Subscribe
Kanarski otoci jedna su od devet regija koje se nazivaju “najudaljenijim” u Europskoj uniji. Dana 25. siječnja 2024. Odjel za politiku strukturne i kohezijske politike u Europskom parlamentu objavio je izvješće o kohezijskoj politici u najudaljenijim regijama koje prikazuje prilično sumornu situaciju za španjolsku regiju.
Prije svega, Kanarski otoci pokazuju najgori trend bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku kao postotak prosjeka EU 27 između 2000. i 2021. Ovaj prekrasni teritorij u Španjolskoj bilježi pad od više od 30% u ta dva desetljeća. Takva izvedba više nego utrostručuje drugi najgori razvoj.
Godine 2000. Kanarski je arhipelag među devet najudaljenijih regija bio onaj s BDP-om po glavi stanovnika najbližim prosjeku EU (97%); nakon “nevjerojatnog pada”, Martinica, Madeira, Azori i Guadeloupe sada su ga nadmašili.
Što se tiče BDP-a po stanovniku u postotku od nacionalnog prosjeka, trend nažalost nije bolji. Od devet regija, sedam je poboljšalo svoju situaciju između 2001. i 2021. Samo Francuska Gvajana i Kanarski otoci ne; ali Francuska Gvajana gubi 5%, dok Kanarski otoci padaju za više od 10%, još jednom, više nego dvostruko od druge najgore ocjene.
S obzirom na ovaj scenarij, europarlamentarac g. Jorge Buxadé Villalba obratio se Europskoj komisiji, podsjećajući vlasti EU-a da je pad kanarskog BDP-a po glavi stanovnika izravno uzrokovan dolaskom 211.000 novih imigranata, što predstavlja povećanje stanovništva od 40%. Međutim, preostalih 60% nije objašnjeno, bilo od strane regionalne vlade ili od strane studije Europskog parlamenta. Stoga će biti vrlo važno znati što Europska komisija ima za reći kao odgovor političaru VOX-a.
Štoviše, loš gospodarski razvoj Kanarskih otoka u suprotnosti je s financiranjem EU-a namijenjenim najudaljenijim regijama za razdoblje 2014.-2020. Od njih devet, Kanarski otoci dobili su 1841 milijun eura, odnosno 817 eura po stanovniku.
Ista situacija se ponavlja za razdoblje 2021.-2027. Sa 686 eura po stanovniku EU sredstava u programima regionalne kohezijske politike, Kanarski otoci dobivaju najmanje od svih.
Također vrijedi napomenuti da između dva razdoblja Kanarski otoci gube 16% sredstava, i to ne računajući inflaciju u novom razdoblju. To je u suprotnosti s Madeirom, koja u tekućem razdoblju ima povećanje od 56% u odnosu na prethodno.
Potpredsjednik stranke ECR Buxadé također je pitao Komisiju zašto je dodjela sredstava po glavi stanovnika Kanarskim otocima najniža među svim najudaljenijim regijama, kako za razdoblje 2014.-2020., tako i za 2021.-2027.
Konačno, Kanarski su otoci najlošije rangirani u kumuliranim isplatama EU-a od listopada 2023. kao postotak ukupne alokacije EU-a u regionalnim programima kohezijske politike za najudaljenije regije za razdoblje 2014. – 2020., s 35%, 10% manje od druge najlošije. G. Buxadé pitao je Europsku komisiju zašto je od 402 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda dodijeljenih Kanarskim otocima u razdoblju 2014.-2020. izvršeno samo 35 %.
Zaključno, možemo se zapitati zašto se vlasti EU-a tako oštro odnose prema Kanarskim otocima i zašto španjolske javne vlasti u proteklom desetljeću nisu bile učinkovitije u traženju sredstava. Nadalje, pad njezina BDP-a po glavi stanovnika pokazuje manjkavu nacionalnu gospodarsku politiku.
Studija također navodi da je obrazovna razina stanovništva Kanarskih otoka niža od nacionalnog prosjeka i to na svim stupnjevima obrazovanja. Pokazuje niske stope završetka strukovnog osposobljavanja i ispodprosječne rezultate međunarodnog ocjenjivanja u raznim područjima, posebno u predmetima poput stranih jezika, a posebno u usporedbi s prosjekom OECD-a. Što je još važnije, stopa napuštanja škola u regiji i dalje je visoka.
Kako s obrazovne tako i s ekonomske točke gledišta, ljudi s Kanara zaslužuju bolje. Čini se da je sazrelo vrijeme za novu političku strategiju, nadamo se uz potporu mnogih glasača koji legalno borave u objema provincijama arhipelaga.
Izvor slike: Novi humanitarac