Subscribe
Nedavni napadi na Zaporizhzhia, najveću europsku nuklearnu elektranu u Ukrajini, izazvali su ozbiljnu zabrinutost oko nuklearne sigurnosti, privlačeći međunarodnu pozornost i uzbunu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). Napadi, navodno izvedeni bespilotnim letjelicama, bili su usmjereni na infrastrukturu elektrane, što je izazvalo strah od moguće nuklearne nesreće. Iako nije zabilježena neposredna šteta na reaktorima ili ispuštanje radioaktivnosti, situacija je i dalje napeta i IAEA je pozvala sve uključene strane da izbjegavaju radnje koje bi mogle ugroziti sigurnost elektrane.
U noći s ponedjeljka, 8. travnja 2024., napadi ruskih trupa u južnoj ukrajinskoj regiji Zaporizhzhya rezultirali su smrću troje ljudi, prema objavama na društvenim mrežama guvernera regije Ivana Federova. Federov je također rekao da su osim poginulih tri osobe ozlijeđene u okrugu Pologivskyi u Zaporožju. Rafael Grossi, glavni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju, izrazio je ozbiljnu zabrinutost, rekavši da ‘neodgovorni napadi’ na nuklearnu elektranu Zaporizhzhia predstavljaju veliki rizik od ozbiljne nuklearne nesreće i naglasio hitnost da se takve akcije odmah zaustave.
IAEA je izrazila zabrinutost zbog opasnosti od ozbiljne nuklearne nesreće i naglasila vitalnu važnost održavanja sigurnosti i sigurnosti elektrane. Ovo upozorenje uslijedilo je nakon porasta napada u regiji u kojoj je došlo do eskalacije sukoba. Agencija je zatražila trenutni pristup postrojenju kako bi procijenila situaciju iz prve ruke i poduzela potrebne sigurnosne mjere.
Tvornica Zaporizhzhia, koja igra vitalnu ulogu u opskrbi Ukrajine energijom, u središtu je sigurnosnih zabrinutosti od početka sukoba. Njegov zemljopisni položaj u spornom području izlaže ga značajnim rizicima u slučaju daljnje eskalacije neprijateljstava. Međunarodna zajednica je sa zabrinutošću pratila razvoj događaja, pozivajući na izbjegavanje bilo kakvih radnji koje bi mogle ugroziti sigurnost objekta i, time dalje, javno zdravlje i okoliš.
Ovi događaji naglašavaju opasnosti s kojima se mogu suočiti nuklearna postrojenja u zonama sukoba i postavljaju pitanja o upravljanju nuklearnom sigurnošću u nestabilnim geopolitičkim kontekstima. Dok vlasti rade na osiguranju sigurnosti elektrane, a IAEA nastavlja pratiti situaciju, međunarodna zajednica čeka daljnji razvoj događaja u nadi da će diplomacija prevladati kako bi se spriječila nuklearna katastrofa.
Tvornica Zaporizhzhia, najveća u Europi i deveta po veličini u svijetu, ima šest reaktora, svaki s kapacitetom od 950 MW, za ukupno 5.700 MW (ili 5,7 GW nazivne termičke snage). Ovaj kapacitet dovoljan je za napajanje oko 4 milijuna kućanstava. Za usporedbu, Černobilska elektrana u sjevernom dijelu Ukrajine imala je oko trećinu manji kapacitet od 3800 MW. Zanimljivo je da je jedan megavat (ekvivalent milijunu vata) količina energije potrebna za napajanje 10.000 žarulja od 100 vata.
Reaktori Zaporizhzhia, opremljeni robusnim komorama za zadržavanje dizajniranim da izdrže teške udare, poboljšana su sovjetska verzija reaktora s vodom pod tlakom (PWR), koji se smatra mnogo sigurnijim od modela koji je pretrpio nesreću u Černobilu 1986. godine. Ovi reaktori koriste sustav hlađenja u kojem radioaktivna voda cirkulira u krugu odvojenom od onog koji prenosi energiju pare na turbine.
Svaki kvar u rashladnom sustavu mogao bi dovesti do katastrofalnih posljedica sličnih Fukushimi uzrokovanoj prirodnim događajem. Slično tome, slučajno bombardiranje bazena za hlađenje u kojima se nalaze istrošene gorive šipke ili ljudska pogreška – što nije nevjerojatno s obzirom na veliki pritisak koji se vrši na osoblje koje trenutno čuvaju naoružane trupe – mogli bi rezultirati širokom radioaktivnom kontaminacijom. S obzirom na enormne kapacitete elektrane Zaporizhzhya, nuklearna nesreća na ovom mjestu mogla bi imati daleko teže posljedice nego u Černobilu i Fukushimi.