Uspjeh u Pugliji. Summit kojim je predsjedala predsjednica talijanskog Vijeća ministara Giorgia Meloni zaključen je dogovorima od velikog značaja za najvažnija geopolitička pitanja, kao i ulogu koju će zapadne zemlje imati u suočavanju s tim međunarodnim prijetnjama. Ovi zaključci svjedoče o vodećoj ulozi koju je Meloni kao domaćica imala pred nekim svojim kolegama, poput predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona ili predsjednika Sjedinjenih Država Joea Bidena. Uz čelnike sedam najvažnijih demokracija u svijetu, događaju su nazočili i visoki uzvanici poput predsjednika Republike Argentine Javiera Mileija i poglavara Katoličke crkve pape Franje.
S jedne strane, čelnici G7 zaključili su oštrim upozorenjem Iranu zbog stalne podrške Rusiji u invaziji na Ukrajinu, koji bi od sada mogao očekivati brz i koordiniran odgovor u slučaju da ne prestane isporučivati Rusiji oružje. Osim toga, režim Nicolasa Madura u Venezueli također je dobio ukore u vezi s kontinuiranim uznemiravanjem političkih disidenata, te je pozvan da održi poštene izbore.
Međutim, čini se da je najznačajniji prijekor G7 upućen Narodnoj Republici Kini, kako zbog pomoći Rusima u nabavi ratnog materijala preko njezinih financijskih institucija, tako i zbog uključivanja u trgovinske prakse koje su nepoštene prema zapadnim tržištima.
Štoviše, ovaj summit G7 bio je prvi u povijesti na kojem je sudjelovao vrhovni papa. Franjo I. prenio je svjetskim vođama svoju zabrinutost zbog napretka umjetne inteligencije. U tom smislu, Papa je izjavio da “Nijedan stroj nikada ne bi trebao odlučiti stati na kraj životu ljudskog bića”, u vezi s primjenom umjetne inteligencije na ratnu mašineriju. Franjo se mogao susresti s čelnicima prisutnima na summitu, poput same Giorgie Meloni, predsjednika Ukrajine Volodomira Zelenskog ili predsjednika Macrona.
Kao da to nije dovoljno, Meloni bi dobila hrvanje ruke s Macronom oko pitanja pobačaja. Nakon nedavnog uključivanja “prava na pobačaj” u francuski ustav, Macron je pokušao nametnuti isti duh summitu uključivanjem drugih svjetskih čelnika u zajedničku deklaraciju u korist prava na pobačaj. Ovaj bi prijedlog bio uspješan da nije bilo ustrajnog protivljenja Meloni, koja je otišla toliko daleko da je ovo pitanje povukla iz jednog od završnih nacrta summita. Macron je izjavio: “Francuska ima viziju jednakosti između žena i muškaraca, ali to ne dijeli cijeli politički spektar. Nemate istu osjetljivost u svojoj zemlji. Žao mi je.” Nakon toga, Giorgia Meloni bi predbacila Macronu da je krajnje neprimjereno “kampati za izbore koristeći forum kao što je G7”.
Ukratko, najkonsolidiranije svjetske demokracije ponovno su potvrdile svoju potporu Ukrajini, pokazale odlučnost pred velikim silama poput Kine i računale na prisutnost po prvi put poglavara Crkve. Pozvali su velike saveznike Zapada poput indijskog premijera ili predsjednika Argentine, neprijatelje napretka socijalizma u Aziji i Americi i, iznad svega, ponovno su potvrdili razumnu i odlučnu privrženost zapadnim vrijednostima. Nedvojbeno, Giorgia Meloni odigrala je temeljnu ulogu u razvoju i zaključku sastanka, vodeći vodstvo koje se konsolidira s vremenom, a koje se ističe u momentu velike nepopularnosti ostalih njezinih kolega.