Subscribe
Tko ima pravo sudjelovati u mirovnim pregovorima između Ukrajine i Rusije? Tko ima sposobnost i političku odlučnost odlučivati? Ali iznad svega, tko odlučuje? To su pitanja koja se vrte ispod vijesti i informacija koje ovih tjedana stižu s različitih bojišta na ukrajinskom teritoriju i iz kancelarija – ne samo europskih – koje su zamišljene ili osmišljene za budućnost ovog područja.
NAJAVLJENI PREGOVORI
Nema sumnje da su nedavni američki izbori i inauguracija novog predsjednika uvelike utjecali na tijek sukoba posljednjih mjeseci. Uz Tycoon izjavu da je spreman i potpuno sposoban riješiti sukob u nekoliko sati, svaki dobiveni ili izgubljeni metar borio se s idejom stjecanja utjecaja za pregovaračkim stolom. Prvobitnu Trumpovu najavu potom su umanjili, priznavši da rješenje ovog sukoba nije moguće postići u nekoliko dana, vjerojatno ni u nekoliko tjedana. Čini se da se slažu svi analitičari, to je sporo arhiviranje čak i samo da bi se došlo za pregovarački stol.
STAV KREMLJA
Put do pregovaračkog stola svakako je krivudav. Pogotovo jer obje strane imaju za cilj pregovarati s pozicije snage. Postoje, međutim, dva elementa koja treba uzeti u obzir u ovom trenutku, a oba se mogu pratiti do stajališta koje je zauzeo glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Prvo, priznanje da se, iako nisu započeti kontakti s Ukrajinom za pregovaračkim stolom, planiraju. Jezična suptilnost koja ne označava toliko radnju koliko predispoziciju za razgovor, čak i usprkos Trumpovim izjavama. Zapravo, tajkun je najavio da planira sastanke i razgovore s različitim stranama, također priznajući da se kontakti između Rusije i Ukrajine odvijaju ‘prilično dobro’. Priznanje koje Moskva možda radije nije otkrila. Druga tema tiče se sugovornika. Za Rusiju, zapravo, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky ne bi bio legitiman predstavljati svoju zemlju u pregovorima. I Peskov je nedavno podsjetio da se u Ukrajini moraju održati redoviti izbori prije nego što se naznači sugovornik. Za Kremlj, naime, bez ovog koraka ne bi bilo minimalnih uvjeta za sjedenje za bilo koji pregovarački stol. Što se tiče izbora koji će se održati u Ukrajini, također je došlo do određenog odbijanja Sjedinjenih Država. Posebice s Trumpovim predstavnikom za Ukrajinu, Keithom Kelloggom, koji je u nedavnom intervjuu izjavio da je održavanje redovnih izbora u Ukrajini također fiksna točka za SAD. Osobito za američku administraciju izbori u Kijevu trebali bi se održati ako se postigne primirje u sukobu. Pitanje demokratske zastupljenosti u Ukrajini svakako će biti odlučujuće u postizanju sporazuma o primirju. Doista, ne može se zaboraviti da su redoviti izbori u Kijevu odgođeni zbog izvanrednog stanja uvedenog nakon ruske invazije. U isto vrijeme, za Putina bi predsjednik Zelenski bio nelegitiman, a izbori bi bili dio procesa ‘denacifikacije’ koji bi pokrenuo specijalnu operaciju.
EUROPA I PREGOVORI
Što se tiče europskog stajališta u pregovorima, to je da ne želi prepustiti Ukrajinu miru koji bi drastično smanjio njezin teritorij. Visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove Kaja Kallas u svom je govoru na konferenciji veleposlanika EU-a pozvala zemlje članice na jedinstvo u potpori Ukrajini i sankcioniranju Rusije i fondova koji hrane njezin ratni stroj. U Kallasovom govoru Rusija ostaje prijetnja Europi. Podrška Ukrajini, također i dobivanjem povoljnih pozicija za pregovaračkim stolom, može za EU biti temelj za novo razdoblje stabilnosti, što smanjuje šanse za produženje sukoba.