Subscribe
Između Moldavije i Ukrajine nalazi se regija koja se često zanemaruje na globalnoj sceni, a ipak je prepuna složenosti i kontroverzi. Pridnjestrovlje, službeno Pridnjestrovska Moldavska Republika, stoji kao samoproglašena država s dvosmislenim suverenitetom i vrlo jakim vezama s Rusijom. Sada vlastitu krizu identiteta nastoji riješiti formalnim ujedinjenjem s “maticom domovinom”.
Kratka povijest “Republike”
Porijeklo krize identiteta u Transnistriji seže do raspada Sovjetskog Saveza. Kako se SSSR raspao 1991., Moldavija je proglasila neovisnost, ali Pridnjestrovlje, naseljeno pretežno etničkim Rusima i Ukrajincima, opiralo se integraciji u novu moldavsku državu. Uslijedio je kratak, ali krvavi sukob koji je doveo do prekida vatre 1992. godine. Od tada, Pridnjestrovlje funkcionira kao de facto neovisna cjelina, ali još uvijek nepriznata od međunarodne zajednice.
Unatoč nedostatku međunarodnog priznanja, ima vlastitu vladu, vojsku i institucije, pokazujući privid državnosti. Međutim, njezin politički legitimitet ostaje sporan, a Moldavija tvrdi svoj teritorijalni integritet i suverenitet nad regijom.
Ono što sprječava legitimnu moldavsku državu da vrati navedeni teritorij je službeni bataljun ruske vojske, točnije 14. , koji čuva Pridnjestrovlje od spomenutog prekida vatre. Bez potpore NATO-a i bez jake vlastite vojske, Moldavija nije imala drugog izbora nego čekati i nadati se da će glavni igrači na međunarodnoj sceni kad-tad, nekako, nekako, riješiti ovo pitanje.
Godine su prolazile, a Pridnjestrovlje je ostalo geopolitička zagonetka. Ali sve je to možda na rubu promjene…
Što smjeraju?
Moldavska obavještajna služba i transdnjestrejski aktivisti koji se zalažu za ponovno ujedinjenje s Moldavijom prošli su tjedan objavili upozorenje da vlasti u Tiraspolu (glavnom gradu ove otcijepljene “republike”) pripremaju svoj najveći strateški potez dosad – krajnja svrha je ništa drugo do njihova potpuna asimilacija u Rusku Federaciju.
Očekuje se izvanredno okupljanje, kako se naziva, predstavnika na različitim razinama iz Pridnjestrovlja, zakazano za 28. veljače, kako bi se uputio službeni apel Moskvi u vezi s potencijalnom integracijom separatističke regije u Rusku Federaciju, kako je prenio pridnjestrovski disident Ghenadie Ciorba do Deschide.md . Slučajevi takvih skupština, koje su okupile sve izabrane dužnosnike iz Pridnjestrovlja, bili su vrlo rijetki, a dogodili su se samo dva puta u povijesti: 1990., kada su proglasili autonomnu, ali međunarodno nepriznatu separatističku republiku, i 2006., kao odgovor na optužbe o ekonomska blokada Kišinjeva.
Ciorba ističe termin održavanja skupštine u Tiraspolu, koji se poklapa s predviđenim obraćanjem ruskog predsjednika Vladimira Putina Saveznoj skupštini. Prema njegovim riječima, očekuje se da će na forumu predstavnika Pridnjestrovlja biti pokrenut službeni zahtjev stanovnika s lijeve obale regije za pripajanje Ruskoj Federaciji. Nakon toga, 29. veljače, Putin bi navodno najavio ovaj razvoj događaja Saveznoj skupštini, koja bi zatim odlučila hoće li prihvatiti zahtjev.
Budu li proruske vlasti u Tiraspolu nastavile s takvim postupkom, to bi moglo povećati napetosti u dugotrajnom sukobu u Pridnjestrovlju, pružajući mogući izgovor za vojnu intervenciju Kremlja. Povijesno gledano, Rusija je navodila slična opravdanja za oružane intervencije na područjima kao što su Gruzija, Krim i Ukrajina.
Institut za proučavanje rata (ISW), poznati i cijenjeni think-tank u ovakvim stvarima, također je izdao javno upozorenje o događajima koji bi se mogli dogoditi do kraja ovog mjeseca, a koje su potpisali njihovi stariji urednici George Barros, Fredrick W. Kagan, Christina Harward i Angelica Evans.
