Glavne teme sastanka Vijeća EU-a u listopadu

Na sastanku Europskog vijeća 26. i 27. listopada održavaju se sastanak Europskog vijeća i sastanak na vrhu država europodručja.

Sastanak sigurno neće biti lak, više nego ikad, a sudionici će se morati pozabaviti pitanjima koja su svi prioriteti i zahtijevaju ozbiljan i zajednički odgovor.

Naime, s obzirom na nedavne događaje koji su poremetili cijeli međunarodni poredak, Europska unija pozvana je reagirati i zauzeti vlastito stajalište na geopolitičkoj sceni.

Danas je, više nego ikad, njegov doprinos ključan u potrazi za novom stabilnošću i trajnim mirom, tako da se sukobi poput onih u Ukrajini i na Bliskom istoku ne ponavljaju i ne ponavljaju se strašnim intenzitetom kojem svjedočimo.

Nacrt zaključaka objavljen je 22. listopada, a Vijeće EU-a za opće poslove raspravljalo ga je 24. listopada.

Prije početka rasprave predsjednik Vijeća Charles Michel poslao je pismo članovima i članicama Vijeća. Poslani i objavljeni tekst glasi: “Naš sastanak odvija se u vrijeme velike globalne nestabilnosti i neizvjesnosti”, dokazujući da je ovo složeno vrijeme kao i uvijek za život i upravljanje najvišim institucijama.

U pismu predsjednik Michel navodi teme na dnevnom redu: stanje na Bliskom istoku, rat u Ukrajini, preispitivanje dugoročnog proračuna EU-a u sredini programskog razdoblja, gospodarsku konkurentnost Europe, migracije i vanjske odnose (posebno stanje u Sahelu i na Balkanu).

Bliski istok

Predsjednik Michel izjavio je: “Stanje na Bliskom istoku je tragedija”. A onda je rekao: “Očekujem da naš sastanak ponovi našu oštru osudu Hamasovih brutalnih i neselektivnih terorističkih napada na Izrael i da prizna izraelsko pravo da se brani u skladu s međunarodnim pravom i humanitarnim pravom. Moramo hitno raspraviti o tome kako osigurati učinkovitu isporuku humanitarne pomoći i pristup najosnovnijim potrebama. Također moramo surađivati s partnerima na ujedinjenom i koherentnom frontu kako bismo izbjegli opasnu regionalnu eskalaciju sukoba.

Kad je riječ o sukobu između Izraela i Hamasa, Vijeće EU-a već je 15. listopada objavilo priopćenje o stanju na Bliskom istoku. Tom su se prilikom članovi Vijeća složili o nedvosmislenoj osudi terorističke organizacije Hamas, o potrebi poduzimanja mjera kako bi se osigurale sve vrste humanitarne pomoći Pojasu Gaze te su od Hamasa zatražili hitno puštanje talaca na slobodu. Drugim riječima, jasan stav u korist Države Izrael da se obrani i suprotstavi svakom terorističkom činu i svakoj akciji kojom se krše pravila međunarodnog prava.

U tom je duhu predsjednik Charles Michel 17. listopada sazvao izvanredni sastanak Europskog vijeća kako bi procijenio stanje na Bliskom istoku.

Na sastanku Europskog vijeća 26. i 27. listopada čelnici i čelnice EU-a imat će priliku nastaviti rasprave o teškoj situaciji s kojom se suočavaju dotični narodi. Ključni prioriteti uključuju učinkovitu i hitnu dostavu humanitarne pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija te način suradnje s partnerima kako bi se izbjegla opasna regionalna eskalacija sukoba.

Ukrajina

Drugo ključno pitanje je kriza u Ukrajini, koju, unatoč strašnim događajima na Bliskom istoku, europske vlasti i institucije trebaju pravilno i kontinuirano pratiti.

Bit će ključno raspravljati o financijskoj, vojnoj i humanitarnoj potpori koja će se nuditi sve dok je ukrajinskom narodu potrebna. Vijeće također namjerava raspravljati o mogućnosti postizanja dogovora o osmom paketu vojne pomoći Ukrajini, koji je trenutačno blokiran mađarskim vetom.

EU je i dalje predan Ukrajini i njezinu narodu te će nastaviti pružati snažnu potporu koliko god je to potrebno.

