Subscribe
Akvinski je uvjerljivo tvrdio da bi se zakon trebao brinuti samo o porocima štetnim za druge…
U prethodnom članku raspravljala sam o uobičajenom argumentu radikalnih feministkinja protiv legalizacije prostitucije. Radi se o tome da je prostitucija ponižavajuća za žene i stoga nije zločin bez žrtava. Moj odgovor je bio da bi prostitucija mogla biti ponižavajuća, ali ne samo za žene koje prodaju seksualne usluge, nego i za druge: za muškarce koji također prodaju takve usluge, i za mnoge muškarce (i vrlo malo) žena koji ih kupuju. Ponižavajuće je jer otkriva ljudske nesavršenosti i nedostatke, tužnu nesposobnost nekih pojedinaca da zadovolje sve svoje seksualne potrebe u normalnom nematerijalnom odnosu s drugom osobom. Također sam tvrdio da čak i ako se prostitucija može prepoznati kao porok, ona se ne smije učiniti zločinom, jer, kako prihvaćaju ugledni autoriteti sv. Augustin i sveti Toma Akvinski, posljedice zabrane su vjerojatno puno gore od posljedice toleriranja. Spolni nagon je jak kod većine ljudi, rezultat prirodne selekcije tijekom milijuna godina. ‘Uklonite prostitutke iz ljudskih poslova i zgrčit ćete svijet od požude’, uzvikuje sveti Augustin. U istom duhu pita se Bernard de Mandeville u svojim ozloglašenim Basnama (I, str. 96): ‘Tamo gdje šest ili sedam tisuća mornara stigne odjednom, kao što se često događa u Amsterdamu, koji nisu vidjeli nikoga osim vlastitog spola mnogo mjeseci zajedno, kako se može pretpostaviti da poštene žene bi li nesmetano hodali ulicama, ako nema bludnica po razumnim cijenama?’
Ne slijedi željeni zaključak
Ovdje bih željela analizirati još jedan uobičajeni argument radikalnih feministica za zabranu prostitucije. Radi se o tome da prostitucija uvijek uključuje iskorištavanje žena. To nije profesija u koju žene ulaze dragovoljno, tvrde radikalne feministice. U prošlosti su žene bile prisiljene na prostituciju zbog siromaštva, nezaposlenosti ili nedostatka obrazovanja, kao što opisuje George Bernard Shaw u svojoj predstavi o tome, Profesija gospođe Warren. Na poslu su bili i nedvojbeno su često još uvijek maltretirani od strane svojih muških menadžera, makroa (ili ponekad od strane ženskih menadžera, gospođa) i maltretirani od strane često korumpiranih policijskih odjela za poroke. Izbori koje prostitutke čine uglavnom su iluzorni, kaže se. Štoviše, danas postoji snažna veza između prostitucije i trgovine ljudima, primjećuju radikalne feministice. Postoji asimetrija moći između (uglavnom) prostitutki i njihovih (uglavnom) muških kupaca.
Problem s ovim argumentom je što on zapravo ne podržava zakonsku zabranu prostitucije. Ako su u prošlosti žene bile prisiljene na prostituciju zbog siromaštva, nezaposlenosti ili nedostatka obrazovanja, što je sigurno često bio slučaj, odgovor je trebao biti pokušati smanjiti takva društvena zala, a ne ukloniti možda jedinu dostupnu priliku tada da bi žene pobjegle ili ih barem ublažile. U današnjim bogatim zapadnim društvima ta društvena zla su uglavnom nestala. Većina žena ima mnogo mogućnosti za odabir. Zamislite međutim na trenutak djevojku čija je jedina prednost to što je fizički privlačna. Ne bi li trebala moći zaraditi neki prihod od ove imovine prodajom seksualnih usluga muškarcima? Zašto bi joj se oduzela jedina prilika da pobjegne od napornog rada?
Argument se može preokrenuti
Argument iz eksploatacije ne samo da ne podupire zakonsku zabranu prostitucije, već je zapravo argument za njezino legaliziranje. Nitko ne bi poricao da mnoge prostitutke iskorištavaju njihovi makroi ili gospođe te da se trgovina ljudima radi seksa odvija, uglavnom iz siromašnih zemalja u bogate zemlje Zapada (da ne zaboravimo i seks turizam u suprotnom smjeru). Ali ako je prostitucija legalna umjesto da bude prisiljena u podzemlju, policija bi mogla pomno nadzirati javne kuće i ulične kuće i proširiti na žene koje rade u ovom sektoru zaštitu zakona od prijevare i prisile. Bilo bi puno lakše nego što je sada u mnogim zemljama spriječiti zlostavljanje djece. Prostitutke bi mogle biti prisiljene na redovite liječničke preglede kako bi se spriječio prijenos spolnih bolesti. Morali bi platiti porez na svoj prihod. Trgovina ljudima bi postala mnogo teža, a makroi i gospođe bi imale puno manje moći nad prostitutkama.
