Za Rumunje je 2024. test izdržljivosti

Godina 2024. je posebna godina koju donekle definira činjenica da će oko polovice stanovništva planeta – 4 milijarde ljudi – glasati. Više od 70 zemalja diljem svijeta – uključujući SAD i Rusiju, koje će birati svoje predsjednike – održat će domaće izbore, a u zemljama EU bloka birači će morati nominirati svoje predstavnike u europsko zakonodavno tijelo.

Za Rumunje je 2024. pravi test izborne izdržljivosti jer će morati izabrati svoje zastupnike u Europski parlament, kao i lokalne vlasti, nacionalno zakonodavstvo i predsjednika zemlje. Pitanje spajanja izbora pokrenuli su čelnici vladajuće koalicije PSD-PNL u Bukureštu prošle godine i predmet je širokih rasprava i kritika, posebice od strane oporbe. Nedavno objavljena konačna odluka o spajanju lokalnih i parlamentarnih izbora stavit će Rumunje pred ne manje od pet glasova 9. lipnja – za imenovanje zastupnika u Europskom parlamentu, gradonačelnika, lokalnih vijećnika, predsjednika županijskog vijeća i županijskih vijećnika. Stoga se može očekivati ​​da će cijeli proces biti glomazan, vjerojatno s dužim redovima i čekanjima nego inače, a vjerojatno ne bez incidenata na ovoj fronti. Što se tiče ostalih izbora, prema političkoj odluci Koalicije, predsjednički izbori zakazani su za rujan, a izbori za državni parlament u prosincu.

Svi ovi izbori značili bi ne manje od četiri izbora i ukupno pet nedjelja – predsjednički izbori koji imaju dva kruga koji će se najvjerojatnije održati u oba jer je teško zamisliti da bi bilo koji kandidat dobio više od 50% glasova u prvi krug. Barem nam tako govore ankete, a pokazuje i povijest Rumunjske nakon prosinca, pri čemu niti jedan predsjednik od revolucije 1989. nije uspio osvojiti dužnost u prvom krugu. Stoga se ideja o spajanju nekih od tih izbora čini prirodnom, tim više što temeljni zakon, Ustav, to ne zabranjuje. No, otkako je u javnosti lansirana ideja o spajanju nekih izbora, pojavljuju se protuargumenti, od pravne do moralne strane problema. Unatoč kritikama oporbe i civilnog društva, vlada u Bukureštu konačno je odlučila spojiti predsjedničke i parlamentarne izbore, ali ne kako se to činilo prirodnijim, već lokalne izbore i izbore za Europski parlament. Zašto bi bilo prirodnije? Jer to je ustavno moguće i, uostalom, to je bila praksa sve dok nisu razdvojeni produljenjem mandata predsjednika s 4 na 5 godina kada je posljednji put izmijenjen rumunjski Ustav 2003. godine. S druge strane, Rumunjska ne bi bila prva zemlja koja bi napravila takvo spajanje, jer je to uobičajena praksa u europskim zemljama i, iako to ne preporučuje Venecijanska komisija, nije izrazila nikakvo čvrsto negativno stajalište o toj temi . Osim toga, tu je i presedan iz 2019. godine, kada su, u kombinaciji s referendumom o pravdi, Rumunji izašli na izbore u rekordnom broju, s rekordnim odazivom od 49,02%, slični postoci postignuti su samo na predsjedničkim izborima.

Zadnji izbori u Rumunjskoj koštali su 200 milijuna eura

Osim toga, tu je i financijski argument za spajanje, iako on ne drži previše vode. Prema scenariju koji je krajem prošle godine izradilo Stalno izborno tijelo, a koji je predviđao spajanje dvaju od četiriju izbora, troškovi bi bili samo 10-15 posto veći nego na izborima 2020., kada su bila dva izbora – lokalni i opći. Naravno, iznos nije beznačajan – 2020. godine izbori su koštali oko milijardu leja – dakle 200 milijuna eura, tako da 20 – 30 milijuna leja više nije zanemariv iznos. Iako bi, u teoriji, manje birališta značilo manje novca, neće biti manje glasačkih listića, ni manje prostora ni manje ljudi koji će biti uključeni u upravljanje biralištima. Budući da ljudi mogu glasovati bilo gdje na europskim izborima, vlasti će morati postaviti posebna biračka mjesta za lokalne i parlamentarne izbore. No, čini se da različiti prostori nisu dovoljno jamstvo da lokalni izbori neće biti namješteni. Upravo zato što će Rumunji moći glasovati bilo gdje na izborima za Europski parlament, ne samo u mjestu stanovanja, na biračkom mjestu na koje su raspoređeni, postoji opasnost od povratka “izbornog turizma”, fenomena koji bi mogao nije zauvijek nestao, ali je na nedavnim izborima sve manje ili uopće nije kontaminirao rezultate izbora u Rumunjskoj.