Bliskost EU-a s ukrajinskim ciljem vidljiva je od samog početka, toliko da je Ukrajina u lipnju 2022. dobila status kandidata za članstvo u EU-u, uz obećanje da će pomoći u obnovi zemlje nakon završetka sukoba.

Posljednje djelovanje potpore ukrajinskom narodu bilo je Vijeće za vanjske poslove 23. listopada 2023., na kojem se raspravljalo o tome kako najbolje zadovoljiti najhitnije potrebe Ukrajine, među ostalim povećanjem protuzračne obrane i streljiva. Ministri i ministrice zatim su, uz Ujedinjene narode, raspravljali o konkretnim prijedlozima za buduću obranu i sigurnost zemlje, koji bi se također trebali provoditi kroz najstrukturniji i najsnažniji mogući mirovni koncept.

Pomoć EU-a do danas je iznosila 82 milijarde eura.

Europsko gospodarstvo

Na gospodarskom planu čelnici i čelnice EU-a preispituju napredak i raspravljaju o koracima koje je potrebno poduzeti kako bi se stvorilo snažno gospodarstvo sposobno zadovoljiti buduće potrebe. Cilj je uvijek izgraditi zajednički gospodarski sustav koji je snažniji i otporniji za budućnost.

Stoga je ključno raspravljati o industrijskoj politici, unutarnjem tržištu i načinima na koje možemo postići energetsku autonomiju, uključujući održiviji put ne samo za okoliš nego i za društvo u cjelini.

Migracija

Još jedno pitanje koje je posljednjih godina privuklo pozornost čelnika EU-a jest migracijska kriza. Međutim, unatoč brojnim politikama koje se provode u tom području, tek je u posljednjih godinu dana došlo do promjene smjera, nesumnjivo uzrokovane i sada neodrživim migracijskim pritiskom, zbog čega više nije moguće upravljati ovom krizom samo preraspodjelom unutar europskih granica.

Vijeće na sastanku 26. i 27. listopada namjerava nastaviti raspravu započetu na posljednjem sastanku na vrhu u Granadi.

Važno je podsjetiti na sav napredak postignut u tom području, posebno na Akcijski plan EU-a za središnje Sredozemlje, koji je Europska komisija predstavila 21. studenoga 2022., Akcijski plan za zapadnobalkansku rutu, predstavljen 5. prosinca 2022., Akcijski plan EU-a za zapadnosredozemne i atlantske migracijske rute, predstavljen 6. lipnja 2023., a Akcijski plan EU-a za istočno Sredozemlje, predstavljen 18. listopada 2023.

Od ključne su važnosti i Memorandum o razumijevanju o strateškom i sveobuhvatnom partnerstvu između Europske unije i Tunisa, potpisan 16. srpnja 2023., te akcijski plan u 10 točaka koji je predsjednica von der Leyen predstavila tijekom posjeta otoku Lampedusi 17. rujna 2023.

Vijeće u listopadu stoga će biti jedinstvena prilika za definiranje konačnih točaka plana za iskorjenjivanje nezakonitih migracija, istodobno nastavljajući uvoditi sve konkretnije i učinkovitije mjere kaznenog progona koje mogu braniti vanjske granice EU-a, a time i sigurnost i red na državnim područjima država članica.

Vanjski odnosi EU-a

Konačno, ne može se zanemariti teška situacija u Sahelu i na Balkanu.

Postoji jasna zabrinutost glede sigurnosne situacije na sjevernom Kosovu. Već u rujnu Kosovo i Srbija pozvani su što prije smanjiti napetosti kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice, budući da je normalizacija odnosa bitan uvjet za europski put obiju strana, koje su trenutačno u opasnosti da izgube važan napredak koji su do sada postigli.

Naposljetku, kad je riječ o Sahelu, koji je politički vrlo nestabilan, Europsko vijeće namjerava raditi na osiguravanju stabilnosti cijele regije, što je također ključno za stabilnost i sigurnost ostatka trenutačne geopolitičke strukture.

Naposljetku, važno je ponoviti osudu nedavnih terorističkih napada u Francuskoj i Belgiji te ponovno potvrditi da je Europska unija ujedinjena i nepokolebljiva u borbi protiv terorizma, mržnje i nasilnog ekstremizma svih vrsta