Zakon o digitalnom tržištu postaje operativan

Od 7. ožujka nova pravila u EU. Pogođeno je šest velikih tehnoloških i dvadeset i dvije usluge

Od 7. ožujka 2024. godine postat će obveze koje proizlaze iz Zakona o digitalnom tržištu, uredbe koju želi Europska unija kako bi se na pravedniji i pažljiviji način regulirao sustav tržišnog natjecanja u svijetu usluga koje se nude na digitalnom tržištu. operativni. Uredbu je predložila Europska komisija krajem 2020. U skladu s planiranim rokovima, nakon usvajanja od strane Europskog parlamenta i Europskog vijeća, Uredba je stupila na snagu 1. studenog 2022. godine. Od svibnja 2023. pravila su se počela primjenjivati.

Zakon o digitalnim tržištima uvodi novu regulatornu odredbu usmjerenu na ograničavanje nepoštene poslovne prakse, kojom se želi osigurati konkurentski režim, koji promiče bolju ravnotežu između javnih i privatnih interesa, čime se želi poboljšati upravljanje digitalnim svijetom.

Identifikacija vratara i regulatorne odredbe

Zakonom o digitalnim tržištima (‘DMA’) EU je prvo htjela regulirati položaje tzv. Big Tecka na digitalnom tržištu. Izraz ‘velika tehnologija’ odnosi se na tvrtke koje danas imaju monopol u digitalnom sektoru, s obrtom kapitala u rasponu od 500 milijardi USD do 2 trilijuna.

EU je prije svega uspostavio objektivne kriterije potrebne za utvrđivanje tko su takozvani ‘gatekeepers’, odnosno velike platforme koje pružaju digitalne usluge. Ovaj popis odmah je uključio, primjerice, tražilice, društvene mreže i servise za razmjenu izravnih poruka. Uredba govori čuvarima vrata kojih se obveza moraju pridržavati kako bi radili unutar Europske unije i koje radnje su zabranjene. Kako bi osigurala usklađenost s odredbama DMA, Europska komisija provela je istraživanja tržišta, prvo kako bi kvalificirala tvrtke kao vratare, kao što se zahtijeva uredbom, i drugo, usput, kako bi ažurirala, gdje je to potrebno, obveze koje treba provesti te pružiti korisne alate i strategije za sprječavanje kršenja propisa.

Počevši od svibnja 2023., uredba je propisivala da će dotične tvrtke morati obavijestiti Europsku komisiju u roku od dva mjeseca mogu li ispuniti potrebne kriterije za poslovanje unutar EU-a. Komisija bi u roku od 45 dana morala odlučiti o imenovanju vratara. Identificirane tvrtke tada bi se morale uskladiti s DMA-om u roku od šest mjeseci od odluke Komisije.

Do sada je uključeno šest takozvanih Big Teck tvrtki, a to su Alphabet, Amazon, Apple, ByteDance, Meta i Microsoft, za ukupno 22 usluge koje spadaju u okvir nove europske regulative. To uključuje, na primjer, u području društvenih mreža Facebook, TikTok i Instagram; usluge razmjene trenutnih poruka kao što su WhatsApp i Messenger; tražilice Chrome i Safari; i operativni sustavi (Google Android, iOs i Windows PC Os. U pitanju je 6 takozvanih Big Tecks.

EU je među prvima u svijetu (i na međunarodnoj i na nacionalnoj razini) koja je poduzela mjere po ovom pitanju, pa je DMA stoga jedan od prvih zakona koji postavlja pravila u ovom gospodarskom i komercijalnom sektoru. Do sada su tvrtke koje posluju na digitalnom tržištu obavljale svoje aktivnosti bez posebnih pravila ili su se oslanjale na pravila koja su izdana u preddigitalnom dobu. Na taj način EU želi ograničiti dominaciju velikih tehničara i potaknuti sudjelovanje drugih igrača.

Međutim, važno je naglasiti i pojasniti da DMA ne intervenira mijenjanjem sustava pravila tržišnog natjecanja koji su već na snazi ​​u EU, već nadopunjuje ono što se već primjenjuje.

