Subscribe
U vrijeme kada se Europska unija suočava sa sve većim izazovima u smislu globalne konkurentnosti, hitno je da EU traži strateške alternative u različitim ključnim sektorima, uključujući energetiku. Prijelaz na konkurentnije gospodarstvo moraju potaknuti obnovljivi izvori energije i tehnologije u nastajanju, što je nužan korak kako bi se osiguralo da Europa zadrži svoju važnost na međunarodnoj sceni. Međutim, kako bi ova tranzicija bila održiva, EU treba dugoročnu viziju koja integrira inovacije i suradnju između javnih i privatnih dionika, unutar i izvan EU-a.
Jedan od sektora u kojima EU može poboljšati svoju konkurentnost je energija, posebice s vodikom kao ključnim izvorom energije u svojoj budućoj energetskoj strategiji. Unatoč napretku u politici vodika, kao što je Europska vodikova strategija, industrijska udruženja i drugi akteri i dalje pozivaju na prilagodbe u načinu na koji se ta politika provodi.
Potreba za stvaranjem konkurentnog tržišta vodika koje omogućuje ekonomičnu i učinkovitu proizvodnju postala je jasna, ali to se ne može postići bez pragmatičnijeg i tehnološki neutralnijeg pristupa.
Ako EU želi voditi ovu novu industriju, mora omogućiti inovacije bez nametanja nepotrebnih prepreka koje koče razvoj novih tehnologija.
Industrijska udruženja poput Hydrogen Europe naglasila su važnost preispitivanja trenutnih politika koje utječu na proizvodnju vodika, s posebnim fokusom na konkurentnost u smislu troškova. EU mora dati prioritet uklanjanju regulatornih prepreka koje povećavaju troškove proizvodnje vodika i obnovljive energije općenito, bez ugrožavanja održivosti. Ključno je da se politike ne usredotoče samo na ponudu tehnologija s niskim udjelom ugljika, već i da uključe poticaje na strani potražnje, što bi potaknulo stvaranje stvarnog i snažnog tržišta za proizvode dobivene vodikom.
Osim vodika, EU mora istražiti druge strateške alternative kako bi ojačala svoju konkurentsku poziciju. Digitalizacija i umjetna inteligencija područja su u kojima Europa može briljirati ako politike potiču istraživanje i razvoj uz promicanje suradnje sa sveučilištima i tehnološkim tvrtkama radi ubrzanja inovacija. U kombinaciji s međusobno povezanijom mrežom energetske infrastrukture, to bi osiguralo veću integraciju obnovljivih izvora energije i poboljšalo otpornost europskog energetskog sustava u slučaju mogućih globalnih kriza.
Osim toga, uloga EU-a u stvaranju globalnih tržišta ne može se podcijeniti. Vodik je, primjerice, proizvod koji se može izvoziti i koristiti na međunarodnoj razini. Ali da bi Europa imala konkurentsku prednost, mora poboljšati svoje strategije internacionalizacije. EU mora brzo djelovati kako bi ojačala svoju poziciju na međunarodnim tržištima i raditi na stvaranju strateških saveza s drugim zemljama i regijama, osiguravajući globalno usvajanje svojih propisa i standarda.
Da bi se to postiglo, industrijska udruženja igraju ključnu ulogu. Oni su glasovi koji najbolje razumiju izazove s kojima se suočavaju proizvodni sektori i stoga ih se mora čuti u donošenju političkih odluka. Suradnja između Europske komisije i reprezentativnih subjekata različitih sektora, poput energetike ili industrije, mora postati bliža i učinkovitija u izgradnji politika koje ne samo da koriste korporacijama, već i pružaju mogućnosti malim i srednjim poduzećima, koja su ključna za europsko gospodarstvo.
Dok EU nastavlja unapređivati svoje zelene i digitalne programe, ne može si priuštiti oslanjanje isključivo na rješenja koja su bila učinkovita u prošlosti. Za EU je ključno tražiti nove strategije koje ne samo da imaju za cilj poboljšati učinkovitost unutarnjih tržišta, već joj također omogućuju da postane globalni lider u inovacijama i održivosti. Ako EU može integrirati ove elemente i učinkovito poboljšati svoje politike, moći će osigurati svoju dugoročnu konkurentnost, ne samo u energetici, već iu mnogim drugim ključnim područjima za budućnost.