Subscribe
Mađarski premijer Viktor Orban javno je osudio politiku ucjenjivanja dužnosnika EU-a u govoru koji je nedavno održao na NatCon-u (National Conservatism Conference) u Bruxellesu. Viktor Orban smatra da je sustav koji su stvorili ti dužnosnici sustav uvjetovanosti koji se odnosi na nametanje migracija, homoseksualizma i rata. A države članice koje se protive tim politikama koje dolaze iz Bruxellesa više neće dobivati sredstva iz proračuna EU. Vrijeme je da korumpirani birokrati u Bruxellesu nestanu!
“Stvorili su tzv. sustav uvjetovanja, vladavinu prava i sustav uvjetovanja koji se na kraju pokazao kao instrument političke ucjene. Ako se ne ponašate onako kako oni očekuju, ne dobivate novac. Ursula von Der Leyen je jasno rekao: Mađarska neće dobiti novac zbog politike protiv spolova. Dakle, to je političko ucjenjivanje Europska unija s nekim velikim projektima koje je sama odabrala poput zelene tranzicije, politike RRF-a, politike migracija, rata i sankcija, a svi su propali i sadašnje vodstvo Europske unije treba nam nove vođe”, rekao je premijer Viktor Orban .
Migracija je zločin, a ne ljudsko pravo
Prema premijeru Viktoru Orbanu, mađarski zakon ilegalni prelazak granice smatra “kaznenim djelom, a ne ljudskim pravom”. Zbog toga mađarske agencije za provođenje zakona zaustavljaju ilegalne migrante u prelasku granica u pokušaju da dođu do zemalja poput Austrije i Njemačke, gdje društveni sustav favorizira i štiti migrante i tražitelje azila. Istodobno je mađarski premijer u razgovoru s Yoramom Hazonyjem, ravnateljem Instituta Herzl, ustvrdio da migranti koji čekaju na procjenu zahtjeva za azil to trebaju činiti izvan granica Europske unije, a ne u državama članicama. na čije su teritorije ilegalno ušli. Orban je dodao da ako Europa to ne učini, problem migracija se nikada neće moći riješiti.
Viktor Orban također je rekao Nacionalnoj konzervativnoj konferenciji u Bruxellesu da Mađarska ne želi miješano društvo i želi zaštititi svoje granice i očuvati svoju tradiciju i kulturu. Orban je želio ponoviti da ne postoji zahtjev za zajedničkom migracijskom strategijom Europske unije, već da države članice pojedinačno odluče kako žele “riješiti problem migracija”. Premijer Viktor Orban želio je naglasiti ono što je već više puta ponovio, a to je da je pitanje migracija prvenstveno povezano s civilizacijskim pitanjima, budući da je Europa ukorijenjena u kršćanstvu, a oni koji se sada žele nastaniti ovdje, posebice u EU, dolaze iz drugih kultura, uglavnom kultura muslimanskog porijekla.
Svatko treba sam odlučiti kakvu ‘okoliš i kulturu’ želi stvoriti u vlastitoj zemlji i suzdržati se od nametanja svoje volje drugima”, zaključio je mađarski premijer na konferenciji NatCon.
Orban je dodao da Mađarska smatra da mješovito društvo kakvo su zamislili liberali “ne bi dobro završilo”.
Rat između Rusije i Ukrajine nije rat Mađarske
Upitan da komentira geopolitičku situaciju u istočnoj Europi, Viktor Orban je rekao da Mađarska više ne želi zajedničku granicu s Rusijom, kakvu je imala u sovjetsko vrijeme. U isto vrijeme Mađarska priznaje prava i neovisnost Ukrajine i glasom premijera Viktora Orbana, ruski napad na Ukrajinu je flagrantno kršenje svih međunarodnih ugovora i poštovanih zajedničkih vrijednosti. Mađarski premijer nije propustio priliku istaknuti kako je, mora se priznati, Ukrajina “trenutačno protektorat Zapada”, što znači da zemlje ne bi bilo bez kontinuirane opskrbe oružjem i streljivom te nepogrešivih financijskih sredstava. potpora koja uglavnom dolazi iz zemalja članica EU-a.
“Ukrajina je trenutno protektorat Zapada, zemlja ne bi postojala bez kontinuirane opskrbe oružjem i financijske potpore. Ukrajina više nije neovisna država”, ustvrdio je Viktor Orban.
