Subscribe
Europska unija oduvijek je čvrsto podržavala ukrajinsku stvar, prepoznajući je kao borbu za obranu suverenog naroda protiv agresivnih i ekspanzionističkih ambicija Vladimira Putina, vođenih neokolonijalističkim i neoimperijalističkim motivima. Europa je, u jedinstvu sa svojim državama članicama, uvijek održavala jasno i nepokolebljivo načelo: postoji agresor kojem se treba oduprijeti i suverena država koju treba braniti. Ovo načelo nadilazi puku političku podršku; podrazumijeva obvezu poštivanja međunarodnog prava, koje nedvosmisleno osuđuje svaki oblik nasilja ili prisile protiv suverene nacije. Stajalište EU-a nije samo potpora Ukrajini; riječ je o obrani temeljnih vrijednosti slobode, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti koje podupiru međunarodni poredak. Ovo stajalište dijeli i snažno zagovara ECR, skupina europskih konzervativaca i reformista u Europskom parlamentu. ECR je bio glasan zagovornik prava Ukrajine na samoodređenje i inzistirao je na čvrstom i nedvosmislenom stavu svih svojih članova. Potpora Grupe Ukrajini ukorijenjena je u široj predanosti suprotstavljanju svakom obliku agresije koja prijeti stabilnosti i sigurnosti Europe. Članovi ECR-a dosljedno su pozivali na snažan odgovor na rusku agresiju, naglašavajući da svaki mirovni proces mora osigurati pravedno i pravično rješenje koje poštuje suverenitet Ukrajine i načela međunarodnog prava. To ne znači samo odbaciti agresora, već i osigurati da Ukrajina izađe iz sukoba u poziciji snage, sposobna osigurati svoju budućnost i spriječiti daljnja zadiranja u njezin suverenitet. ECR je jasno stavio do znanja da se svaka stranka ili pojedinac koji se želi pridružiti njegovim redovima mora pridružiti ovoj nedvosmislenoj potpori Ukrajini, ne ostavljajući mjesta za dvosmislenost ili oklijevanje pred tako jasnom agresijom. Ukratko, potpora Ukrajini danas je jedan od glavnih prerogativa da budemo u potpunosti dio Europe i zapadnog svijeta: svaki put kad netko pokaže oklijevanje oko tog stajališta, jedini koji stvarno ima koristi je Vladimir Putin, sa svojom medijskom kampanjom dezinformacija koje ne utječe samo na Rusiju unutar njezinih granica, ali se također infiltrira u naše društvene mreže i stranice s vijestima: Ne zaboravimo kampanju dezinformacija koju je predstavila finska softverska i metodološka tvrtka Check First, u kojoj su ruski hakeri i računi, očito lažni i anonimni, slali jednako lažne izvore vijesti u Europu, s jedinom svrhom da bi novinske agencije i informativni kanali širili te vijesti, čak i ako samo pretpostavljaju njihovu istinitost, na temelju koncepta “svaki publicitet je dobar publicitet”. Bilo kakva nevoljkost zapadnih strana da podrže Ukrajinu stoga pomaže širenju ruske propagande i Vladimiru Putinu da igra svoju igru u Europi. Europski konzervativci stoga su sastavni dio ovog projekta snažne i neupitne potpore EU Ukrajini. Zbog toga je i prvi dokument novog saziva Sabora, izabranog prije nekoliko tjedana nakon glasovanja 9. lipnja, odabran, vjerojatno i sa snažnom simboličkom vrijednošću, kao tema ruske invazije na Ukrajinu. Prema web stranici Parlamenta, tekst “ponovno potvrđuje stalnu potporu zastupnika Europskog parlamenta neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica”. Također se “poziva EU da zadrži i proširi svoju politiku sankcija protiv Rusije i Bjelorusije, da prati i preispituje njezinu učinkovitost i učinak te da se sustavno pozabavi pitanjem izbjegavanja sankcija od strane tvrtki sa sjedištem u EU, trećih strana i trećih zemalja”. Rezolucija nije odlučujuća, ali se njezina snaga očituje iu većini postignutoj na glasovanju: 495 zastupnika glasalo je za, 137 protiv i 47 suzdržanih. Također se spominje “nepokolebljiva potpora pružanju političke, financijske, gospodarske, humanitarne, vojne