Hoće li Mađarska staviti veto na pristupne pregovore Ukrajine?

Jedno je pitanje na usnama svih europskih političkih vođa: hoće li Mađarska iskoristiti svoj veto u pristupnim pregovorima Ukrajine?

Mađarski premijer Viktor Orban prijeti da će “dići u zrak” summit Europskog vijeća koji će se održati sredinom prosinca. “Rat” koji je vođa nacionalista u Budimpešti objavio Bruxellesu ušao je u novu fazu: Mađarska prijeti ulaganjem veta na pitanje otvaranja pregovora o pristupanju Ukrajine bloku Europske unije, što je u središtu rasprava na sastanak šefova država EU u Bruxellesu od 14. do 15. prosinca.

Orbanov razlog: Ukrajina je “svjetlosnim godinama daleko” od Europske unije, a njezino bi pristupanje preokrenulo sustav raspodjele sredstava u EU. Kako bi spriječio neuspjeh summita o pristupanju Ukrajine od 14. do 15. prosinca, s preporukom Europske komisije za početak pregovora, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel posjetio je Budimpeštu. Iako zaključci nisu službeno izrečeni, možda dok je Viktor Orban podsjetio kako je Mađarska zajedno s Turskom uspješno blokirala ulazak Švedske u NATO i mahala njezinom neovisnošću od Bruxellesa, predsjednik EK podsjetio je da u Mađarsku dosad nije utekao niti jedan euro iz tekućeg proračuna EU, a taj novac iz DUZS namijenjen mađarskoj državi i dalje je blokiran zbog prijašnjih “nepodopština”.

Je li Charles Michel na ovom bilateralnom susretu uspio “uvjeriti” Mađarsku da ne sabotira prosinački summit? Na kraju sastanka nije održana konferencija za novinare.

“Konzultacije su bile detaljne”, napisao je Charles Michel na Facebooku.

“Jedinstvo Europske unije zahtijeva stalne napore i to je naša glavna snaga”, rekao je.

Sa svoje strane, mađarski premijer izvijestio je na svojoj stranici na društvenim mrežama da je to bila “korisna rasprava” ne navodeći više detalja.

Mađarska se protivi financijskoj pomoći EU-a od 50 milijardi eura za Ukrajinu

Viktor Orban ne samo da se protivi pristupanju Ukrajine, već i novom paketu financijske pomoći od 50 milijardi eura koji će Kijevu dati Europska unija. Financijska potpora namijenjena je za funkcioniranje ratom razorene ukrajinske države. Posjet Charlesa Michela Budimpešti uslijedio je nekoliko dana nakon što mu je čelnik Budimpešte poslao pismo u kojem traži “hitnu stratešku raspravu” u vezi s ovom potporom EU-a i utjecajem sankcija protiv Moskve.

“Europsko vijeće nije u poziciji donositi ključne odluke o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu, dodatnoj financijskoj potpori, daljnjem jačanju režima sankcija EU-a (protiv Rusije) ili o budućnosti procesa proširenja, osim ako se ne postigne konsenzus o našim buduću strategiju prema Ukrajini”, naveo je Viktor Orban u dokumentu upućenom predsjedniku EK, prenosi AFP.

Viktor Orban također je jednom drugom prilikom vrlo jasno dao do znanja da je obećanje Ukrajini da će biti primljena u EU “pogrešno” i da će njegov cilj biti “to ispraviti”. Taj bi “ispravak” zapravo bio protivljenje korištenjem prava veta na početak pregovora Ukrajine za pristupanje EU.

“Naš cilj bit će ispraviti pogrešno obećanje o početku pregovora s Ukrajinom jer je Ukrajina sada svjetlosnim godinama daleko od Europske unije”, rekao je premijer Viktor Orban.

Viktor Orban ne samo da želi blokirati proces proširenja EU – otvaranjem pregovora s Ukrajinom i Republikom Moldavijom – nego također prijeti da će blokirati usvajanje Pakta o migraciji i azilu, pitanje koje mnogi europski zapadnjaci vide kao od najveće važnosti. Države. Štoviše, u nedavnom “nacionalnom savjetovanju” koje je pokrenula vlada u Budimpešti, mađarski narod treba izraziti svoj stav prema odnosu s Ukrajinom i prema europskoj migracijskoj politici. Što se tiče migracija, države članice EU-a pojačavaju svoje napore u uspostavljanju učinkovite, humanitarne i sigurne europske migracijske politike. Ove učinkovite politike imaju za cilj osigurati da se prema tražiteljima azila postupa jednako u cijeloj Europi. Samo u 2023. broj ilegalnih dolazaka u zemlje članice EU-a dosegnuo je 233.139.