Utjecaj interneta
Iako je sve to istina, internet cijelu raspravu o iskorištavanju prostitutki čini gotovo besmislenom. Imalo je veliki utjecaj to što je internet u mogućnosti brzo i izravno povezati kupca i prodavača. Neke trgovine mješovitom robom gase posao jer ljudi kupuju svoje potrepštine putem interneta i dostavljaju ih kući. Redovne putničke agencije uglavnom su nestale jer ljudi pretražuju i plaćaju zrakoplovne karte i smještaj online, izravno od zračnih prijevoznika i hotela. Ekonomija dionica omogućuje poduzetnim pojedincima da svoju djelomično neaktivnu imovinu, kao što su kuće ili automobili, bolje iskoriste tako što vode vlastiti mali hotel ili taksi usluge, povezujući se izravno sa svojim klijentima putem posrednika kao što su Airbnb i Uber.
Ova revolucija u komunikaciji zahvatila je i seks industriju, kako pornografiju tako i prostituciju, i doista je donekle integrirala te dvije aktivnosti. Sada pojedine žene (i muškarci) mogu ponuditi neke seksualne usluge online putem agencija kao što su Onlyfans i Chaturbate: otvaraju račun, stavljaju kameru u sobu, povezuju je s internetom i čekaju kupce. Potencijalni kupci mogu postati redoviti pretplatnici ili povremeni posjetitelji, tražeći i plaćajući pojedinačne emisije izravno, prema pojedinim ukusima i preferencijama. U suštini, prodavači na ovom tržištu privatno proizvode pornografiju, dok se čini da je mala razlika između njihove razmjene s kupcima i barem nekih oblika prostitucije. Oni kupci koji ipak žele fizički kontakt iz stvarnog života mogu lako pronaći online pojedince koji su ih spremni susresti na relativno sigurnim mjestima i spremni pružiti ono što žele po slobodno dogovorenim cijenama.
Internet je tako uklonio ili barem uvelike smanjio moguću eksploataciju seksualnih radnika od strane lažnih posrednika, bilo da su proizvođači pornografije, trgovci ljudima, makroi ili gospođe. Seksualne radnice sada se mogu izravno povezati sa svojim klijentima, plaćajući samo umjerene naknade uglavnom anonimnim agencijama koje ih ni na koji način ne pokušavaju prisiliti. Ako ti radnici samo pružaju preusmjeravanje putem interneta, oni od njih koji žive u siromašnim zemljama ne moraju se preseliti na Zapad, iako je tamo najunosnije tržište za seks. Naravno, još uvijek postoje neke mogućnosti za zlostavljanje i prisilu, kako djece tako i žena, online i offline, ali to je puno manje od onoga što bi bilo da su prostitucija i pornografija podzemne aktivnosti, bez ikakve zakonske zaštite.
Tolerancija nije prihvaćanje
Zaključak ne mora biti da društvo treba prihvatiti ili podržati pornografiju i prostituciju, već samo tolerirati te aktivnosti i pokušati ograničiti njihov mogući loš učinak na druge, na primjer internetski pristup djece pornografiji. U zračnoj luci Heathrow, duty free shopovi koji prodaju duhan odvojeni su od hodnika golim zidom, bez reklama i bez mogućnosti samo zaviriti. Možda bi se ovako trebali odnositi prema pornografiji i prostituciji: roditelji koji šetaju s djecom u ruci ne bi trebali biti izloženi pornografiji na izlozima ili naletjeti na drske prostitutke na uglovima ulica. Korištenje duhana je tolerirano, ali društvo bilježi svoje neodobravanje, a isto bi moglo biti primjereno u slučaju pornografije i prostitucije, iako doduše te aktivnosti ne predstavljaju isti rizik za zdravlje kao duhan, a također zadovoljavaju stvarnu ljudsku potrebu. .
Tri stupa građanskog društva su obitelj, vlasništvo i tradicionalni moral, a država bi ih trebala pokušati ojačati, kao što su tvrdili mnogi konzervativno-liberalni mislioci . Ne prihvaćam izreku da sve ide. Međutim, budući da vlada ima oskudne resurse na raspolaganju, policija je produktivnije angažirana u smanjenju stvarnih opasnosti za obične građane i održavanju javnog reda nego u maltretiranju seksualnih radnika koji samo sebi nanose štetu. Akvinski mudro promatra u drugom dijelu prvog dijela Summa Theologiae (Pitanje 96, članak 2): ‘Sada je ljudski zakon stvoren za mnoštvo ljudi, a veći dio tog mnoštva čine ljudi koji nisu usavršeni u kreposti. I tako nisu svi poroci od kojih se vrli ljudi suzdržavaju zabranjeni ljudskim zakonom. Umjesto toga, jedini zabranjeni poroci su oni ozbiljniji, od kojih se veći dio mnoštva može suzdržati – osobito oni poroci koji su štetni za druge i bez čije se zabrane ljudsko društvo ne bi moglo očuvati. Na primjer, ubojstva i krađe i drugi poroci ove vrste zabranjeni su ljudskim zakonom.’
The text was translated by an automatic system