Čelnici Europske unije nisu se uspjeli dogovoriti oko imena sljedećeg predsjednika Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća.
Do sada je postojao niz sila koje stagniraju proces, a najočitija od njih je pohlepa Europske pučke stranke (EPP) u pregovorima za čelna mjesta europske prijestolnice.
Stav EPP-a je namjerno otuđivanje konzervativnih snaga unutar Europske unije, kao i izdaja braka iz interesa sa socijalistima.
Prije nego što su potpuni rezultati glasovanja 9. lipnja, sadašnja predsjednica Komisije Ursula Von der Leyen obećala je da će ponovno vladati u koaliciji sa socijalističkim blokom.
To je bio udarac konzervativnim snagama, pa čak i glasačima EPP-a koji su bili za promjenu smjera od trenutnih europskih prioriteta.
Potez Von der Leyen navodno je razljutio najviše čelnike ECR-a, uključujući talijansku premijerku, gđu Giorgiu Meloni, koja je isključena iz pregovora o najvišim položajima u Bruxellesu, unatoč velikom porastu Europskih konzervativaca i reformista (ECR) u Europskom parlamentu nakon europskog izbori.
Ovo je dodatno pogoršano procurjelim detaljima o namjerama EPP-a za pregovore s Vijećem. Doista, EPP je navodno planirao prepustiti Vijeće bivšem portugalskom premijeru iz Socijalističke stranke te zemlje, Antoniu Costi.
Očekuje se da će Europski parlament glasovati o predsjedniku Europske komisije sljedećih mjesec dana.
Međutim, Von der Leyen još nije u potpunosti osigurala posao. Iako joj ne treba potpora svih čelnika EU-a, njezina moć postavljanja agende bit će uvelike smanjena ako ECR nastavi biti zanemaren na način na koji je to činio otkako su objavljeni rezultati europskih izbora.
Ono što Von der Leyen treba je 361 glas od 720 zastupnika u Europskom parlamentu kako bi osigurala čelno mjesto u Komisiji.
EPP i S&D zbrajaju oko 400 europarlamentaraca. Ali nisu svi glasovi socijalista osigurani. Više curenja informacija o pregovorima otkrilo je da je Von der Leyen predložila podjelu petogodišnjeg mandata predsjedavajućeg Europskog vijeća u dva mandata od dvije i pol godine, s Costom iz Socijalističke partije prvi, a zatim s EPP-ovom figurom u drugoj polovici europskog zakonodavca.
Aktualni predsjednik Vijeća EU-a, Belgijac Charles Michel, za kojeg se zna da ima značajne razlike s Von der Leyen, navodno se zalaže za druge kandidate za predsjednika Komisije.
Neka imena koja su navodno isplivala iz njegova ureda uključuju premijera Grčke, Kyriakosa Mitsotakisa, iz grčke Stranke nove demokracije (EPP), i Mette Frederiksen, aktualnu premijerku Danske iz Socijaldemokratske stranke (S&D).
Međutim, ured Michela demantirao je glasine da sadašnji predsjednik Vijeća namjerava sabotirati kandidaturu Von der Leyen.
Jedino ime koje je gotovo gotova stvar je Maltežanka Roberta Metsola, koja bi i dalje trebala biti čelna dužnost Europskog parlamenta.
S druge strane, njemačka Von der Leyen je daleko od toga da se snađe u ovom političkom vrtlogu. Njezina dosadašnja kandidatura pokazala je podjelu, čak i među sadašnjim saveznicima.
No, ne očekuje se veći pomak unatoč svoj buci oko pregovora. Dakle, malo je vjerojatno da će EPP u ovom trenutku poslušati glasove konzervativnih snaga.
Unatoč ovom očiglednom isključenju europskih konzervativaca iz pregovaračkog procesa, njihov veći udio u Europskom parlamentu, iako nedovoljan za upravljanje, daje im dovoljno moći da utiču na politički smjer Unije.
Dakle, čak i ako bude izabrana, Von der Leyen neće izaći na poziciju značajnije snage. Njezinu će moć kontrolirati europski konzervativci.
Razgovori bi se trebali nastaviti krajem lipnja.