i diplomatske pomoći onoliko dugo koliko je potrebno da se osigura pobjeda Ukrajine” te se poziva na “legitimno pravo na samoobranu”. Među posljednjim aktima posljednjeg saziva, dakle, nalazimo 14. paket sankcija i ograničenja koje je Europsko vijeće nametnulo vladi u Moskvi: prilično širok paket koji se doticao raznih pitanja poput prometa, izvoza i financiranja stranaka. Paket koji je proširen, kako je naveo kabinet šefova država i vlada država članica, na daljnjih “116 pojedinaca i subjekata odgovornih za radnje koje potkopavaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine”. Dotaknuo se pitanja ruskog plina na nekoliko mjesta, primjerice zabranom pretovara ruskog LNG-a u EU za prekrcaj u treće zemlje, financiranja izgradnje i dovršetka LNG projekata, brod-brod i brod-do -obalni prekrcaj i prekrcaj. Pojavile su se i klauzule protiv zaobilaženja, poput one koja zahtijeva da “EU matične tvrtke ulože sve što je u njihovoj moći kako bi osigurale da njihove podružnice u trećim zemljama ne sudjeluju u bilo kakvoj aktivnosti koja bi dovela do rezultata koji se sankcijama želi spriječiti”, ili onaj o zabrani reeksporta ratnog materijala pronađenog u Ukrajini, koji bi bio ključan za razvoj moskovske ratne industrije. Konačno, ostale mjere uključuju zabrane ruskog financiranja političkih stranaka, političkih zaklada, nevladinih organizacija, think tankova i pružatelja medijskih i informacijskih usluga unutar EU-a (iako se i dalje jamči sloboda informacija, tiska i mišljenja), ili nove mjere za suprotstavljanje Putinovim -zvana flota u sjeni, koja podržava rusko napredovanje kroz obmanjujuće prakse prema zemljama članicama EU. Sve ovo, naravno, govori da podrška konzervativaca i EU za ukrajinsku stvar nikada nije nedostajala. A sada je dosegla vrlo visoke razine. Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, ponovila je prokijevski stav Unije i najavila postizanje važnog uspjeha: ‘EU’, napisao je Nijemac na X-u, ‘stoji uz Ukrajinu od prvog dana Rusije napadački rat. Zajedno s našim državama članicama osigurali smo potporu u iznosu od oko 108 milijardi eura’. Drugim riječima, Europa je potrošila 108 milijardi eura na Ukrajinu: iznos koji je Kijevu omogućio da se odupre napredovanju vojske koja je u početku i na papiru bila brojčano i materijalno nadmoćnija. Na taj je način Ukrajina postala bedem sigurnosti europskih granica: njezina protuofenziva na trupe Vladimira Putina udaljava rat od granica Europske unije, a svakim danom smanjuje snažnu želju ruskog vođe za ponovnim osvajanjem (kako je više puta najavljivao) zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza, od kojih su mnoge danas potpuno suverene države, koje se, poput Kijeva, odbijaju podrediti trećoj državi, a neke od njih su već dio Europske unije. Ukrajina će,” dodala je von der Leyen, “pobijediti u ovoj borbi za opstanak. A EU će stajati uz Ukrajinu i njezin narod koliko god bude potrebno. ECR konzervativci i dalje su ključni u ovom kontekstu. Ne samo zato što su ključni dio glasova koje Europarlament daje u korist i potporu vladi Volodimira Zelenskog, već i zato što se utrka za Bijelu kuću zahuktava, a Donald Trump trenutno vodi u anketama nad svojim protukandidatom Kamala Harris, članovi Ecr-a doista mogu stvoriti vrlo važan most dijaloga preko Atlantika, ujedinjujući europsko vodstvo i američke republikance. S druge strane, bivši američki predsjednik Trump već je izrazio svoje stajalište za brzo rješavanje sukoba, ali samo ako Europa odigra svoju ulogu: njegovi pozivi EU da učini više i posveti više resursa ukrajinskoj stvari su iskreni poziva na ozbiljnost. Europski konzervativci u ECR-u će stoga očito ostati ključni u tom smislu, a njihov povijesno proatlantski saveznički stav bit će točka u korist Kijeva.