S druge strane, razmak od pola godine između lokalnih i parlamentarnih izbora mogao bi zemlju baciti u politički i administrativni kaos. Prva briga novih gradonačelnika i predsjednika županija bit će stvaranje većine u svojim vijećima potrebne za usvajanje njihovih projekata – što će u predizbornoj kampanji biti iznimno teško – a ne organizacija idućih izbora. Na kraju, ali ne manje važno, predsjednik Rumunjske koji će biti izabran u rujnu morat će pričekati nekoliko mjeseci da stari šef države završi svoj mandat.

“Zločin protiv demokracije”, čin rađanja “jedinstvene stranke PNL-PSD” i povratak na vlast FSN-a iz 1990., tako vide čelnici oporbene Desne snage spajanje izbora.

Slično tome, krajnje desni konzervativci iz AUR-a vide spajanje kao pokušaj lažiranja izbora. Da je između europskih i lokalnih izbora bio razmak od barem nekoliko mjeseci, AUR, koji očekuje dobar rezultat na europskim parlamentarnim izborima, budući da je na europskom valu porasta desnog ekstremizma, bio bi mogao angažirati mnoge od sadašnjih gradonačelnika PSD-a i PNL-a za lokalne izbore. A AUR-u, stranci formiranoj pred izbore 2020. i glasovima dijaspore uguranoj u Sabor, valjani kandidati za lokalne izbore trebaju kao voda, s obzirom da u ove četiri godine nije uspjela izgraditi strukture na teritoriju i nigdje vidljive kandidate, poznate biračkom tijelu, osim iz drugih stranaka.

“U politici i ratu postoji izreka: neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj! PSD i PNL odlučili su spojiti izbore i napraviti zajedničke liste, smatrajući da će tim potezom jednostavno zgaziti male stranke. To nije tako. To nije slučaj”, kazao je. I mi se možemo i hoćemo udružiti. Uz Desnu alternativu, već smo se pridružili PMP-u (koji vodi Cristian Diaconescu) i Ligi za buđenje Rumunjske. Zajedno smo okupili elitnu postavu kandidata koje smo spremni predložiti biračko tijelo. Neću skrivati ​​od vas da postoje i razgovori s Georgeom Simionom. Obojica smo bili u Washingtonu, na Međunarodnoj konzervativnoj konvenciji (CPAC) i počeli smo razgovore o mogućnosti velikog konzervativnog pola kao alternative korupciji PSD-PNL, ali i progresivizmu USR-a, koji u Bruxellesu glasa za duge i želi da mi budemo za svoju djecu – Otac 1 i Otac 2″, rekla je Adela Mîrza, predsjednica stranke Desna alternativa, jedine stranke u Rumunjskoj pridružen ECR-u.

Imajući to na umu, AUR-u je ovim spajanjem lokalnih i europarlamentarnih izbora zadat veliki udarac. Naime, čelnik vladajuće stranke PNL, Nicolae Ciucă, javno je priznao da je jedan od ciljeva ovog spajanja izbora, osim “osiguranja političke stabilnosti”, bio upravo zaustaviti uspon ekstremističke desnice na ovim izborima.

Zapravo, prema posljednjim anketama, PNL i PSD zajedno čine jedva 40% glasova Rumunja, dok dvije ekstremističke stranke također imaju sličan postotak. Zbog toga su se dvije vladajuće stranke odlučile za zajedničku listu za izbore za Europski parlament. Ova je odluka čudna s obzirom na to da na europskoj razini, a ovdje mislimo na Europski parlament, dvije stranke pripadaju dvjema potpuno različitim političkim skupinama: Nacionalno liberalna stranka pridružena je Klubu zastupnika Europske pučke stranke (Kršćanskih demokrata), dok je koalicijskih partnera, Socijaldemokratska partija je pridružena Klubu progresivnog saveza socijalista i demokrata. No, kako su priznali neki čelnici dviju stranaka, nije isključena ni mogućnost izbornog saveza za opće izbore. Pa zašto ne za lokalnu vlast ili Predsjedništvo? Trenutno, dvije stranke zajedno kontroliraju gotovo sva mjesta u Rumunjskoj (osim glavnog grada i dvije velike općine, kao i nekoliko gradova i općina, ali malobrojnih, koji imaju USR gradonačelnike), s liberalima koji kontroliraju velika urbana područja, a socijaldemokrati ruralna. S druge strane, obje stranke trebaju svoje gradonačelnike da mobiliziraju biračko tijelo na biralištima, što će biti dobro i za listu za Europski parlament, a ne manje važno i za odaziv birača. Ostaje za vidjeti koliko će lokalne teme zasjeniti europske u nadolazećoj kampanji.

Spajanje izbora zasad je samo politička odluka dvaju koalicijskih partnera, a o tehničkim detaljima odlučuje Vlada. Hoće li ga oporba osporiti na Ustavnom sudu, kao što je najavila, te hoće li imati dovoljno pravnih argumenata za svoje stajalište, ostaje za vidjeti.