Nacionalističko-ekstremistička struja u posljednje vrijeme jača u Europi

Konzultacije “za nacionalni suverenitet”, jasno usmjerene protiv Bruxellesa i Europske komisije, imaju jedanaest pitanja, koja sva počinju s “Bruxelles”. “Bruxelles želi migrantska geta u Mađarskoj. Što vi mislite?” jedno je od pitanja na koje Mađari moraju odgovoriti. Istodobno, mađarski premijer nastavlja odugovlačiti proces ratifikacije švedskog članstva u NATO-u, dok je njezin glavni protivnik, Turska, već počela razmatrati sporazum u parlamentu.

Viktor Orban kaže da se Mađarskoj “ne žuri” ratificirati sporazum, tvrdeći da “nema prijetnje sigurnosti Švedske”. I Mađarska i Turska mjesecima su otezale, izmišljale razne razloge, pokušavale dobiti nove ustupke. Jedan od razloga koje je naveo mađarski premijer je da su švedski dužnosnici iznijeli “neutemeljene optužbe” o eroziji demokracije u Mađarskoj.

Uostalom, mađarski je čelnik jasno dao do znanja svom parlamentu da je plan Bruxellesa da eliminira europsku ovisnost o ruskim energentima u suprotnosti s interesima EU bloka i Mađarske. Zabrinutost zbog politike zbližavanja vlade FIDESZ-a s Rusijom postoji čak iu Budimpešti. Zastupnik u Europskom parlamentu iz mađarske oporbene Socijalističke stranke komentira da je blokiranje članstva Švedske – i Finske – u NATO-u osmišljeno kako bi se spriječilo jačanje NATO-a, što je protivno interesima Rusije.

Kada se Orban usprotivio vojnoj potpori od 20 milijardi eura za Ukrajinu, uvjetovao je svoj sporazum Kijevom uklanjanjem mađarske banke OTP s liste sankcija. Ukrajinske vlasti vjeruju da mađarska banka, koja nastavlja poslovati u Rusiji, podupire rat dajući zajmove s niskim kamatama obiteljima onih koji su poslani na frontu. Na kraju je Ukrajina pristala maknuti banku s crne liste, no Mađarska je smatrala da to nije dovoljno i zahtijevala je jamstva da banka u nekom trenutku neće ponovno biti na listi.

Mađarskoj su prijetili (kao i Poljskoj) i sankcionirali ju je aktiviranjem članka 7. Ugovora o EU, Europska komisija ju je odvela pred Europski sud i osudila. Blokirana su europska sredstva iz EU proračuna i NRP. Čak je pozvana da napusti EU nakon epizode u kojoj je Orban usporedio “diktaturu” Bruxellesa sa sovjetskom okupacijom svoje zemlje. Ipak, liberalni vođa u Budimpešti nastavlja ignorirati i ismijavati Bruxelles. I pritom dobiva ustupke. EU je krajem prošle godine zamrznuo 22 milijarde eura mađarskog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027., uglavnom zbog nedostataka u neovisnosti pravosuđa i LGBT+ pravima. No Mađarska je nedavno natjerala Bruxelles da oslobodi 920 milijuna eura kao predujam za NRDP, a Europska komisija opravdala je predujam kao “hitan” kako bi joj omogućila provedbu projekata za rješavanje energetske krize.

Protueuropski ispadi Viktora Orbana, jednog od najdugovječnijih europskih premijera, sve su veći, a čini se da njegov radikalizirani diskurs postaje sve popularniji. Nedavno je slovački premijer Robert Fico, nekoliko dana nakon preuzimanja dužnosti šefa vlade u Bratislavi, najavio da će njegova zemlja prekinuti vojnu potporu Ukrajini i blokirati 20 milijardi eura vojne pomoći koju je obećala EU. Jasno je da je Viktor Orban ponovno u kampanji. Nacionalističko-ekstremistička struja u posljednje vrijeme uzima sve više maha u Europi, a mogućnost ulaska velikog broja euroskeptika poput Viktora Orbana u europsko zakonodavno tijelo nakon europskih parlamentarnih izbora sljedećeg proljeća može samo naježiti Bruxelles.