Ukrajina i Švicarska bit će domaćini nove runde mirovnih pregovora

Švicarska će u bliskoj budućnosti biti domaćin globalnog mirovnog samita o Ukrajini, najavila je predsjednica Viola Amherd nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim tijekom Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) u Davosu.

Vijest o novom summitu za nastavak pregovora o okončanju sukoba u Ukrajini dolazi usred razočaranja summitom u Davosu koji ovih dana prati cijeli svijet očekujući pomak u rješenju problema. Nažalost, u malom švicarskom ljetovalištu, domaćinu tradicionalnog godišnjeg susreta svjetskih lidera, Zelenski je uspio dobiti samo potvrdu simpatija svojih otvorenih pristaša. Želja kijevskog čelnika za razgovorima s čelnicima velesile Kine, koja podržava Rusiju, ostala je neispunjena. Zbog toga se kineska nazočnost na nadolazećem summitu u Švicarskoj čini – ako ne presudnom, ono barem iznimno važnom. Cilj razgovora je izgradnja globalnog saveza koji će poduprijeti zahtjeve Ukrajine. A da bi se to dogodilo, Kina mora biti za stolom. Hoće li suorganizatori odlučiti da je svijet spreman prihvatiti Rusiju za pregovaračkim stolom, ostaje za vidjeti. Za sada, međutim, Rusija nije voljna pregovarati, prema dužnosnicima u Bernu prije Davosa. Ili, ako ga nema, u razgovorima se mogu poduzeti samo međukoraci, ma koliko odlučni bili, budući da pregovaranje o ugovoru također pretpostavlja prisutnost agresora.

Inozemni mediji izvijestili su o odsutnosti Zelenskog s prvog dana WEF-a, slanju svog šefa stožera na otvorenje i činjenici da je jedini pomak bila veća i raznovrsnija grupna fotografija nego na prethodnom sastanku Ukrajinske mirovne formule na Malti. . I to zato što je summitu u švicarskim Alpama prisustvovalo više od 80 šefova država, u usporedbi s onim na Malti, gdje ih je bilo manje od 70. Prisutnost novih igrača u Davosu, prvoj u mirovnoj formuli, poput Južne Afrike i Brazila koji su prijateljski raspoloženi prema Rusiji, navedena je kao “dobra vijest”. Ali i dobre vijesti zasjenio je izostanak predstavnika Kine koji nisu prisustvovali posljednjim sastancima mirovne formule. U nedostatku, na kraju, zajedničke javne izjave 83 nazočna čelnika, zaključak publicista Financial Timesa čini se opravdanim.

Citirajući izvor koji je govorio o napretku pregovora, novinari Financial Timesa su istaknuli da, “iako je to bila dobra rasprava, ne postižete pravi diplomatski napredak u pokušaju uspostavljanja parametara mirovnog sporazuma u 83. postavka delegiranja.”

S druge strane, na otvaranju WEF-a, šef švicarske diplomacije Ignazio Cassis priznao je da je Kina potrebna za stolom da bi format uspio u izgradnji globalnog saveza koji podržava zahtjeve Ukrajine. Kineski premijer Li Qiang prisustvovao je WEF-u, gdje je drugog dana govorio o tome koliko je njegova zemlja sigurna za ulaganja. Ali kineski čelnik nije prisustvovao razgovorima o mirovnoj formuli prethodnog dana. Također nije bilo sastanka između njega i Volodimira Zelenskog, unatoč špekulacijama potaknutim izjavama ukrajinskog predsjednika, koji je naglasio vitalnu ulogu zemlje u razgovorima. Zapravo, takav sastanak nije bio zakazan, kako je ukrajinska strana konačno službeno izjavila.

Švicarska će biti domaćin novog summita za mirovne pregovore u Ukrajini

Čak i ako je napredak u pregovorima u Davosu beznačajan, Zelenski je osigurao obećanje Švicarske da će biti domaćin novog samita mirovne formule. Priopćila su to dva predsjednika – Švicarske i Ukrajine – nakon sastanka prije nego što je ukrajinski predsjednik otputovao u Davos. Zelenski se u Bernu i Zürichu susreo s predsjednicom Violom Amhert i premijerom Švicarske Konfederacije Ignaziom Cassisom.

“Na zahtjev ukrajinskog predsjednika, Švicarska je pristala ugostiti summit o mirovnoj formuli”, objavila je švicarska vlada, prenosi Reuters.

