Subscribe
Posljednja prepreka u članstvu Švedske u Sjevernoatlantskom savezu (NATO) je uklonjena. Dugo očekivani događaj povijesni je korak u jačanju sjevernog krila saveza i za nordijsku zemlju, koja je zadržala svoju neutralnost tijekom oba svjetska rata i sukoba u Hladnom ratu.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu prije dvije godine, Švedska je najavila kandidaturu za članstvo u NATO-u u svibnju 2022., u isto vrijeme kad i Finska, koja je u travnju 2023. postala 31. članica NATO-a nakon što su sve članice saveza ratificirale njezin pristup.
Podsjetimo, Švedska nije sudjelovala ni u jednom većem vojnom sukobu u proteklim stoljećima te je, kako je već rečeno, tijekom dva svjetska rata zauzela politiku neutralnosti. Međutim, u svojoj dugoj povijesti kao država, Švedska je sudjelovala u nekoliko vojnih sukoba. Posljednji veliki sukob u kojem je sudjelovala bio je, nakon Napoleonova poraza, Švedsko-norveški rat 1814. godine. To je dovelo do odvajanja dviju nordijskih zemalja i Norveška je bila prisiljena ujediniti se sa Švedskom pod švedskim kraljem, ali uz određenu autonomiju. Prije ovog posljednjeg vojnog sukoba Švedska je također sudjelovala u Tridesetogodišnjem ratu (1618.-1648.), velikom sukobu u Europi koji je uključivao nekoliko sila, a Švedska je dala značajan doprinos ratu i stekla teritorij tijekom njega. Unutar šireg razdoblja Velike sjeverne pobune, Švedska je bila uključena u Sjeverni rat (1700.-1721.) kada su Norvežani izgubili važne teritorije u korist drugih europskih sila poput Rusije.
Vraćajući se u današnje vrijeme, pristupanje Finske i nedavno Švedske NATO-u može se smatrati najznačajnijim proširenjem saveza od njegovog proširenja na istočnu Europu 1990-ih. Posljednjih desetljeća Švedska je intenzivirala svoju suradnju s NATO-om pridonoseći vojnim operacijama uključujući Afganistan. Prema vojnim stručnjacima, pristupanje Švedske pojednostavit će planiranje obrane i suradnju na sjevernom krilu saveza.
Nakon posljednjeg posjeta švedskog premijera Ulfa Kristerssona, očekivalo se da će glasovanje u mađarskom parlamentu u ponedjeljak 26. veljače biti puka formalnost s obzirom na dvotrećinsku većinu koalicije Viktora Orbana. Tijekom posjeta Ulfa Kristerssona sredinom veljače, Mađarska i Švedska potpisale su ugovor o isporuci oružja, čime su, očekivano, prekinuta višemjesečna odgađanja promjene švedske sigurnosne politike. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., Švedska je napustila svoju politiku nesvrstanosti radi veće sigurnosti unutar Sjevernoatlantskog saveza. Prema zapadnim čelnicima, sa Švedskom kao sekundarom Finskoj u NATO-u, postavši 32. članica, to je upravo ono što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokušao izbjeći kada je pokrenuo sukob u Ukrajini – širenje saveza.
Turska i Mađarska držale su Švedsku pred vratima NATO-a
Finska je prošle godine postala 31. članica NATO-a, dok je Švedska bila u nemilosti Turske i Mađarske, zemalja koje imaju bolje odnose s Rusijom od ostalih članica saveza i protivile su se blokiranju švedskog pristupanja NATO-u u tandemu s Finskom. Prva zemlja koja je odbila ratificirati pristup Švedske bila je Turska. Kako bi glasala za pristupanje Švedske savezu, vlada u Ankari zahtijevala je da nordijska država poduzme oštrije mjere protiv militanata iz Kurdistanske radničke stranke (PKK). U to je vrijeme turska država tvrdila da su militanti PKK-a učinili Švedsku svojim domom. Nakon toga, kako bi umirila Tursku, Švedska je promijenila svoje zakone i ublažila pravila o prodaji oružja. Umjesto toga, predsjednik Tayyip Erdogan uvjetovao je ratifikaciju članstva američkim odobrenjem prodaje borbenog zrakoplova F-16 Turskoj. Ankara trenutno čeka odobrenje američkog Kongresa da SAD Turskoj proda dugo očekivane zrakoplove F-16.
