Subscribe
Sukob između Rusije i Ukrajine se nastavlja. Vijesti s fronte su sumorne i govore o jačanju ruske pozicije u ratu. Brojna sela zauzela je vojska Vladimira Putina, a Odesa je posljednjih dana grad u najvećim problemima. Nekoliko raketnih napada doista je ciljalo grad na Crnom moru: prema ukrajinskim medijima, fragmenti ruske rakete pogodili su slavni dvorac Kivalov, poznat po sličnosti s onim iz poznate sage o Harryju Potteru. Petero ljudi je ubijeno, uključujući bivšeg proruskog zastupnika Serhiya Kivalova, vlasnika dvorca. Također u Kharkivu, raketni napad ubio je jednu osobu i ozlijedio desetak drugih. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky odgovorio je na napade osudivši napad na X i spomenuvši ljude ubijene u napadu: ‘Upravo sam dobio izvješća o situaciji u Odesi nakon ruskog raketnog napada i u Harkivu nakon zračnog napada pod vodstvom Rusije. Nažalost, nekoliko ljudi je ubijeno u Odesi. Moja sućut njihovim obiteljima. Mnogo je ozlijeđenih i svima se pruža pomoć. Predsjednik Zelenski je dalje naglasio važnost vojne pomoći zapadnih saveznika: ‘Ruski redoviti raketni napadi i napori okupatora da uništi što više ukrajinskih položaja mogu se zaustaviti. A ruskim se ofenzivnim planovima može suprotstaviti. Da bi se to postiglo, ukrajinske oružane snage moraju imati dovoljnu potporu partnera: Patriote koje Ukrajina sada treba, kalibar od 155 mm koji mora biti što je moguće sigurniji na prvoj crti bojišnice i oružje dovoljnog dometa da uništi rusku logistiku . Obavještajne službe svih partnera informirane su o trenutnim prijetnjama i razvoju događaja. Moramo uložiti sve napore kako bismo ostvarili naše ciljeve, koje dijele svi oni u svijetu koji preziru teroriste.
Optužba SAD-a: Rusija koristi kemijsko oružje
Međutim, čini se da rusko napredovanje u Ukrajini nije prošlo bez ozbiljnih optužbi SAD-a protiv Rusije Vladimira Putina. Prema američkom State Departmentu, Rusija je doista upotrijebila ‘kemijsko oružje’ protiv ukrajinskih snaga. Riječ je o kloropikrinu, tvari zabranjenoj Konvencijom o kemijskom oružju koja je potpisana 1993., a stupila je na snagu 1997. godine. Kloropikrin može biti štetan za zdravlje ako se udiše, jer se također koristi kao pesticid. Osim toga, ruska vojska koristila je kazetne bombe u nedavnim napadima, čiji su ostaci bili bačeni više od milje i pol od točke udara, ranivši mnogo više ljudi. Prema američkom State Departmentu, ‘uporaba takvih kemikalija nije izolirani incident i vjerojatno je povezana sa željom ruskih snaga da istjeraju ukrajinske snage s utvrđenih položaja i steknu taktičku prednost na bojnom polju’. Kao rezultat toga, Ministarstvo financija SAD-a najavilo je nove sankcije protiv oko 300 tvrtki u Rusiji i Kini koje su proglašene krivima za pomoć u pojačavanju ruskih trupa. Rusija je sa svoje strane odgovorila negirajući optužbe. Anatolij Antonov, s kojim je razgovarao Tass, rekao je da su optužbe ‘pune mržnje i neutemeljene’.
Hladnokrvno ubijeni vojnici bez obrane
Ostale optužbe za kršenje ljudskih prava protiv Rusije stigle su od Human Rights Watcha, koji je, nakon analize snimaka snimljenih dronovima posljednjih mjeseci, otkrio da su mnoge ratne zarobljenike ‘hladnokrvno’ pogubile ruske trupe. Radilo se uglavnom o ukrajinskim vojnicima koji su se predali ili su se spremali predati. Vijesti s ukrajinske fronte stoga su vrlo tužne, a zadatak europskih i zapadnih saveznika mora biti da nastave pomagati vladi Zelenskog u obrani od ruske agresije isporukom više oružja za obranu europskih granica.
Putin prijeti nuklearnim oružjem
Čak je i vlada Vladimira Putina najavila mogući početak vježbi nuklearnog oružja u ratu s Ukrajinom. To bi bilo taktičko nuklearno oružje, svakako manje moćno od konvencionalnih nuklearnih bojevih glava, ali još uvijek vrlo opasan signal Europi. Odluka Moskve dolazi kao odgovor na ‘provokativne izjave i prijetnje nekih zapadnih dužnosnika Ruskoj Federaciji’. Na nišanu Putinove vlade nalazi se Britanija, a posebno David Cameron, britanski ministar vanjskih poslova, zbog njegovih komentara da Ukrajini daje pravo da koristi britansko oružje u sukobu. Njegov ruski kolega odmah je odgovorio pozivajući britanskog veleposlanika Nigela Caseyja i izjavljujući da Britaniju sada treba smatrati stranom u ratu. Ali NATO i Kijev reagirali su oprezno: ‘Ruska nuklearna retorika je opasna i neodgovorna’, rekla je glasnogovornica NATO-a Farah Dakhlallah, ‘NATO ostaje na oprezu. Naše kolektivno odvraćanje i obrambeno držanje nastavit će osiguravati zaštitu svakog centimetra savezničkog teritorija. Ukrajina ima pravo na samoobranu sadržanu u Povelji UN-a i NATO saveznici će nastaviti podupirati Ukrajinu. Rusija je započela ovaj ilegalni rat i mora ga okončati. Za Ukrajinu je ovo ‘uobičajena ucjena’: prema riječima glasnogovornika Obavještajne uprave Ministarstva obrane, Andreja Jusova, ‘nuklearna ucjena je uobičajena praksa. Još jednom, ovo nije važna vijest’.