migranata u zatvor već u zasebnu postojeću ustanovu, Migrantski operativni centar (GMOC). Ovaj centar, koji se prije koristio za smještaj kubanskih i haićanskih migranata, trenutačno ima kapacitet od 120, ali bi se mogao proširiti privremenim objektima poput šatora i baraka. Uprava je izjavila da namjerava koristiti GMOC kao puni pritvorski objekt za ilegalne migrante koji se smatraju opasnima. Prema Tomu Homanu, Trumpovom imigracijskom savjetniku, čak bi i migranti koje je na moru presrela Obalna straža mogli biti tamo zatvoreni. Očekuje se da će ova odluka izazvati kontroverze, posebice jer je izvješće nevladine organizacije International Refugee Assistance Project iz 2024. opisalo uvjete u GMOC-u kao “nehumane”.
Politički kontekst: Zakon o Laken Rileyju i slamanje imigracije
Objava Guantanama poklopila se s Trumpovim potpisivanjem Laken Riley Acta , prvog zakona koji je usvojio Kongres u njegovom drugom mandatu. Zakon nalaže pritvor prije suđenja za sve migrante bez dokumenata uhićene zbog krađe ili nasilnih zločina i ubrzava postupke deportacije. Ime je dobio po Lakenu Rileyu , studentu kojeg je 2024. godine u Georgiji ubio migrant iz Venezuele bez dokumenata, što je incident koji je imao značajan utjecaj na američko javno mnijenje. Ova je mjera dio šireg obračuna s imigracijom: posljednjih je tjedana oko 40.000 migranata već prebačeno u privatne zatvore, lokalne zatvore ili vojne baze koje je odobrio ICE.
Povijesni kontinuitet Guantanama kao migrantskog centra
Trumpov prijedlog da se Guantanamo proširi za upravljanje imigracijom nije posve nov. U 1990-ima baza je smjestila više od 34.000 haićanskih i kubanskih migranata, iako ne svi odjednom. Tijekom godina, američke snage sigurnosti provodile su vježbe kako bi se pripremile za potencijalnu migracijsku krizu velikih razmjera. Međutim, dok je prethodna uporaba baze bila postavljena u humanitarnom smislu, Trump jasno cilja na represivan pristup. Ovo označava snažan raskid s prijašnjim demokratskim administracijama koje su (neuspješno) pokušale zatvoriti zatvor Guantanamo.
Zaključak: Nova era političke strogoće
Ove dvije epizode ilustriraju jasnu sliku Trumpove useljeničke politike: apsolutna čvrstoća i korištenje ekonomske poluge za osiguranje suradnje s trećim zemljama. Diplomatska pobjeda nad Kolumbijom pokazuje koliko je administracija spremna ugroziti strateške ekonomske odnose kako bi provela svoj plan. U isto vrijeme, projekt Guantanamo predstavlja daljnji korak prema sve restriktivnijoj useljeničkoj politici, izazivajući ozbiljnu humanitarnu zabrinutost. U ovom scenariju, latinoameričke vlade suočavaju se s teškim izborom: surađivati sa Sjedinjenim Državama i prihvatiti stroge uvjete ili izazvati Washington pod rizikom ozbiljnih ekonomskih i diplomatskih posljedica. Kolumbija je već kapitulirala. Hoće li druge vlade slijediti primjer?