Što se tiče pozitivnih gospodarskih veza Mađarske s Rusijom, Orban je pojasnio da mađarska vlada nije sklona prekinuti gospodarske veze s ruskim tvrtkama. Naglasio je da sukob Vladimira Putina u Ukrajini nije sukob Mađarske.
“Ukrajinci žele braniti svoju zemlju, to je njihova odluka”, rekao je mađarski premijer.
Viktor Orban dalje kaže kako je pravi razlog rata zapravo vezan uz pitanje mogućeg članstva Ukrajine u NATO-u. Zato Ruska Federacija nikada neće tolerirati da Ukrajina postane članica Saveza u sadašnjem obliku i Vladimir Putin će učiniti sve, bez obzira na cijenu, da osigura da ona ostane neutralna zona između NATO-a i Rusije. Mađarski premijer smatra da bi prekid vatre i mirovni pregovori bili bolji od nastavka rata.
“Mora se prihvatiti da Ukrajina ne može pobijediti na bojnom polju. To je istina”, naglasio je Viktor Orban.
Za dvije godine Mađarska će imati izlaz na more
Ako pogledamo gospodarsko-stratešku igru premijera Orbana, velikomađarski san o mađarskom izlasku na more je pred ostvarenjem. Mađarska vlada je još u ljeto 2019. najavila da će izgraditi luku u Trstu u Italiji. Upravo te godine formaliziran je ugovor kojim je Mađarska dobila koncesiono pravo na područje od 300 metara talijanske luke Trst.
Navedena svrha mađarske 60-godišnje koncesije dijela luke Trst je podržati i povećati komercijalne aktivnosti tvrtki registriranih u porezne svrhe u Mađarskoj. Ali prije nego što je postigla ovaj dogovor s vladom koju vodi Georgia Meloni, Orbanova vlada isprva je ciljala na slovensku luku Kopar. Slovenski dogovor je propao jer Janez Janša, saveznik mađarskog premijera, nije ponovno izabran za čelnika Slovenije. Koncesijski proces za dio tršćanske luke bio je dug (više od godinu i pol dana pregovora) i okončan je tek 2020. godine, a iznos koji je talijanskoj vladi plaćen za koncesiju nije zanemariv. Mađarska je platila 31 milijun eura da ima vlastitu obalu na Jadranskom moru. Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto najavio je prije dvije godine da će sporazum s talijanskom vladom omogućiti pokretanje pripremnih ulaganja kako bi mađarske tvrtke mogle koristiti mađarski udio u luci Trst za svoje izvozne aktivnosti.
Zajedničkim razvojnim programom Italija i Mađarska namjeravaju Trst učiniti jednom od najvažnijih luka u srednjoj Europi. Time će Mađarska dobiti obalu od 300 metara i površinu od 32 hektara. Prema riječima Petera Szijjarta, očekuje se da će od 2026. godine koncept razvoja tršćanske luke dovesti do stvaranja luke koja može primiti 2,5 milijuna robe godišnje, cestom i željeznicom. Podsjetimo, luka Trst nalazi se na udaljenosti od oko 550 kilometara od Budimpešte, što znači značajno smanjenje vremena prijevoza robe koja pomorskim putem stiže u EU. S obzirom da su Italija, Slovenija i Mađarska u schengenskom prostoru, za razliku od robe koja iz jugoistočne Europe dolazi kopnenim putem preko Bugarske i Rumunjske (koje nisu dio schengenskog gospodarskog prostora, zbog čega kamioni danima stoje na carini) , roba koja će se iskrcati u tršćanskoj luci puno će brže stizati do europskih potrošača.
Zamjenik mađarskog ministra vanjskih poslova i trgovine Levente Magyar nedavno je otkrio da su razgovori s talijanskom stranom o pripremi projekta u tijeku. Radovi na jaružanju i nasipavanju mogli bi započeti ove godine, a ulaganje u infrastrukturu procjenjuje se na gotovo 100 milijuna eura. Za razvoj luke Trst bit će zadužena mađarska državna tvrtka Adria Port. Vijest je ohrabrujuća, pogotovo što je Peter Tibor Garai, predsjednik Uprave Adria Porta, najavio da bi luka mogla proraditi za dvije godine, 2026. godine. Ostaje za vidjeti hoće li to biti moguće.