Ni Zelenski ni švicarski dužnosnici nisu precizirali datum ili mjesto održavanja summita, niti popis sudionika, rekavši samo da se “više detalja razrađuje”. Ujedno, kako bi naglasili hitnost, ali i činjenicu da, barem sa strane suorganizatora, nema rezervi, dvije su strane istaknule da će summit započeti sljedeći dan.

Zelenski je sugerirao da je popis sudionika otvoren za “sve zemlje koje poštuju naš suverenitet i teritorijalni integritet, ali je spomenuo Globalni jug, kojeg bi volio vidjeti. Drugi očekivani sudionik u razgovorima je Kina. Dan prije nego što je Zelenski otputovao u Švicarsku, Kijev je objavio da je od ključne važnosti da Peking, jedan od ključnih saveznika Moskve, sudjeluje u pregovorima o okončanju sukoba.

“Važno nam je pokazati da je cijeli svijet protiv agresije Rusije i da je cijeli svijet za pravedan mir”, istaknuo je Zelenski.

Kineski premijer Li Qiang i njegovo izaslanstvo imali bi mnogo prilika susresti se licem u lice s timom Zelenskog, bilo u Bernu ili Davosu, ali to se nije dogodilo.

Novi hladni rat mogao bi biti na pomolu

U središtu pregovora o mirovnoj formuli je plan Zelenskog u 10 točaka za pravedan i trajan mir u Ukrajini. Njime se predviđa obnova teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, povlačenje ruskih trupa, zaštita zaliha hrane i energije, nuklearna sigurnost i oslobađanje svih zatvorenika. Plan je lansiran na sastanku G20 u Indoneziji, koji je ukrajinski čelnik nazvao “G19”, isključujući Rusiju, iako ju je predstavljao šef diplomacije Sergej Lavrov.

Zelenski je predstavio svoj plan u 10 točaka predstavnicima velikih sila na indonezijskom otoku Baliju, iako rat u Ukrajini nije bio na službenom dnevnom redu G20, ipak je to pitanje dominiralo dnevnim redom zbog zabrinutosti da sukob dijeli svjetske nacije. Ovu zabrinutost izrazio je domaćin događaja, indonezijski predsjednik Joko Widodo, koji je u svom uvodnom govoru pozvao na “kraj rata” i upozorio na mogući novi Hladni rat.

Zelenski je intenzivno promovirao ovaj plan, uključujući i u Bijeloj kući, budući da je potpora SAD-a ratu u Ukrajini u posljednje vrijeme oslabila, posebice u jeku napetosti na Bliskom istoku, a ispunjenje nekih obećanja Washingtona sada je upitno. U vatrenoj diplomatskoj turneji, Zelenski je svoje prijedloge između ostalih predstavio američkom predsjedniku Joeu Bidenu, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i indijskom premijeru Narendri Modiju, čija je zemlja preuzela predsjedanje G20. Kasnije u prosincu, ukrajinski predsjednik pozvao je čelnike G7 (Skupina razvijenih nacija – Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske i Sjedinjene Američke Države) da podrže globalni mir summit ranije ove godine kako bi se usredotočio na ovaj mirovni plan.

Odgovor svjetskih “teškaša” bio je oprezan: obećali su donijeti mir Ukrajini “u skladu s njezinim pravima sadržanima u Povelji UN-a”.

SAD, milijarde dolara “uložene” u ukrajinski sukob

Izjave američkog predsjednika Joea Bidena krajem prosinca potvrđuju određeni “umor” i gubitak entuzijazma od strane SAD-a u potpori ratu – u koji su do sada uložile milijarde dolara: Ukrajina se mora moći obraniti, a SAD je predan tome da se to i dogodi.

Iako su u proteklih šest mjeseci održana četiri kruga pregovora o mirovnoj formuli, tehnički timovi nisu napredovali, a svjetski čelnici ne daju nikakav znak da će pregovori krenuti u dugo očekivani zaokret. Čak i ako je postignut mali napredak – uz postupno povećanje broja sudionika na pregovorima – pregovori o mirovnom sporazumu zahtijevaju prisutnost Rusije. Ili Zapad još nije spreman sjesti licem u lice s njim za pregovarački stol.

“Ovo su jednostavno razgovori radi razgovora. Ovaj proces ne može imati za cilj postizanje određenog rezultata iz očitog razloga – mi ne sudjelujemo”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a prenosi Reuters.