No, koje su to obveze i zabrane Zakona o digitalnom tržištu? Među ‘stvarima koje treba učiniti’ (tj. obvezama), primjerice, nalazimo mogućnost dopuštanja trećim stranama da mogu komunicirati s uslugama vratara; omogućavanje korisnicima platforme da promoviraju ponude i potpisuju nove ugovore sa svojim klijentima i izvan platforme vratara; omogućujući onima koji objavljuju oglase na platformama da provode neovisne provjere, pružajući sve alate i informacije korisne za tu svrhu. ‘Stvari koje ne treba činiti’ (tj. zabrane) uključuju, na primjer, tretiranje vlastitih usluga povoljnije od sličnih usluga ili proizvoda koje nude treće strane; ometanje potrošača da se povežu s tvrtkama izvan platformi; sprječavanje deinstaliranja unaprijed instaliranog softvera i aplikacija; praćenje korisnika i slanje oglasa bez izričitog pristanka.

Jedinstvena regulativa i sankcije

Usvajanje Zakona o digitalnom tržištu ne samo da je unijelo jasnoću u regulaciju gospodarski sve važnijeg sektora koji do sada nije imao jasna i određena pravila, već je također pomoglo u standardizaciji odredbi u državama članicama, čiji su nacionalni zakoni na tu temu bili potiču fragmentaciju zakonodavstva EU.

Uredba predviđa kazne do 10% ukupnog prometa za tvrtke koje ne poštuju svoje obveze. Osim toga, uredba predviđa da se kazna može udvostručiti ako tvrtka drugi put prekrši pravila. Kao odgovor na to, Big Tech je počeo najavljivati ​​da će u nadolazećim mjesecima doći do velikih i značajnih promjena u pružanju njegovih usluga. Za sada, pak, ništa nije sigurno i konkretno jer tvrtke čekaju da se Europska komisija izjasni o predloženim prilagodbama.

Što se mijenja za korisnike i slučaj Applea

Što se onda mijenja u korištenju usluga koje je Europska komisija identificirala među onima koje podliježu pravilima DMA? Meta je osigurala plaćene verzije Facebooka i Instagrama, bez oglašavanja, kako bi bila u skladu s novim europskim pravilima; osim toga, Meta će nuditi mogućnost blokiranja razmjene podataka između različitih servisa, na primjer između Facebooka i Instagrama. Google je sebi dao novi izgled, radeći na svom dizajnu kako bi ponudio mjesta veće vidljivosti na svojoj tražilici uslugama sličnim svojima koje nude drugi. Google je također objavio da radi na tome da Google Ads sustav postane transparentniji. Konačno, baš kao što je Meta učinila, Google je također planirao uvesti mogućnost blokiranja razmjene podataka između različitih ponuđenih servisa, primjerice između Google Mapsa i Chromea.

Kompleksnija je situacija Applea koji je do sada imao jaču kontrolu i manje otvoren prema konkurenciji nad uslugama koje nudi. Američki veliki tech čeka odgovor Europske komisije na plan prilagodbe, ali klima između tvrtke i EU već je uzavrela, zbog kazne koju je EK već izrekla posljednjih tjedana od 1,8 milijardi eura za protukonkurenciju ponašanje.

Konkretno, za Europsku komisiju, Apple se nije pridržavao antimonopolskih pravila EU-a pružajući ograničenja koja su sprječavala korisnike iOS-a da upoznaju i koriste jeftinije glazbene pretplatničke usluge. Za EK, ponašanje kalifornijske tvrtke prekršilo je članak 102. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU). Margrethe Vestager rekla je da je više od deset godina Apple ” zlorabio svoj dominantni položaj na tržištu” i spriječio “razvojnim programerima od informiranja potrošača o dostupnosti alternativnih i jeftinijih glazbenih usluga izvan Appleovog ekosustava. To je protuzakonito prema antimonopolskim pravilima EU-a” i, kao što je spomenuto, razlog je za kaznu izrečenu velikoj tehnološkoj tvrtki sa sjedištem u Cupertinu.

Upravo iz tog razloga, jedna od prvih inovacija koju Apple nudi svojim korisnicima je upravo mogućnost pristupa alternativnim i konkurentskim trgovinama aplikacija.

Stoga čekamo vidjeti kako će u nadolazećim mjesecima ova nova regulativa učiniti tržište u Europi pravednijim i dodatno poboljšati usluge koje se nude građanima.