Subscribe
Švedski veleposlanik u EU Lars Danielsson, koji sada podnosi ostavku, ima veliko iskustvo na najvišoj političkoj razini unutar EU. Smatra da Švedska treba razviti nove suradnje s EU-om nakon Brexita.
Lars Danielsson bio je bliski suradnik dvojice socijaldemokratskih premijera, a zatim je imao posebnu odgovornost za suradnju s EU-om. Bio je veleposlanik u nekoliko važnih zemalja, a posljednjih sedam godina na čelu švedskog predstavništva za EU, na dužnost koju je napustio nakon ljeta.
Izgradite saveze između sjevera i istoka
On može pružiti uvid u to kako švedski establišment gleda na EU. U jednom intervjuu smatra da je Brexit promijenio uvjete za zemlje članice.
– Naravno da blisko surađujemo s nordijskim zemljama, ali rekao bih da je za moje vrijeme Nizozemska bila zemlja s kojom smo najviše surađivali. Imamo istu financijsku strukturu, naglašavaju važnost načela supsidijarnosti kao i u Švedskoj. I oni su u osnovi prijatelji slobodne trgovine poput nas.
Lars Danielsson poziva Švedsku na izgradnju saveza s više zemalja istočne Europe, kao što su Češka Republika, Slovenija i Rumunjska.
– Učinak Brexita je u tome što smo prisiljeni na nove obrasce suradnje i mislim da je to dobro, kaže Lars Danielsson.
Europska unija se promijenila
Danielsson je odigrao važnu ulogu za švedske vlade, kako tijekom prvog predsjedanja 2001. tako i tijekom posljednjeg koje se održalo u proljeće 2023.
Smatra da je Europska unija promijenila oblik tijekom gotovo 20 godina koliko je Švedska članica Unije.
– Tada se Unija sastojala od 15 država članica, a danas nas je 27. Švedska je postala mnogo bolja u djelovanju unutar EU-a. Naučili smo mehanizme i imamo veću skupinu ljudi koji imaju veliko iskustvo rada unutar EU-a. Prije svega, to je veći dio švedskog društva, uključujući poslovanje, koji danas puno bolje razumije EU, smatra on.
Danielsson priznaje da sve detaljnija kontrola iz Bruxellesa ne odgovara švedskim interesima.
– Istodobno, europska suradnja postaje sve detaljnija, što nam baš i ne odgovara. Švedska je izgradila društvo koje daje puno prostora tržištu u usporedbi s većinom drugih zemalja, a osim toga imamo sustav u kojem se više radi o okvirnim propisima nego o detaljnim propisima. To stvara sukobe za nas unutar EU-a.
Švedska je uvijek naglašavala zonu slobodne trgovine i konkurentnost, dok je nevoljkost da se Bruxellesu dopusti kontrola političkih pitanja snažna sa švedske strane. Međutim, suprotno švedskim interesima, pitanja tržišnog natjecanja pala su na listama prioriteta u EU.
Veća usredotočenost na konkurentnost
Tijekom posljednjeg predsjedanja Švedska je naporno radila kako bi ih vratila u fokus. I uspjeli su stvoriti povećani naglasak na konkurentnosti na globalnim tržištima u tekstovima, ali sada je to na dokazu.
– Stvorili smo okvir. Sada, u svim odlukama koje donosimo, moramo procijeniti kako to utječe na konkurentnost Europe. Glavni posao ostaje. Izgubili smo konkurentnost na mnogo načina, protiv SAD-a i iznad svih dijelova Azije. To je način da se pokuša osigurati da ta rasprava bude živa u svemu što radimo i da je Komisija u potpunosti uključena, kaže on.
I ovdje je Švedska negativno pogođena izlaskom Velike Britanije iz Unije. Britanci su bili najbliži saveznici Švedske s obzirom na većinu stvari o kojima se raspravljalo u EU. Lars Danielsson bio je uključen u gotovo cijeli proces Brexita iznutra i opisuje izlazak kao “užasno tužan”. No, odmah je pozvao svoje zaposlenike da preskoče razdoblje žalosti i shvate da je sada prevladala potpuno nova situacija.
Stoga je važno izgraditi nove saveze među vladama i predstavnicima država članica.
Nemojte brkati sporazume o slobodnoj trgovini s politikom
Ali na kraju, još uvijek odlučuju dvije velike zemlje, Njemačka i Francuska.
– Problem s Francuskom je u tome što nas često uznemirava njihova retorika, koja se često doživljava kao protekcionistička, kaže.
Također kritizira napore slobodne trgovine zasjenjene političkim razlozima.
– Problem je u tome što je EU odabrala put kojim želi ispeći puno političkih elemenata koji zahtijevaju ratifikaciju u parlamentu svake zemlje članice. Nismo uspjeli ni ratificirati CETA-u s Kanadom, a ako to ne možete učiniti, ne možete ništa ratificirati. Moramo razmotriti kako podijeliti komercijalni dio, koji je odobren u Europskom parlamentu, i politički dio, koji se vodi nacionalnim parlamentima. Nije iznenađujuće da su sporazumi produljeni, jer se radi o pitanjima održivosti. Međutim, pretjerali smo, zaključuje.