Turski potpis ostavio je Mađarsku kao posljednju prepreku. Protivljenje Mađarske pristupanju Švedske bilo je manje jasno. Kritike švedskih dužnosnika o smjeru demokratskog razvoja pod premijerom Viktorom Orbanom bile su izgovori Mađarske, a ne konkretni zahtjevi. Čelnik Budimpešte istaknuo se u EU održavajući bliske veze s Kremljom. Viktor Orban je dugo izražavao načelnu potporu švedskoj kandidaturi, ali je bio sprečen stalno zahtijevajući “poštovanje” od Stockholma, koji smatra previše kritičnim prema njegovoj politici. Situacija se konačno raspetljala ranije ove godine, a epilog “dugog procesa izgradnje povjerenja”, prema Viktoru Orbanu, zapečaćen je tako što je Mađarska kupila četiri borbena zrakoplova Gripen od Švedske kako bi ojačala svoju trenutnu flotu od 14. Pristupanje označava veliku promjenu za švedsku obranu, koja sada ulazi u zajednički, veliki geopolitički razvoj u regiji. Peter Hultqvist (bivši socijaldemokratski ministar obrane) izjavio je u jesen 2021. da može “jamčiti” da Švedska nikada neće sudjelovati u pristupanju NATO-u. Ruska invazija na Ukrajinu označila je dramatičan preokret među vladajućim i oporbenim strankama. Jasna većina švedskog parlamenta glasala je u svibnju 2022. za odobrenje zahtjeva za članstvo u NATO-u.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je glasovanje u mađarskom parlamentu 26. veljače.
“Sada kada su sve članice odobrile, Švedska će postati 32. NATO saveznik. Švedsko članstvo će nas sve učiniti jačima i sigurnijima”, napisao je Stoltenberg na X.
“Danas je povijesni dan. Švedska je spremna preuzeti svoje odgovornosti za euroatlantsku sigurnost”, napisao je švedski premijer Ulf Kristersson na X.
Pristupanje Švedske i Finske NATO-u sada znači da je Baltičko more sada dom samo članicama NATO-a. Neki analitičari tvrde da je Baltičko more sada postalo “jezero NATO-a”.
“Ovo je posljednji postavljeni dio slagalice NATO karte u sjevernoj Europi”, kaže analitičar AFP-a Robert Dalsjö iz Švedske agencije za obrambena istraživanja.
Sa svoje strane, predsjednik Klaus Iohannis rekao je da bi ulazak Švedske u obitelj NATO-a poboljšao obranu i odvraćanje na istočnom krilu.
“Danas su postavljeni uvjeti za dobrodošlicu Švedskoj u obitelj NATO-a. Doprinos zemlje euroatlantskoj sigurnosti je znatan. Sa Švedskom u NATO-u, pojačat ćemo obranu i odvraćanje na istočnom krilu i nastaviti našu snažnu potporu Ukrajini. Zajedno mi smo jači”, napisao je predsjednik Klaus Iohannis na mreži X.
Švedska savezu donosi važna vojna sredstva kao što su najsuvremenije podmornice prilagođene uvjetima u Baltičkom moru i pozamašnu flotu borbenih zrakoplova Gripen domaće proizvodnje. Švedska će također povećati svoju vojnu potrošnju tako da bi ove godine trebala dosegnuti NATO prag od 2% BDP-a.
NATO jednostavnim jezikom
Sjevernoatlantski savez je međuvladina vojna organizacija nastala nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma 4. travnja 1949. godine. Na kraju Drugog svjetskog rata Europa je bila razorena, a napetosti između bivših savezničkih sila poput Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza rasle su. U ovoj klimi neizvjesnosti pojavila se potreba za jačanjem sigurnosti i suradnje između zapadnoeuropskih naroda i Sjedinjenih Država. Dana 4. travnja 1949. Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države potpisale su Washingtonski ugovor, obvezujući se na pružanje uzajamne vojne pomoći u slučaju oružanog napada na jednu ili više stranaka ugovora. NATO je odigrao ključnu ulogu tijekom Hladnog rata, pružajući snažan savez protiv potencijalnih prijetnji iz Sovjetskog Saveza i njegovog satelitskog bloka. Organizacija je postupno širila svoje članstvo tijekom godina, a Njemačka je primljena 1955., što je označilo stalan rast saveza. Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991., NATO je revidirao svoju ulogu i prilagodio svoje strukture za suočavanje s novim prijetnjama poput terorizma i nestabilnosti u regijama poput Balkana. Savez se nastavio širiti, pridružujući mu se nove države članice iz srednje i istočne Europe. Vojno, savez je bio uključen u razne operacije, uključujući intervencije na Balkanu 1990-ih i nekoliko misija u Afganistanu, Iraku i drugim područjima nestabilnosti. Članovi saveza pokušali su razviti konstruktivne odnose s Rusijom. Međutim, bilo je trenutaka napetosti, poput širenja saveza na bivše sovjetske republike i sukoba u Ukrajini. NATO je danas i dalje vitalan savez za kolektivnu sigurnost, s članicama koje surađuju u vojnim pitanjima, ali iu suočavanju s drugim prijetnjama poput klimatskih promjena i pandemija.