Subscribe
Bugarska bi mogla uložiti velika sredstva u infrastrukturu kako bi se pripremila kada NATO bude trebao rasporediti svoje snage na njenom teritoriju. Hitno ulaganje u infrastrukturu – gdje je Bugarska, kao i Rumunjska, manjkava – izravno je povezano s planovima za proširenje borbene skupine NATO-a stacionirane na bugarskom tlu, o čemu je bugarski ministar obrane nedavno razgovarao s dužnosnicima Bijele kuće u Washingtonu. Sa sličnim problemom bila je – i još uvijek je – suočena Rumunjska, koja nije uspjela unaprijediti svoju cestovnu infrastrukturu unatoč brojnim kritikama, posebice dužnosnika u SAD-u, njezinom najjačem savezniku u NATO-u i s kojim ima strateško partnerstvo. Borbena grupa NATO-a raspoređena je u Cincu, u okrugu Brasov, strateški u srcu Rumunjske, ali je cestovna infrastruktura koja povezuje središte zemlje sa sjeverom i jugom loša. Trenutačno u Rumunjskoj ne postoji autocesta koja prelazi cijelu zemlju, što otežava kretanje kopnenih snaga u slučaju hitne potrebe. Ne samo NATO, nego i Europska komisija primijetila je hitnost provedbe ključnih infrastrukturnih projekata za vojnu mobilnost u dvjema zemljama.
Crnomorska autocesta važan je cilj za NATO
Dok Bugarska računa na privlačenje europskih fondova, ali i na dostupne programe NATO-a za modernizaciju svoje infrastrukture, Rumunjska je nedavno dobila zeleno svjetlo za izgradnju, kroz program Connecting Europe Facility – komponenta vojne mobilnosti, trećeg mosta preko Dunava koji povezuje dvije zemlje. U kontekstu rata u Ukrajini, buduća Crnomorska autocesta više nije samo investicija koja donosi gospodarske koristi i udobnost rumunjskim turistima koji žele provesti odmor na bugarskoj obali ili u Grčkoj, ona je postala važan cilj za NATO.
NATO treba infrastrukturu za brzo raspoređivanje trupa na istočno krilo. Ali nedostatak između bugarskih granica s Grčkom i Rumunjskom sprječava brzo raspoređivanje, a grčka luka Alexandroupolis postala je ključna za NATO, s obzirom na restriktivnu politiku Turske u tjesnacima Bosfor i Dardaneli. To je jasno iz nedavnih izjava bugarskog ministra obrane Emila Eftimova na javnoj televiziji u Sofiji. Prema njima, izgradnja autoceste Burgas-Varna bila bi ključni prioritet za NATO u okviru prometnog koridora VIII Dures-Varna i izgradnja koridora Constanta-Solun, koji su od ključnog strateškog značaja za brzo raspoređivanje NATO snaga. . U tom kontekstu, nedavno najavljeni investicijski projekti vlade u Sofiji usmjereni na jačanje veza sjever-jug usredotočeni su na crnomorsku autocestu. Projekt, koji je pokrenut krajem prošle godine, zajednički bi razvijale Rumunjska, Bugarska i Grčka, a “povezao” bi Mediteran s Crnim morem od grčkog grada Soluna do Sredozemnog mora preko Kavale, Alexandroupolisa, zatim preko bugarskog teritorija preko Burgasa do Varne i odatle do rumunjske luke Constanta. Ideja o ovom koridoru pokrenuta je prije nekoliko godina, no prvi konkretni koraci poduzeti su tijekom trilateralnog sastanka početkom listopada 2023. godine, koji su premijeri Bugarske, Grčke i Rumunjske – Nikolay Denkov, Kyriakos Mitsotakis i Ion-Marcel Ciolacu, imao u rezidenciji “Euksinograd” kod Varne. Ovdje je dogovoreno da će svaka od tri zemlje dati financijska jamstva u ukupnom iznosu od 6 milijardi eura. Također je dogovoreno traženje kredita kod europskih bankarskih institucija kao i besplatno financiranje iz europskih fondova. Gradnju bi izvodila zajednička tvrtka triju država, koja bi tražila pojedinačne izvođače. Taj bi megaprojekt uključivao dionice autoceste i željeznice te projekt naftovoda od Alexandroupolisa do Burgasa. S bugarske strane, procjenjuje se da bi crnomorska autocesta mogla biti gotova za pet godina.
Sofijski ministar financija Asen Vasilev komentirao je kako će Bugarska tražiti sredstva EU-a kako bi nadoknadila troškove, ali neće zaustaviti provedbu projekta jer je “ovo vrlo važno za trgovinu između zemalja, osobito nakon rata u Ukrajini i onoga što se događa u Gaza”.
