Subscribe
Ukrajinsko žito stvara napetosti između kijevske administracije i dva njezina saveznika koji su dosad pružali vojnu podršku u ratu s Rusijom: Poljske i Slovačke. Te su zemlje jednostrano odlučile zadržati ograničenja na uvoz ukrajinskog žita, unatoč odluci Europske komisije o ukidanju blokade, uvedene prije nekoliko mjeseci na zahtjev pet zemalja srednje i jugoistočne Europe, kako bi zaštitile svoje poljoprivrednike i cestovnu infrastrukturu. Treća zemlja koja je učinila isto što i Poljska i Slovačka je Mađarska, koja se ne smatra jednim od glavnih zagovornika Ukrajine. Dok je Bugarska najavila povlačenje iz blokade samo nekoliko dana prije odluke EU-a, Rumunjska tek treba dati konkretan odgovor. Reakcija Kijeva bila je brza i čvrsta. Ukrajina je zaprijetila da će pokrenuti pravni postupak pred Sudom pravde EU-a i odmah podnijeti tužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji protiv tih zemalja zbog kršenja zakona EU-a.
Europska komisija ukinula je ograničenja. Kijev prisiljeni izraditi plan za kontrolu pošiljki žitarica
Europska komisija odlučila je 15. rujna ukinuti ograničenja uvoza ukrajinskih žitarica u pet zemalja navedenih na popisu, istovremeno pozivajući Kijev da izradi plan učinkovitih mjera za kontrolu isporuka. Prije ove odluke, Bugarska se povukla iz ad hoc koalicije o prihvaćanju ukrajinskog žita nakon što su tri stranke koje podupiru vladu to predložile Narodnoj skupštini u Sofiji.
Poljska, Slovačka i Mađarska očito se ne slažu sa zaključkom Europske komisije da su “tržišne distorzije u pet država članica koje graniče s Ukrajinom nestale”, pa su objavile da zadržavaju ograničenja na neodređeno vrijeme. Nakon nekoliko dana oklijevanja, vlasti u Bukureštu također su objavile da produžuju ograničenja za 30 dana. Odluka je došla i pod određenim uvjetima – Ukrajina mora odmah uvesti učinkovite mjere kontrole izvoza za četiri skupine roba i hitno predstaviti akcijski plan, što je Rumunjskoj dalo razlog da zasad ne donese čvrstu odluku. Drugim riječima, prvo je Bukurešt rekao da čeka akcijski plan Ukrajine, a onda je obećao analizu i postavljanje “uvjeta”. Konačno, rumunjski premijer Marcel Ciolacu najavio je da će ići u Kijev kako bi razgovarali o ovim uvjetima.
“Svaki dan imam dijalog s carinom o ovoj temi i informacije ako je netko tražio izvoz na rumunjski teritorij, a nije zatražen”, objasnio je čelnik PSD-a premijer Marcel Ciolacu, koji je naglasio da niti jedno zrno pšenice je uvezeno. Dodao je da će se u 30 dana odgode napraviti memorandum i dvojni sustav licenciranja, i na području Ukrajine i Rumunjske.
Prema analizi koju je objavio adevarul.ro, “strategija predstavnika Rumunjske i Kijeva sada izgleda slijedi strategiju produbljivanja kanala Bystroe u proljeće. Ukrajinci su produbili kanal Bystroe (s 3,5 na 7 metara) s ciljem stvaranja plovnog kanala prema Crnom moru za brodove koji prevoze žito proizvedeno u Ukrajini. Rumunjska je tada optužila Ukrajinu za kršenje Konvencije o režimu plovidbe Dunavom, koja propisuje da je jedini plovni rukavac Dunava prema Crnom moru Sulina. Nakon optužbi rumunjske države, mjerenja dubine kanala Bystroe napravili su i Ukrajinci, a rezultati još nisu javno objavljeni.
