Subscribe
Vijeće EU-a održano je 29. i 30. lipnja. Tom se prilikom sastalo 27 europskih čelnika i raspravljalo o tome kako bi donijeli zaključke o nekoliko ključnih pitanja.
Zaključci su se uglavnom odnosili na: Ukrajinu, gospodarstvo, sigurnost i obranu, Kinu, vanjske odnose i istočno Sredozemlje.
Kad je riječ o Ukrajini, Vijeće je ponovilo svoju oštru osudu rata koji je posljedica ruske agresije i potvrdilo da će podupirati Ukrajinu sve dok je to potrebno na sve moguće načine, pružajući financijsku, gospodarsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku pomoć.
Konkretno, Vijeće EU-a postiglo je dogovor o dodavanju 3,5 milijardi eura za Europski instrument mirovne pomoći, kao i posljednjeg 20. Komisija je u lipnju unaprijedila potrebu za revizijom europskog proračuna kako bi se uspostavio novi Ukrajinski instrument s fondom od 50 milijardi eura. Cilj EU-a i dalje je nastaviti borbu kako bi se osigurala neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost Ukrajine.
Kad je riječ o gospodarskom pitanju, Europsko vijeće naglasilo je potrebu za jačanjem europske gospodarske otpornosti i sigurnosti, uz istodobnu obranu interesa Unije i očuvanje otvorenog gospodarskog modela.
Također se govorilo o temi sigurnosti i obrane. Ponovno je istaknuta važnost povećanja inovativnosti, konkurentnosti i otpornosti tog sektora. Nadalje, potvrđeno je da moramo početi razmišljati o dugoročnoj strategiji koja može pružiti bolju obranu Europskoj uniji. Posebno je potvrđena spremnost na jačanje takozvane EDIRPA-e (jačanje europske obrambene industrije aktom o zajedničkoj javnoj nabavi) te bi trebalo nastaviti rad na svim smjerovima djelovanja za zajedničku isporuku i nabavu streljiva i projektila, posebno na Zakonu o potpori proizvodnji streljiva (ASK). Tema kibernetičke obrane također je obrađena. Europsko vijeće cijenilo je rad na politici EU-a u području kiberobrane i kibersigurnosti s ciljem jačanja sposobnosti sprečavanja i odvraćanja od kibernapada te učinkovitog odgovora na njih.
Odnosi s Kinom pitanje su o kojem se stranka ECR izjasnila posljednjih tjedana, naglašavajući potrebu da se preokrene velik dio premještanja koje se već dogodilo i da se zaustave svi planovi za daljnje premještanje. Europsko vijeće u svojim je zaključcima raspravljalo i o tom pitanju, potvrdivši da su EU i Kina važni gospodarski i trgovinski partneri jedni drugima. Ponovno je potvrđeno da bi se odnos između ta dva aktera trebao temeljiti na načelima poštovanja nacionalnog poretka, ravnoteže i reciprociteta jer su EU i Kina istodobno sustavni partneri, konkurenti i suparnici.
Drugi središnji element u odnosima s Kinom odnosi se na poštovanje ljudskih prava. Europsko vijeće u vezi s tim pitanjem ponovilo je da kineska vlast, kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, ima posebnu odgovornost braniti međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Zbog toga je Europsko vijeće pozvalo Kinu da izvrši pritisak na Rusiju da okonča svoj rat agresije i odmah, potpuno i bezuvjetno povuče svoje postrojbe iz Ukrajine.
Osim toga, EU je ponovno potvrdio svoju predanost promicanju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda. Imajući to na umu, Vijeće je pozdravilo nastavak dijaloga o ljudskim pravima s Kinom. Međutim, ponovno je istaknula određene zabrinutosti u pogledu prisilnog rada, manjina, stanja u Tibetu i ispunjavanja prethodnih obveza Kine u vezi s Hong Kongom.
U zaključcima Europskog vijeća ključno poglavlje posvećeno je vanjskim odnosima. Raspravljalo se o važnosti zajedničkog rješavanja globalnih klimatskih i okolišnih kriza, rastućim nejednakostima, mogućnostima koje nudi digitalna transformacija i potrebi za diversifikacijom lanaca opskrbe, kao i dosad nezabilježenim prijetnjama globalnoj sigurnosti i poretku utemeljenom na pravilima.