Bugarske vlasti do sada nisu odabrale trasu za autocestu na svom teritoriju. Posljednje detaljne informacije o projektu Sofija je dala prošlog proljeća. Obećanje privremene vlade bilo je da će 2024. Crnomorska autocesta imati procjenu utjecaja na okoliš (EIA). Autocesta između Varne i Burgasa duga je 104 km. Do sada je izgrađeno samo 8 km. Bugarska vlada trenutačno pokušava dovršiti autoceste Hemus, Struma, Ruse – Veliko Tarnovo i brzu cestu do drugog mosta preko Dunava. Prema riječima dužnosnika u Sofiji, radovi na polovici od nedostajućih 15 km autoceste Struma trebali bi biti dovršeni u bliskoj budućnosti. Projekt je također ključan za mobilnost u NATO-u.
Govoreći nedavno o budućim ulaganjima u infrastrukturu, bugarski ministar obrane govorio je o novim cestama i željeznicama koje mogu osigurati brzo raspoređivanje savezničkih trupa, kao i naftovodima i plinovodima te novim skladištima. Oni se neće graditi iz proračuna za obranu i također će služiti u civilne svrhe.
“O raspoređivanju multinacionalne borbene skupine NATO-a na našem teritoriju raspravljalo se desecima i stotinama puta. Tijekom mog prošlotjednog posjeta SAD-u razgovarali smo o tome kako (mi) možemo najbolje osigurati potrebnu infrastrukturu kao zemlja domaćin i kako SAD nam može pomoći, tako da možemo iskoristiti dostupna međunarodna sredstva za sufinanciranje da to izgradimo”, rekao je Tagarev u intervjuu za bTV.
Bugarska ima bilateralni sporazum sa SAD-om o zajedničkom korištenju četiriju bugarskih vojnih baza, a na bugarskom tlu stacionirana je multinacionalna borbena skupina NATO-a pod talijanskim zapovjedništvom koja broji oko 1000 vojnika. U planu je i proširenje kontingenta na 1500 vojnika te izgradnja vojne baze za potrebe NATO-a u južnoj Bugarskoj, što će omogućiti formiranje brigade.
Osim cesta, Bugari su u posljednje vrijeme jako promovirali i projekt izgradnje trećeg mosta preko Dunava. Europska komisija spremna je sufinancirati i izgradnju mosta koji će povezati Rumunjsku i Bugarsku i projekt poboljšanja plovidbe Dunavom. Nedavno je projekt trećeg mosta preko Dunava, koji će se graditi na rumunjskoj strani, uvršten na popis investicija koje su pobijedile na natječaju za projekte u Bruxellesu. Veličina projekta nije za zanemariti ako se misli da će samo za studiju izvodljivosti biti izdvojeno 18 milijuna eura, navodi știripesurse.ro.
Rumunjska 2023.: 1000 kilometara autoceste i brze ceste
Rumunjska je 2023. prešla granicu od 1000 km autocesta i brzih cesta. Iako se smatra natprosječnom godinom po inauguracijama, bila je to veliki neuspjeh. Međutim, 2024. trebala bi doći s povezivanjem A1 (Bukurešt – Nădlac) s A2 (Bukurešt – Constanta). S nešto više od tisuću kilometara autocesta i brzih cesta te manje od 500 kilometara željezničkog kolosijeka po kojem vlakovi mogu juriti brzinom od 160 km/h, Rumunjska uvelike zaostaje za zemljama u regiji poput Poljske i Mađarske. Rumunjska ima četiri puta manje kilometara autoceste i gotovo sedam puta manje kilometara modernizirane željeznice. Bez ulaganja u modernizaciju, današnja rumunjska infrastruktura teško bi se nosila sa složenim vojnim transportima – poput američkih tenkova Abrams – pa čak i s brzim transferima.
Međutim, rat u Ukrajini i mogućnosti koje je otvorio Nacionalni plan oporavka i otpornosti potpuno su promijenili izglede Rumunjske. Trenutno je u izgradnji 669 kilometara autocesta koje bi trebale biti gotove u sljedeće 4 godine. Planirana su još 553 kilometra koja bi mogla biti dovršena do 2030. godine, čime bi ukupna duljina autocesta iznosila preko 2220 kilometara.
Što se željeznica tiče, od 13.545 kilometara do 2030. trebalo bi ih modernizirati 3230 kilometara. Mali djelić onoga što je stvarno potrebno, ali ipak mnogo više nego što je Rumunjska uspjela učiniti u posljednjih 40 godina. Sve glavne veze između glavnih rumunjskih pokrajina trebale bi se unaprijediti u sljedećih 7 godina, omogućujući brzine do 160 km/h u svakom smjeru. Tek tada bismo konačno mogli govoriti o brzim prometnim vezama koje povezuju istočni bok EU sa srednjom Europom, ali također omogućuju brze veze sa Sredozemnim morem na koridoru sjever-jug, vitalnom za interese Rumunjske, EU i NAS.
Fotografija: Pickpik.com