Subscribe
8. i 9. lipnja 2024. na izbore će izaći oko 365 milijuna ljudi. Korištenje političkog oglašavanja, bilo offline ili online, stoga će biti ključno za konačni ishod, jer može prenijeti milijune glasova s jedne strane na drugu, ovisno o tome kako se koristi. Medij koji je postao omiljen su društveni mediji, koji olakšavaju dopiranje do vrlo velikog broja ljudi uz relativno nisku cijenu. Međutim, sama lakoća kojom se društveni mediji mogu koristiti predstavlja ogroman rizik od moguće manipulacije mišljenjima čitatelja. Zapravo, sve se temelji na prikupljanju i korištenju osobnih podataka korisnika: svaki poslužitelj prikuplja osobne podatke ljudi koji mu pristupaju. Podaci koji se potom prikupljaju i koriste za prepoznavanje korisnikovih preferencija, mogućih ili stvarnih, životnog stila, interesa. To se već uvelike događa u komercijalnom sektoru, kroz strategiju mikro-targetiranja, gdje se podaci potrošača koriste za prikazivanje komercijalnih ponuda na uređajima koji su bliski njihovim interesima. Naravno, potencijalni prevaranti također mogu dobiti osobne podatke kako bi prevarili korisnike, koristeći se emocionalnom manipulacijom i dezinformacijama.
Manipulacija mladima
To se također može dogoditi u političkom oglašavanju. Mikro-targetiranje može čak stvoriti “odjeke” u kojima je korisnik izložen samo jednoj vrsti vijesti, potpuno mijenjajući njegovu ili njezinu percepciju javne rasprave. Iz tih je razloga izravna intervencija EU-a bila neophodna kako bi se ograničila šteta od mogućih dezinformacija. Europska komisija je, primjerice, 2020. godine zahtijevala od online platformi s više od 45 milijuna mjesečnih korisnika da poduzmu određene mjere protiv dezinformacija, a da istovremeno budu transparentnije o tome kako njihovi algoritmi rade i kakav sadržaj odlučuju prikazati korisnicima. Međutim, utvrđeno je da mnoge platforme još uvijek ne pružaju dovoljno informacija o ovom pitanju. To je vrlo relevantno pitanje za Europu, s toliko mladih birača koji će 8. i 9. lipnja izaći na izbore. U 2019., godini posljednjih europskih izbora, uloga društvenih medija bila je ključna, a sudjelovanje mladih u glasovanju bilo je značajno. Također treba napomenuti da se u nekim zemljama pravo glasa daje s navršenih 16 godina (Austrija, Belgija, Njemačka i Malta) odnosno 17 (Grčka). Tik Tok je jedna od platformi koju mladi ljudi najviše koriste, a samim time i jedna od najutjecajnijih. Strahovi od stranog, posebice kineskog utjecaja stoga su veliki: posljednjih su mjeseci Komisija i Parlament pozvali da se aplikacija ne koristi na osobnim mobitelima, dok su istrage o zaštiti maloljetnika u tijeku.
Europska akcija za obranu slobode informacija
Europski parlament stoga je prošle veljače usvojio novu uredbu o političkom oglašavanju. Cilj je građanima dati što više informacija, primjerice zašto su ciljani na oglašavanje. Također ima za cilj suzbijanje prekomjernog mikro-ciljanja, na primjer propisivanjem da se određeni osobni podaci ne mogu koristiti, poput etničke pripadnosti, seksualne orijentacije ili vjere, ili da maloljetnici ne smiju primati političke reklame. Još jedan zakon koji će omogućiti veću zaštitu na društvenim mrežama nego u prošlosti je Zakon o umjetnoj inteligenciji, propis koji pokušava ograničiti rizike povezane s umjetnom inteligencijom uvođenjem zahtjeva za transparentnošću koji moraju biti ispunjeni. Na primjer, velike internetske platforme morat će osigurati alate za otkrivanje autentičnosti poruka. Ukratko, namjera je osigurati da korisnici dobiju točne informacije. Međutim, mnogi propisi koje je usvojila Europska unija (kao što je zakon o umjetnoj inteligenciji) neće stupiti na snagu do izbora u lipnju, a rizik od manipulacije, uključujući strane manipulacije, u sljedećem krugu izbora ostaje visok.