U tom je pogledu pitanje migracije bilo središnje. Vijeće je posebno raspravljalo o Paktu o imigraciji, kojim se promiče preraspodjela migranata koji traže azil među državama EU-a, predviđajući financijski doprinos država koje odbijaju takvu preraspodjelu na svojem državnom području u iznosu od 20 000 eura po migrantu. Imigracija je element koji može ugroziti socijalnu sigurnost država članica i stoga je potrebno njime zajednički upravljati, preraspodjeljujući troškove i odgovornosti, koji su do sada bili ostavljeni na ramenima zemalja koje su najizloženije dolasku migracijskih tokova. Unatoč nepodjeli Poljske i Mađarske, poduzet je važan korak naprijed, jer se imigracija sada više ne smatra problemom pojedinih nacionalnih država, već zajedničkim pitanjem kojim se mora upravljati na europskoj razini.
Europsko vijeće posebnu je pozornost posvetilo i odnosima sa zemljama Sredozemlja. U tom kontekstu, ono što se radi u Tunisu, nakon misije u kojoj sudjeluju predsjednica Europske komisije Ursula von der Layen, talijanska premijerka Giorgia Meloni i nizozemski premijer Mark Rutte, smatra se pravim modelom koji treba uzeti za primjer. Cilj je ostvariti obostrano korisno sveobuhvatno partnerstvo s Tunisom koje se temelji na stupovima gospodarskog razvoja, ulaganja i trgovine, prijelaza na zelenu energiju, migracija i međuljudskih kontakata te podupire nastavak političkog dijaloga u kontekstu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Tunisa. Ključno je da se to postigne ne samo u Tunisu, već i da radimo na jačanju i razvoju strateških partnerstava između EU-a i svih drugih partnera u regiji.
U tom je pogledu ključna i spremnost Vijeća EU-a da ojača prisutnost Afričke unije na međunarodnim forumima, posebno skupine G20.
Europski čelnici također su osudili događaje koji se odvijaju na Kosovu. Pozvali su na hitno smirivanje situacije. Doista, nastavak napetosti mogao bi imati samo negativan utjecaj na cijelo područje, koje je povijesno patilo od unutarnjih sukoba i napetosti. Stoga je ključno nastaviti dijalog koji eu omogućuje pod vodstvom visokog predstavnika i brzu provedbu sporazuma o putu prema normalizaciji zemlje.
Naposljetku, raspravljalo se i o situaciji u istočnom Sredozemlju. Na temelju prethodnih zaključaka Europsko vijeće potvrdilo je svoju predanost sveobuhvatnom rješenju ciparskog problema u okviru UN-a, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i u skladu s načelima na kojima se EU temelji i pravnom stečevinom. EU poziva na prijevremeni nastavak pregovora i spreman je imati aktivnu ulogu u podupiranju svih faza procesa pod vodstvom UN-a, pri čemu su mu na raspolaganju sva odgovarajuća sredstva.
Osim toga, kad je riječ o odnosima EU-a i Turske, Vijeće je ponovno potvrdilo spremnost da utvrdi najprikladnije instrumente i opcije za nastavak strateškog dijaloga s Ankarom usmjerenog na budućnost.
Osim toga, riješeno je i pitanje umjetne inteligencije. Vijeće EU-a posebno je naglasilo važnost razumijevanja mogućnosti umjetne inteligencije i, prije svega, procjene rizika povezanih s njom i suočavanja s njima na odgovarajući način od sada. Stoga je ključno regulirati tu temu kako bi se uspostavilo zajedničko zakonodavstvo koje može ograničiti sve negativne posljedice koje bi mogle ugroziti naše društvo.
U završnom dijelu zaključaka Europsko vijeće prepoznalo je važnost jačanja otpornosti u strateškim područjima kako bi se ograničile najteže posljedice prirodnih katastrofa ili katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem, od kojih su mnoge pogoršane klimatskim promjenama i promjenjivim sigurnosnim okruženjem u Europi i svijetu.
Europsko vijeće 29. i 30. lipnja raspravljalo je o mnogim različitim temama, ali sve ih ujedinjuje jedna zajednička nit: sigurnost.
Zapravo, sigurnost ne samo da ima veze s geopolitičkim ili vojnim pitanjima, već ima i komponente povezane s gospodarstvom, okolišem i društvom. Europska unija osnovana je kako bi zajamčila sigurnost svojim članicama, iako se to posljednjih godina često zaboravlja. Posljednjim Vijećem EU-a poduzet je prvi korak kako bi nas podsjetilo da postoje neki izazovi s kojima se nijedna država članica ne može sama suočiti, ali koji zahtijevaju zajedničke i zajedničke napore. Nada se da ovaj prvi korak može biti samo početak stvaranja nove Europske unije, ujedinjenije i usmjerenije na sigurnost i obranu njezinih vanjskih granica.