Osim toga, zabrinutosti koje su nedavno izrazili razni izvori nisu samo ukorijenjene u povremenim raspravama ili glasinama. Samoproglašena republika je u prošlosti uspostavila potrebne pravne strukture za nastavak integracije u Rusku Federaciju. Od 2006. Pridnjestrovlje je formalno izrazilo želju za pripajanjem Rusiji. Godine 2006. u Pridnjestrovlju je održan referendum za pripajanje Ruskoj Federaciji, dok je odbijen referendum o ponovnom ujedinjenju s Moldavijom. U siječnju 2023., predsjednik Pridnjestrovlja Vadim Krasnoselsky ponovio je stalnu predanost regije provedbi referenduma iz 2006. u vezi s pridruživanjem Rusiji.
Nadalje, ISW procjenjuje da bi ova strateška evolucija mogla pružiti Ruskoj Federaciji platformu za vježbu hibridnog ratovanja protiv gotovo bespomoćne Republike Moldavije, kroz vrlo raznolika sredstva, u rasponu od cyber domene do operacija u stvarnom životu.
Ukrajina je skeptična prema informacijama
Ukrajinska obrambena obavještajna služba izvijestila je da predstavnici nepriznate Pridnjestrovske republike ne planiraju podnijeti peticiju predsjedniku Vladimiru Putinu za uključivanje separatističke regije u Rusiju tijekom nadolazećeg kongresa kasnije ovog mjeseca, piše Ukrajinska pravda . Ukrajinske vlasti sugeriraju da su ove spekulacije, koje trenutno kruže u medijima, sastavnica unutarnje političke dinamike Moldavije i također odražavaju napore Pridnjestrovlja da zaštiti svoje gospodarske interese.
Međutim, zbog geografske lokalizacije Pridnjestrovlja moglo bi se pokazati da je u najboljem ratnom interesu Ukrajine da se taj događaj dogodi. Blizina između najstrože čuvanog i nasilnog dijela Ukrajine, odnosno Odeške oblasti i onoga što bi se moglo pokazati kao pridnjestrejsko ratište mogla bi potaknuti Kijev da želi rusku aneksiju regije. Sljedeći korak bio bi, naravno, okupacija tog područja od strane ukrajinskih oružanih snaga i korištenje te okupacije kao aduta za potkusurivanje u međunarodnim pregovorima koji će neizbježno započeti u nekom trenutku s ciljem okončanja rusko- ukrajinski rat. Zvuči li to nategnuto? Možda zapadnim analitičarima jest, ali tijekom rata bilo je izvješća o razgovorima između savjetnika Zelenskog i predsjednice Moldavije Maie Sandu o “rješenju” problema Transnistrije. Ovog mjeseca, gospođa Sandu je izjavila za France24 da ako Kijev dobije rat “pojavljuje se prilika” za navedeno “rješenje”. Nije ulazila u mnoge detalje.
Međutim, napetosti u Kišinjevu ostaju visoke
Ured za politiku reintegracije pri Vladi Republike Moldavije uputio je poziv pridnjestrovskim vlastima, pozivajući ih na oprez i suzdržavanje od impulzivnih radnji. Ovo priopćenje Ureda slijedi nakon izvješća koja kruže u javnoj sferi u vezi s nadolazećim kongresom zastupnika na svim razinama zakazanim za 28. veljače u Pridnjestrovlju, kako je priopćeno iz Ureda na službenim stranicama Vlade Republike Moldavije.
Ističući svoje budno praćenje situacije u regiji Transnistrian, Ured održava stalnu komunikaciju s Misijom OESS-a i drugim međunarodnim partnerima. Komentar naglašava uvjerenje da je Tiraspol svjestan mogućih posljedica “nepromišljenih” odluka.
Izvori iz rumunjske vlade otkrili su za G4Media (jedan od vodećih portala s političkim vijestima u Rumunjskoj) da bi predsjednica Republike Moldavije Maia Sandu trebala prisustvovati nadolazećem kongresu Europske pučke stranke (EPP) u Bukureštu za dva tjedna, u pozadini pojačanih napetosti. Kongres EPP-a, zakazan za 6. i 7. ožujka, okupit će sve šefove država i vlada, uz čelnike stranaka iz EPP-a, uz istaknute osobe poput predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen, predsjednice Europskog parlamenta, Roberta Metsola, te svi europski povjerenici povezani s političkim blokom.
Takve odluke pokazuju da bi Republika Moldavija mogla imati pristup informacijama koje se drže podalje od javnosti i da će pokušati okupiti zapadne sile za svoju stvar ako se ostvari najgori mogući scenarij. No, kao iu slučaju Ukrajine, još uvijek nije poznato kojim putem mogu ići Europska unija i/ili NATO, s obzirom na to da Moldavija još nije dio ni jedne ni druge organizacije.