“(…) nakon što se veliki dio rumunjskih političara i medijskih subjekata pretvarao da zapravo nema produbljivanja, kasnije su se rumunjski predstavnici pretvarali da će učiniti nešto po tom pitanju, da će poduzeti mjere i izmjeriti kanal Bystroe i Chilia Arm. Na kraju, kao u kakvoj komediji, mjerenja su napravili sami Ukrajinci, a obećano nam je da će rezultati “analize” biti objavljeni negdje u travnju. Službeni rezultati još nisu objavljeni, kanal je od tada produbljen sa 3,5 m na preko 6 m, a sada se čini da se već produbio ili je u procesu produbljivanja na preko 7 m.”, kažu novinari adevarul.ro.
Prema službenoj europskoj statistici, do srpnja 2023., gotovo 33 milijuna tona žitarica i drugih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvezeno je iz Kijeva kroz Crnomorsku inicijativu za izvoz žitarica. Ruska blokada Crnog mora sada sprječava Ukrajinu da u potpunosti iskoristi svoje tradicionalne izvozne rute, prisiljavajući je da traži alternativne rute, poput kopnenih, preko svojih susjeda.
Ograničenja koja je Europska komisija uvela lani u svibnju uslijedila su nakon pritužbi pet zemalja, nakon što su se njihove vlasti suočile s prosvjedima domaćih poljoprivrednika koji su se žalili na pritisak na sektor zbog niskih cijena zbog manjka carina, pa čak i upitne kvalitete – službeno odbijen – ovih ukrajinskih proizvoda.
“Ključno nam je utvrditi da države članice ne mogu pojedinačno zabraniti uvoz ukrajinske robe. (…) Zbog toga podnosimo tužbu protiv njih”, reagirala je ministrica gospodarstva Julija Svyrydenko na ograničenja koja su nametnule Poljska, Slovačka i Mađarska u priopćenju. Nadamo se da će te zemlje ukinuti svoja ograničenja i da nećemo morati još dugo ići na sud kako bismo riješili naš spor”, dodao je ukrajinski ministar u izjavi.
Reakcija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, a potom i protureakcija poljskih vlasti, međutim, otvoreno govori o napetostima između Varšave i Kijeva. Volodimir Zeleski ustvrdio je da neke zemlje “glume solidarnost” s Ukrajinom i da “političko kazalište” stvoreno sporom oko ukrajinskog uvoza žita služi Rusiji, dok je poljski predsjednik upozorio Kijev da se treba “sjetiti” pomoći koju Varšava nudi. Poljska vlada je kasnije objavila da Ukrajini neće isporučivati više oružja od već dogovorenog, navodi digi24.
Naknadno je poljski predsjednik Andrzej Duda poduzeo korak kako bi smirio situaciju, rekavši da će se problem riješiti diplomatskim putem.
“Ne sumnjam da je spor oko uvoza žitarica iz Ukrajine na poljsko tržište samo fragment poljsko-ukrajinskih odnosa. Ne mislim da će imati značajan utjecaj na njih, tako da moramo riješiti ovaj problem između nas”, rekao je Andrzej Duda na poslovnoj konferenciji.
Valja napomenuti da su Poljaci 15. listopada pozvani na izbore za novi saziv parlamenta, te da su poljoprivrednici odigrali važnu ulogu na prethodnim izborima 2015. i 2019. godine, a sadašnja vlada nije htjela riskirati nove poljoprivrednike. prosvjedi nakon onih u proljeće. Izbori su bili razlog za sličnu odluku u Slovačkoj, gdje su birači pozvani na izbore 30. listopada.
Međutim, u Mađarskoj je situacija drugačija. Neposredno prije nego što je EU odlučila ukinuti ograničenja na uvoz ukrajinskog žita, mađarski premijer Viktor Orban najavio je “ozbiljnu bitku” između istočnih članica EU i Bruxellesa. U stilu na koji se već navikao, Viktor Orban optužio je EU da brani ne europske nego američke interese, “jer ono što zovemo ukrajinsko žito, naravno, nije ukrajinsko žito, već komercijalni proizvod s teritorija koji je vjerojatno pripadao Amerikancima dugo vremena”.